Brže od pregledniku!
35 odnosi: Čakavsko narječje, Čižići, Dobrinj, Društvo hrvatskih književnika, Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska, Hrvatska književnost, Hrvatsko slovo, Jezikoslovlje, Krk, Kulturologija, Monografija, More, Novi list, Novinar, Pomorci, Pripovijetka, Rijeka, Rječnik, Roman, Scenarij, Scenarist, Uvala Soline, Zagreb, 1934., 1949., 1979., 1982., 1986., 1990., 1993., 2002., 2011., 27. prosinca, 5. studenoga.
Čakavsko narječje
Čakavsko narječje ili čakavski jezik (čakavština, čakavica, čekavski; ISO:ckm) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika, uz kajkavsko i štokavsko.
Novi!!: Branko Turčić i Čakavsko narječje · Vidi više »
Čižići
Čižići su mjesto na otoku Krku, u općini Dobrinj, u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Branko Turčić i Čižići · Vidi više »
Dobrinj
Dobrinj je naselje i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Branko Turčić i Dobrinj · Vidi više »
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Novi!!: Branko Turčić i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Branko Turčić i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Branko Turčić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Novi!!: Branko Turčić i Hrvatska književnost · Vidi više »
Hrvatsko slovo
Hrvatsko slovo bio je hrvatski tjednik za kulturu sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Branko Turčić i Hrvatsko slovo · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Branko Turčić i Jezikoslovlje · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Branko Turčić i Krk · Vidi više »
Kulturologija
Kulturologija je, najsažetije rečeno, znanstvena disciplina koja proučava kulturu.
Novi!!: Branko Turčić i Kulturologija · Vidi više »
Monografija
Monografija (starogrč. μονογραφία) je znanstveno, stručno ili esejističko djelo u kojem se iscrpno obrađuje ili prikazuje jedan problem, prostor, osoba ili pojava.
Novi!!: Branko Turčić i Monografija · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Branko Turčić i More · Vidi više »
Novi list
Izdanja Novog lista Spomenik Franu Supilu ispred zgrade Novog lista Novi list, riječke dnevne novine, izlaze svakodnevno osim blagdanom u Rijeci, a distribuiraju se na cijelom tržištu Hrvatske.
Novi!!: Branko Turčić i Novi list · Vidi više »
Novinar
Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.
Novi!!: Branko Turčić i Novinar · Vidi više »
Pomorci
* mornari (vidi pomorstvo).
Novi!!: Branko Turčić i Pomorci · Vidi više »
Pripovijetka
Pripovijetka je naziv koji se u hrvatskoj književnoteorijskoj terminologiji s pojmovima novela, pripovijest ili priča rabi kao oznaka za proznu vrstu kraću od romana.
Novi!!: Branko Turčić i Pripovijetka · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Branko Turčić i Rijeka · Vidi više »
Rječnik
Rječnik Rječnik, leksikografsko djelo koje sadržava popis riječi, te izraza nekog jezika (ili više jezika) izabranih, raspoređenih i objašnjenih po nekom načelu, te poredanih abecednim ili konceptualnim (tematskim) redoslijedom.
Novi!!: Branko Turčić i Rječnik · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Branko Turčić i Roman · Vidi više »
Scenarij
* filmski scenarij, sadržaj radnje u filmskoj umjetnosti.
Novi!!: Branko Turčić i Scenarij · Vidi više »
Scenarist
Scenarist je pisac filmskog ili kazališnog scenarija, tj.
Novi!!: Branko Turčić i Scenarist · Vidi više »
Uvala Soline
Uvala Soline, ili još: zaljev Soline, uvala Klimno, Dobrinjski zaton, je uvala Jadranskog mora na istočnoj obali otoka Krka, na području općine Dobrinj, točno nasuprot Crikvenice.
Novi!!: Branko Turčić i Uvala Soline · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Branko Turčić i Zagreb · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Branko Turčić i 1934. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Turčić i 1949. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Turčić i 1979. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Turčić i 1982. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Turčić i 1986. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Turčić i 1990. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Turčić i 1993. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Branko Turčić i 2002. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Turčić i 2011. · Vidi više »
27. prosinca
27.
Novi!!: Branko Turčić i 27. prosinca · Vidi više »
5. studenoga
5.
Novi!!: Branko Turčić i 5. studenoga · Vidi više »
