Brže od pregledniku!
57 odnosi: Aleksander Aleksandrovič Blok, Ana Ahmatova, Badnjak, Beograd, Berane, Borba (novine), Boris Pasternak, Borislav Jovanović, CDNK, Cetinje, Crna Gora, Crnogorci, Crnogorska književnost, Crnogorski jezik, Drama, Dramaturg, Drugi svjetski rat, Esej, Estetika, Gusle, Julijanski kalendar, Književnost, Kolovoz, Maksim Gorki, Marina Ivanovna Cvetajeva, Matica crnogorska, Mihailo Lalić, Mojkovac, Pobjeda (Podgorica), Podgorica, Politika (novine), Prevoditelj, Proza, Pseudonim, Roman, Rusija, Ruski jezik, Semantika, Skender Kulenović, Veleposlanik, 12. kolovoza, 1927., 1952., 1956., 1961., 1962., 1964., 1996., 2004., 2007., ..., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 6. siječnja. Proširite indeks (7 više) »
Aleksander Aleksandrovič Blok
Aleksander Aleksandrovič Blok Aleksander Aleksandrovič Blok (rus. Александр Александрович Блок, (Sankt Peterburg, Rusko Carstvo, 16. studenoga (po julijanskom), 28. studenoga (po gregorijanskom) 1880. – Petrograd, RSFRS, 7. kolovoza 1921.) je bio ruski pjesnik, najznačajniji predstavnik ruskog simbolizma. Odgojen u izrazito intelektualnoj sredini svoje porodice, upoznao se zarana s najboljim dostignućima ruskog i europskog pjesništva kao i modernog lirskog izraza. U književnost ulazi simbolističkim Pjesmama o divnoj dami (Stihi o prekrasnoj dami 1898. – 1904.) u kojima obrađuje mistično-religioznu tematiku i u melodioznim stihovima punima nedorečenostiuspijeva izraziti nedefiniranetežnje svoje generacije za nedostižnim idealom. Postupno se u njegovu poeziju počinje uvlačiti oštar smisao za životnu realnost i tematika se proširuje motivima iz gradskog života. Pod utjecajem revolucionarnih gibanja u Rusiji, pjesnik napušta konačno i svoju društvenu izolaciju, priključuje se naprednim strujama i u svojoj najpoznatijoj poemi Dvanaestorica (Dvenadact, 1918.) daje grandioznu simboličnu viziju revolucije. Stilski, Blok u toj poemi obogaćuje rafiniranu tehniku svog simbolističnog izraza (muzikalnost i ritmička raznolikost stiha, metaforika i simbolika) smionim miješanjem različitih stilova i tehnika (ubacivanjem žargona, parola, satire i parodija, folklornih elemenata itd.), te postaje jednim od preteča moderene europske poezije.
Novi!!: Božo Bulatović i Aleksander Aleksandrovič Blok · Vidi više »
Ana Ahmatova
'''Ana Andrejevna Ahmatova''' Ana Andrijivna Ahmatova (ukr. А́нна Андрі́ївна Ахма́това, rođena: Gorenko ili Horenko, ukr. Го́ренко; Ukrajina, Odesa, 23. lipnja 1889. - Rusija, Domodedovo, 5. ožujka 1966.), ruska i ukrajinska pjesnikinja.
Novi!!: Božo Bulatović i Ana Ahmatova · Vidi više »
Badnjak
Slika "Badnjak" švedskog slikara Carla Larssona Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer je naziv dana prije Božića u kršćanskom kalendaru.
Novi!!: Božo Bulatović i Badnjak · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Božo Bulatović i Beograd · Vidi više »
Berane
Berane su općina u Gornjem Polimlju, u Sandžaku, na sjeveroistoku Crne Gore.
Novi!!: Božo Bulatović i Berane · Vidi više »
Borba (novine)
Borba bile su dnevne novine koje su izlazile u nekadašnjoj Jugoslaviji.
Novi!!: Božo Bulatović i Borba (novine) · Vidi više »
Boris Pasternak
Boris Leonidovič Pasternak (rus. Борис Леонидович Пастернак, Moskva, 10. veljače 1890. – Predelkino kraj Moskve, 30. svibnja 1960.) je bio ruski pjesnik, književnik i nobelovac.
Novi!!: Božo Bulatović i Boris Pasternak · Vidi više »
Borislav Jovanović
Borislav Jovanović, na crnogor.ćiril. Борислав Јовановић (Bjelopavlići-Danilovgrad, 16. listopada 1941.) crnogorski pisac, pjesnik, esejist, književni kritičar.
Novi!!: Božo Bulatović i Borislav Jovanović · Vidi više »
CDNK
Crnogorsko društvo nezavisnih književnika (CDNK) osnovano je 1990. kao protuteža djelovanju oficijelnog Udruženja književnika Crne Gore i s ciljem da se suprotstavi tadašnjoj politici rata i etničkog čišćenja.
Novi!!: Božo Bulatović i CDNK · Vidi više »
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Novi!!: Božo Bulatović i Cetinje · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Božo Bulatović i Crna Gora · Vidi više »
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Novi!!: Božo Bulatović i Crnogorci · Vidi više »
Crnogorska književnost
Crnogorska književnost obuhvaća književnost pisanu na crnogorskom i drugim jezicima na području suvremene Crne Gore od 9. st. do danas.
Novi!!: Božo Bulatović i Crnogorska književnost · Vidi više »
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Novi!!: Božo Bulatović i Crnogorski jezik · Vidi više »
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Novi!!: Božo Bulatović i Drama · Vidi više »
Dramaturg
Naziv dramaturg označava osobu koja odabire kazališne komade za repertoar i kreira umjetnički profil određenog kazališta.
Novi!!: Božo Bulatović i Dramaturg · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Božo Bulatović i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Esej
Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.
Novi!!: Božo Bulatović i Esej · Vidi više »
Estetika
Partenon, primjer starogrčke arhitekture, kao jednog od polja estestkog proučavanja. Estetika (od grčkog αίσθηση-αισθάνομαι aisthese-aisthanomai, opažati osjećati) je znanost o umjetnosti i umjetničkom stvaralaštvu, i jedna od filozofskih disciplina.
Novi!!: Božo Bulatović i Estetika · Vidi više »
Gusle
Gusle koje je izradio Marko Jukić u Zelovu kod Sinja. U Muzeju grada Šibenika se nalaze od 1947. godine Zelova kod Sinja. Muzeju grada Šibenika od 1948. godine Gusle su narodno glazbalo južnog Balkana i susjedstva, s dinarskog prostora, po naravi kordofono glazbalo s jednom ili dvjema strunama i gudalom.
Novi!!: Božo Bulatović i Gusle · Vidi više »
Julijanski kalendar
Julijanski kalendar uveo je Gaj Julije Cezar 45. pr. Kr. i koristio se u cijeloj Europi do 16. stoljeća, kada se prešlo na gregorijanski kalendar.
Novi!!: Božo Bulatović i Julijanski kalendar · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Božo Bulatović i Književnost · Vidi više »
Kolovoz
Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Božo Bulatović i Kolovoz · Vidi više »
Maksim Gorki
'''Maksim Gorki''' Maksim Gorki (ruski: Максим Горький), pravo ime Aleksej Maksimovič Pješkov (ruski: Алексей Максимович Пешков) (Nižnji Novgorod, 28. ožujka 1868. – Moskva, 18. lipnja 1936.) bio je ruski književnik.
Novi!!: Božo Bulatović i Maksim Gorki · Vidi više »
Marina Ivanovna Cvetajeva
Marina Ivanovna Cvetajeva Marina Ivanovna Cvetajeva (ruski Марина Ивановна Цветаева; Moskva, 1892. – Jelabuga, 1941.) bila je jedna od najoriginalnijih ruskih i sovjetskih pjesnikinja.
Novi!!: Božo Bulatović i Marina Ivanovna Cvetajeva · Vidi više »
Matica crnogorska
Matica crnogorska je crnogorska kulturna institucija.
Novi!!: Božo Bulatović i Matica crnogorska · Vidi više »
Mihailo Lalić
Mihailo Lalić (crnogor. ćiril. Михаило Лалић 7. listopada 1914. – 30. prosinca 1992.) crnogorski književnik.
Novi!!: Božo Bulatović i Mihailo Lalić · Vidi više »
Mojkovac
Mojkovac na crnogor. ćiril. Мојковац je općina i gradić na sjeveru Crne Gore na rijeci Tari.
Novi!!: Božo Bulatović i Mojkovac · Vidi više »
Pobjeda (Podgorica)
Pobjeda je crnogorski dnevni list.
Novi!!: Božo Bulatović i Pobjeda (Podgorica) · Vidi više »
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Novi!!: Božo Bulatović i Podgorica · Vidi više »
Politika (novine)
Politika (srpska ćirilica: Политика), srbijanske su novine čije je prvo izdanje izašlo 25. siječnja 1904. godine.
Novi!!: Božo Bulatović i Politika (novine) · Vidi više »
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Novi!!: Božo Bulatović i Prevoditelj · Vidi više »
Proza
Proza je književna vrsta koja predstavlja pisanje u obliku punih rečenica smještenih u odjeljke (paragrafe).
Novi!!: Božo Bulatović i Proza · Vidi više »
Pseudonim
Pseudonim (starogrčki ψεῦδο.
Novi!!: Božo Bulatović i Pseudonim · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Božo Bulatović i Roman · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Božo Bulatović i Rusija · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Božo Bulatović i Ruski jezik · Vidi više »
Semantika
Semantika (grčki semantikos, koji daje znakove, značajan, simptomatičan, od sema, znak) se odnosi na aspekte značenja koji su izraženi u jeziku, kodu ili nekom drugom obliku predstavljanja.
Novi!!: Božo Bulatović i Semantika · Vidi više »
Skender Kulenović
Skender Kulenović, 1943 Bista Kulenovićia u Sarajevu Skender Kulenović (Bosanski Petrovac, 2. rujna 1910. – Beograd, 25. siječnja 1978.), bosanskohercegovački književnik i akademik, iz aristokratske obitelji Kulenovića.
Novi!!: Božo Bulatović i Skender Kulenović · Vidi više »
Veleposlanik
Veleposlanik (ili ambasador, stariji izraz je poklisar) je šef diplomatske misije najvišeg razreda po Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima.
Novi!!: Božo Bulatović i Veleposlanik · Vidi više »
12. kolovoza
12.
Novi!!: Božo Bulatović i 12. kolovoza · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Božo Bulatović i 1927. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Božo Bulatović i 1952. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Božo Bulatović i 1956. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Božo Bulatović i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Božo Bulatović i 1962. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Božo Bulatović i 1964. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Božo Bulatović i 1996. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Božo Bulatović i 2004. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Božo Bulatović i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Božo Bulatović i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Božo Bulatović i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Božo Bulatović i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Božo Bulatović i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Božo Bulatović i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Božo Bulatović i 2013. · Vidi više »
6. siječnja
6.
Novi!!: Božo Bulatović i 6. siječnja · Vidi više »
