Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Branko Ćopić

Indeks Branko Ćopić

Branko Ćopić (Бранко Ћопић; Hašani pokraj Bosanske Krupe, 1. siječnja 1915. – Beograd, 26. ožujka 1984.), bosanskohercegovački je književnik srpskoga podrijetla.

33 odnosi: Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Banja Luka, Beograd, Bihać, Bosanska krajina, Bosanska Krupa, Bosna i Hercegovina, Hašani, Ivan Antolčić, Karlovac, Književnost, Modernizam, NIN-ova nagrada, Orden bratstva i jedinstva, Orden Republike, Orden zasluga za narod, Partizanska spomenica 1941., Politika (novine), Roman, Sarajevo, Satira, Sava, Srbi Bosne i Hercegovine, Srbija, Srpska akademija znanosti i umjetnosti, Sveučilište u Beogradu, 1. siječnja, 1915., 1928., 1936., 1940., 1984., 26. ožujka.

Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine

Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine (AZUBiH) (bošnjački: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine; srpski: Академија наука и умјетности Босне и Херцеговине), najviša je znanstvena institucija u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Branko Ćopić i Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Banja Luka

Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Branko Ćopić i Banja Luka · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Branko Ćopić i Beograd · Vidi više »

Bihać

Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.

Novi!!: Branko Ćopić i Bihać · Vidi više »

Bosanska krajina

Približni teritorij Bosanske krajineNedostaje izvor Bosanske krajiine i područja koja se nekad smatraju njenim djelom Bosanska krajina je regija koja obuhvaća prostor zapadne Bosne i Hercegovine smještena oko tri veće rijeke: Una, Sana i Vrbas a proteže se od Jajca i Usore na istoku regije do Bihaća i Velike Kladuše na zapadu odnosno do rijeke Korane.

Novi!!: Branko Ćopić i Bosanska krajina · Vidi više »

Bosanska Krupa

Bosanska Krupa je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, smještena u dolinama rijeka Une i Krušnice.

Novi!!: Branko Ćopić i Bosanska Krupa · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Branko Ćopić i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Hašani

Hašani su planinsko naselje u općini Krupa na Uni, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Branko Ćopić i Hašani · Vidi više »

Ivan Antolčić

Ivan Antolčić (Komarevo, 15. svibnja 1928. – Zagreb, 29. siječnja 2019.), hrvatski je kipar, grafičar, scenograf, crtač, slikar, dizajner i ilustrator.

Novi!!: Branko Ćopić i Ivan Antolčić · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Novi!!: Branko Ćopić i Karlovac · Vidi više »

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Novi!!: Branko Ćopić i Književnost · Vidi više »

Modernizam

Modernizam je dinamičan i relativan pojam koji se koristi da se označe suvremene pojave u književnosti, umjetnosti, odnosno ono što je novo, inovativno u odnosu na tradiciju.

Novi!!: Branko Ćopić i Modernizam · Vidi više »

NIN-ova nagrada

NIN-ova nagrada književna je nagrada za najbolji roman godine, a dodjeljuje ju NIN.

Novi!!: Branko Ćopić i NIN-ova nagrada · Vidi više »

Orden bratstva i jedinstva

bezokvira Orden bratstva i jedinstva bilo je odlikovanje SFRJ u dva stupnja.

Novi!!: Branko Ćopić i Orden bratstva i jedinstva · Vidi više »

Orden Republike

Orden Republike sa zlatnim vijencem Orden Republike bilo je odlikovanje SFRJ u tri stupnja.

Novi!!: Branko Ćopić i Orden Republike · Vidi više »

Orden zasluga za narod

Orden zasluga za narod bilo je odlikovanje SFRJ u tri stupnja, kojeg je osnovalo AVNOJ 9. lipnja 1945. godine, zajedno s Medaljom zasluga za narod.

Novi!!: Branko Ćopić i Orden zasluga za narod · Vidi više »

Partizanska spomenica 1941.

Partizanska spomenica 1941. Partizansku spomenicu 1941. ustanovilo je Predsjedništvo narodne obrane Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije 14. rujna 1944. godine.

Novi!!: Branko Ćopić i Partizanska spomenica 1941. · Vidi više »

Politika (novine)

Politika (srpska ćirilica: Политика), srbijanske su novine čije je prvo izdanje izašlo 25. siječnja 1904. godine.

Novi!!: Branko Ćopić i Politika (novine) · Vidi više »

Roman

Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.

Novi!!: Branko Ćopić i Roman · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Branko Ćopić i Sarajevo · Vidi više »

Satira

Charlesa Darwina iz 1871. Satira je književni oblik u kojem se ismijava pojedinac, skupina, država ili vlast.

Novi!!: Branko Ćopić i Satira · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Branko Ćopić i Sava · Vidi više »

Srbi Bosne i Hercegovine

Etnička karta po naseljenim mjestima 2013. godine: većinski srpska naselja označena su plavom bojom Srbi su jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Branko Ćopić i Srbi Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Branko Ćopić i Srbija · Vidi više »

Srpska akademija znanosti i umjetnosti

Beogradu Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) je najviša znanstvena i umjetnička institucija u Srbiji.

Novi!!: Branko Ćopić i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Sveučilište u Beogradu

Sveučilište u Beogradu (srp. Универзитет у Београду) je najstarija i najveća institucija visokog obrazovanja u Srbiji ima preko 7.000 članova, a sveučilište pohađa 89.827 studenata na oko 150 programa osnovnih studija i 1.700 postdiplomaca.

Novi!!: Branko Ćopić i Sveučilište u Beogradu · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: Branko Ćopić i 1. siječnja · Vidi više »

1915.

Bez opisa.

Novi!!: Branko Ćopić i 1915. · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

Novi!!: Branko Ćopić i 1928. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: Branko Ćopić i 1936. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Branko Ćopić i 1940. · Vidi više »

1984.

Bez opisa.

Novi!!: Branko Ćopić i 1984. · Vidi više »

26. ožujka

26.

Novi!!: Branko Ćopić i 26. ožujka · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »