Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Broj 55 (2014.)

Indeks Broj 55 (2014.)

Spomenik braniteljima Bjelovara, među kojima su bili i poginuli u Kusonjama. Broj 55 (eng. Number 55) je hrvatski ratni akcijski film redatelja Kristijana Milića, snimljen prema istinitom događaju iz 1991., a u javnosti predstavljen i doživljen kao prvi pravi akcijski film o Domovinskom ratu.

77 odnosi: Alan Katić, Alen Liverić, Amfiteatar u Puli, Asim Ugljen, Autocesta, Živi i mrtvi, Bager, Beograd, Bjelovar, Brigada, Buka, Darko Milas, Dokumentarni film, Domaći konj, Domovinski rat, Dražen Mikulić, Filmski producent, Goran Bogdan, Grafiti, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski jezik, Ivan Ožegović, Jan Kerekeš, Jesen, Jugoslavenska narodna armija, Jutarnji list, Konvencija, Korpus, Kristijan Milić, Kuća, Kusonje, Liječnik, Luka Peroš, Mala Gospa, Marinko Prga, Marko Cindrić, Mina, Miroslav Mikuljan, Oklopni transporter, Pakrac, Pirotehnika, Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1991., Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1993., Poljoprivredno gospodarstvo, Prekapanje grobova, Pulski filmski festival, Ruča, Satnija, Selo, Slaven Španović, ..., Slaven Knezović, Smrt, Srbi, Večernji list, Velika Gorica, Velika zlatna arena za najbolji film, Vojnik, Zagreb, Zasjeda, Zasjeda u Kusonjama, Zbor narodne garde, Zlatna arena za kostimografiju, Zlatna arena za montažu, Zlatna arena za režiju, Zlatna arena za scenarij, Zlatna arena za scenografiju, 1. listopada, 19. studenoga, 1991., 1992., 1993., 20. srpnja, 2013., 2014., 29. siječnja, 8. rujna, 9. rujna. Proširite indeks (27 više) »

Alan Katić

Alan Katić (Bjelovar, 24. svibnja 1970.), je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Alan Katić · Vidi više »

Alen Liverić

Alen Liverić (Rijeka, 14. lipnja 1967.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Alen Liverić · Vidi više »

Amfiteatar u Puli

Amfiteatar u Puli ili pulska Arena (u narodu poznata i kao Divić-grad) najveći je i najsačuvaniji spomenik antičkog graditeljstva u Hrvatskoj.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Amfiteatar u Puli · Vidi više »

Asim Ugljen

* Asim Ugljen (glumac).

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Asim Ugljen · Vidi više »

Autocesta

A5. autocesti A1 (od Zagreba do juga Hrvatske) Autocesta je najviša klasa javnih cesta koji je namijenjen sigurnom prometovanju vozila velikom brzinom.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Autocesta · Vidi više »

Živi i mrtvi

Živi i mrtvi može biti.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Živi i mrtvi · Vidi više »

Bager

Bager na kotačima Bager je univerzalni samohodni građevinski radni stroj sa širokim obimom izvođenja radnih zahvata u zemlji, kamenu i pod vodom.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Bager · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Beograd · Vidi više »

Bjelovar

Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Bjelovar · Vidi više »

Brigada

NATO-va taktička oznaka za brigadu Brigada (hrv. zdrug, arh. sdrug), viša taktička vojna jedinica združenih rodova kopnene vojske, obično se sastoji od dviju do pet bojni, ovisno o vojskama, razdoblju, zadaćama i misijama.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Brigada · Vidi više »

Buka

Zrakoplov iznad Londona. Buka je vrlo glasni, čovjeku neugodni, čak i bolni zvuk. Promet često stvara šumove i buku. Buka je vrlo glasni, čovjeku neugodni, čak i bolni zvuk.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Buka · Vidi više »

Darko Milas

Darko Milas (Vukovar, 1959.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac i redatelj.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Darko Milas · Vidi više »

Dokumentarni film

Filmski plakat za dokumentarni film "Nanuk" Dokumentarni film ili dokumentarac je filmski žanr koji se bavi stvarnim događajima.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Dokumentarni film · Vidi više »

Domaći konj

Domaći konj (konj, lat. Equus (Equus) caballus; sin. Equus ferus caballus, Equus caballus caballus, Equus caballus) je veliki četveronožni sisavac, pripadnik roda Equus.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Domaći konj · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Domovinski rat · Vidi više »

Dražen Mikulić

Dražen Mikulić (Drinovci, 11. lipnja 1964.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Dražen Mikulić · Vidi više »

Filmski producent

Filmski producent je osoba na čelu produkcije filma i uz redatelja glavna osoba koja radi na filmu.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Filmski producent · Vidi više »

Goran Bogdan

Goran Bogdan (Široki Brijeg, 2. listopada 1980.) hrvatski je kazališni, televizijski i filmski glumac.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Goran Bogdan · Vidi više »

Grafiti

Grafit u Branimirovoj ulici u Zagrebu. Grafiti su generički pojam za od privatnih osoba nanošene slike ili napisana slova na površinama javnog prostora a pojavljuju se u raznim oblicima.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Grafiti · Vidi više »

Hrvatska radiotelevizija

Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Hrvatski jezik · Vidi više »

Ivan Ožegović

*Ivan Ožegović (nogometaš).

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Ivan Ožegović · Vidi više »

Jan Kerekeš

Jan Kerekeš (Varaždin, 31. srpnja 1987.) hrvatski je kazališni, televizijski i filmski glumac i frontman hrvatskog metal sastava iz Varaždina, Cold Snapa.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Jan Kerekeš · Vidi više »

Jesen

Godišnja doba Jesen je jedno od četiri godišnjih doba.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Jesen · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Jutarnji list

Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Jutarnji list · Vidi više »

Konvencija

* Konvencija (zasjedanje), veliko okupljanje ljudi koji imaju neki zajednički interes.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Konvencija · Vidi više »

Korpus

Standardna oznaka NATO za korpus Korpus ili zbor (od lat. corpus: tijelo) združena je operativna postrojba oružanih snaga (kopnene vojske ili ratnog zrakoplovstva) i u pravilu je brigadnog sastava.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Korpus · Vidi više »

Kristijan Milić

Kristijan Milić (Zagreb, 25. prosinca 1969.), pristupljeno 6.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Kristijan Milić · Vidi više »

Kuća

Šokačke kuće u Dražu Kuća je građevina namijenjena smještaju ljudi.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Kuća · Vidi više »

Kusonje

Kusonje su naselje u sastavu Grada Pakraca (Požeško-slavonska županija).

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Kusonje · Vidi više »

Liječnik

Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Liječnik · Vidi više »

Luka Peroš

Luka Peroš (Zagreb, 28. listopada 1976.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Luka Peroš · Vidi više »

Mala Gospa

Mala Gospa je blagdan rođenja Blažene Djevice Marije.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Mala Gospa · Vidi više »

Marinko Prga

Marinko Prga (Split, 1. siječnja 1971.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Marinko Prga · Vidi više »

Marko Cindrić

Marko Cindrić (Zagreb, 6. travnja 1984.) je hrvatski kazališni i televizijski glumac.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Marko Cindrić · Vidi više »

Mina

Hrvatskog centra za razminiranje na ploči uz javnu prometnicu o minsko-eksplozivnim ubojnim sredstvima te oznakama minske opasnosti Mina (fr. mine) je eksplozivno oružje sa sustavom za paljenje, namijenjeno za uništavanje, rušenje, onesposobljavanje ili potapanje ljudi ili vozila i plovila.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Mina · Vidi više »

Miroslav Mikuljan

Miroslav Mikuljan (Rašćani, Križevci, 7. studenoga 1943. – Zagreb, 7. veljače 2011.), bio je poznati hrvatski filmski i televizijski redatelj i scenarist.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Miroslav Mikuljan · Vidi više »

Oklopni transporter

američki M113 Oklopni transporteri su borbena oklopna vozila sa svrhom da prevoze pješaštvo po bitci.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Oklopni transporter · Vidi više »

Pakrac

Pakrac i Pakra Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Spomenik dr. Franju Tuđmanu u Pakracu Pakrac je grad u Hrvatskoj, u zapadnoj Slavoniji, u Požeško-slavonskoj županiji.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Pakrac · Vidi više »

Pirotehnika

Pirotehnika (lat. pyrotechnica, grč. πῦρ, vatra + τεχνικός, vješt) je stvaranje i iskorištavanje posebnih učinaka i proizvoda koji nastaju pri egzotermnim reakcijama među sastojcima pirotehničke smjese.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Pirotehnika · Vidi više »

Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1991.

Pokolj u Kusonjama je događaj pogibije osamnaestorice pripadnika 105.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1991. · Vidi više »

Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1993.

Pokolj u Kusonjama je bio ratni zločin koji se zbio 8. rujna 1993., pri obilježavanju druge godine tragične obljetnice pogibije 20 hrvatskih branitelja u četničkoj zasjedi kod Kusonja nedaleko od Pakraca.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1993. · Vidi više »

Poljoprivredno gospodarstvo

Poljoprivredno gospodarstvo ili seljačko gospodarstvo (na engleskom jeziku farma) je uglavnom obiteljsko gospodarstvo i osnovni je oblik proizvodnje poljodjelskih proizvoda.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Poljoprivredno gospodarstvo · Vidi više »

Prekapanje grobova

Katynu 1943. godine. Snimio Međunarodni odbor Crvenog križa. Prekapanje grobova ili Ekshumacija (lat. ex, humus zemlja) je iskapanje posmrtnih ostataka iz groba nakon određenog vremena proteklog od pokapanja.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Prekapanje grobova · Vidi više »

Pulski filmski festival

Pulski filmski festival (engl. Pula Film Festival), najstariji hrvatski filmski festival koji se od 1954. jednom godišnje održava u pulskoj Areni.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Pulski filmski festival · Vidi više »

Ruča

Ruča je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Ruča · Vidi više »

Satnija

Satnija je osnovna taktička postrojba nekih rodova kopnene vojske.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Satnija · Vidi više »

Selo

Južnoj Češkoj Selo Selo je uz grad jedno od dva osnovna tipa ljudskih naselja.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Selo · Vidi više »

Slaven Španović

Slaven Španović (Srijemska Mitrovica, 23. kolovoza 1988.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Slaven Španović · Vidi više »

Slaven Knezović

Slaven Knezović (Mostar, 4. ožujka 1968.) bosanskohercegovački je kazališni, televizijski i filmski glumac.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Slaven Knezović · Vidi više »

Smrt

Smrt je kraj života i trajni i nepovratni prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju organizam.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Smrt · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Srbi · Vidi više »

Večernji list

Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Večernji list · Vidi više »

Velika Gorica

Velika Gorica iz zraka. Velika Gorica je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pripada Zagrebačkoj županiji, te je u županiji najveći grad po veličini i broju stanovništva.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Velika Gorica · Vidi više »

Velika zlatna arena za najbolji film

Velika zlatna arena za najbolji film glavna je nagrada među zlatnim arenama koje se od 1955. godine dodjeljuju svake godine kao jugoslavenske nacionalne filmske nagrade na Festivalu igranog filma u Puli.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Velika zlatna arena za najbolji film · Vidi više »

Vojnik

Hrvatske kopnene vojske za vrijeme vježbe Vojnik je naoružani pripadnik jedne vojske ili Oružanih snaga jedne države.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Vojnik · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Zagreb · Vidi više »

Zasjeda

Zasjeda je izraz za (vojnu) taktiku iznenadnog napada na osobu, životinje ili više njih koji se izvodi sa skrivenog i unaprijed zauzetog položaja.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Zasjeda · Vidi više »

Zasjeda u Kusonjama

Zasjeda u Kusonjama, kao i npr.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Zasjeda u Kusonjama · Vidi više »

Zbor narodne garde

Zastava Zbora narodne garde Zbor narodne garde bila je hrvatska vojna formacija pod zapovjedništvom hrvatskog ministarstva obrane koja je djelovala između svibnja i listopada 1991.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Zbor narodne garde · Vidi više »

Zlatna arena za kostimografiju

Sljedeći popis navodi dobitnike Zlatne arene za kostimografiju na Festivalu igranog filma u Puli.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Zlatna arena za kostimografiju · Vidi više »

Zlatna arena za montažu

Sljedeći popis navodi dobitnike Zlatne arene za montažu na Festivalu igranog filma u Puli.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Zlatna arena za montažu · Vidi više »

Zlatna arena za režiju

Zlatna arena za režiju nagrada je koja se dodjeljuje najboljem redatelju na Festivalu igranog filma u Puli i do 1992.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Zlatna arena za režiju · Vidi više »

Zlatna arena za scenarij

Sljedeći popis navodi osvajače Zlatne arene za scenarij na Festivalu igranog filma u Puli.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Zlatna arena za scenarij · Vidi više »

Zlatna arena za scenografiju

Sljedeći popis navodi osvajače Zlatne arene za scenografiju na Festivalu igranog filma u Puli.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i Zlatna arena za scenografiju · Vidi više »

1. listopada

1.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i 1. listopada · Vidi više »

19. studenoga

19.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i 19. studenoga · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i 1991. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i 1992. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i 1993. · Vidi više »

20. srpnja

20.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i 20. srpnja · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i 2013. · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i 2014. · Vidi više »

29. siječnja

29.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i 29. siječnja · Vidi više »

8. rujna

8.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i 8. rujna · Vidi više »

9. rujna

9.

Novi!!: Broj 55 (2014.) i 9. rujna · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Broj 55.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »