Brže od pregledniku!
216 odnosi: Aachen, Amélie Nothomb, Amsterdam, Anglikanstvo, Antwerpen, Atlanta, Georgia, Atlantski ocean, Atomium, Autobus, Autocesta, Auxerre, Španjolska, Češka, Bečki kongres, Belgija, Belgijske pokrajine, Belgijske regije, Berlin, Bicikl, Brabant, Casablanca, Celzij, Charleroi, Demokratska Republika Kongo, Drugi svjetski rat, Engleski jezik, Etterbeek, Eurocontrol, Europska ekonomska zajednica, Europska komisija, Europska unija, Europski parlament, Europsko vijeće, Eurostar, Eurotunel, Filip I. Lijepi, Filip II., španjolski kralj, Flamanska zajednica, Flandrija, Francuska, Francuska revolucija, Francuska zajednica u Belgiji, Francuski jezik, Frankfurt na Majni, Glavni grad, Građevine Victora Horte u Bruxellesu, Grad Bruxelles, Grand Place u Bruxellesu, Guverner Regije glavnoga grada Bruxellesa, Habsburg, ..., Hag, Heyselska tragedija, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatsko pravo (Varaždin), ICE, Institucije Europske unije, Islam, Ixelles, Jacky Ickx, Jacques Brel, Jean-Claude Van Damme, Jean-Philippe Toussaint, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Judaizam, Kalvinizam, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Katolička Crkva, Köln, Kijev, Kina, Kinshasa, Kuga, Lara Fabian, Leopold I. Belgijski, Lingua franca, Ljubljana, London, Lucky Luke, Luftwaffe, Luj IV., kralj Zapadne Franačke, Luj XIV., kralj Francuske, Luxembourg, Maastricht, Madrid, Makao, Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva, Manneken Pis, Maroko, Marsupilami, Michel de Ghelderode, Ministar predsjednik Regije glavnoga grada Bruxellesa, Namur, Napoleon Bonaparte, NATO, New York (razdvojba), Nizozemska, Nizozemski jezik, Njemačka, Njemački jezik, Općine u regiji glavnoga grada Bruxellesa, Osamdesetogodišnji rat, Oton II., Pariz, Peking, Peyo, Pivo, Prag, Pravoslavlje, Prženi krumpirići, Protestantizam, Protureformacija, Québec, Regija glavnoga grada Bruxellesa, Reims, René Magritte, Saint-Gilles (Belgija), Schaerbeek, Secesija, Senne, Sjedinjene Američke Države, Slovenija, Solvayeva konferencija, Srednji vijek, Strasbourg, Strip, Sveti Mihael, Sveučilište, Svjetska baština, Svjetska izložba, Thalys, Tintin, Tramvaj, Ugovor iz Amsterdama, Ukrajina, UNESCO, Vafel proizvod, Valonija, Victor Horta, Vijeće Europske unije, Washington, Waterloo, Zapadnoeuropska unija, Zaprešić, Zračna luka Bruxelles, 1225., 13. kolovoza, 1356., 1383., 1430., 1488., 1501., 1514., 1515., 1555., 1556., 1564., 1567., 1577., 1579., 1585., 1617., 1695., 1731., 1780., 1789., 1796., 18. lipnja, 1817., 1829., 1830., 1831., 1861., 1877., 1879., 1885., 1893., 1898., 1904., 1905., 1907., 1908., 1920., 1922., 1924., 1927., 1928., 1929., 1940., 1945., 1947., 1948., 1950., 1954., 1956., 1957., 1958., 1960., 1962., 1967., 1970., 1974., 1978., 1983., 1985., 1987., 1989., 1992., 1996., 1997., 2002., 2008., 2009., 21. srpnja, 580., 979.. Proširite indeks (166 više) »
Aachen
Aachen (od zapadno-germanskog Ahha.
Novi!!: Bruxelles i Aachen · Vidi više »
Amélie Nothomb
Amélie Nothomb Amélie Nothomb (Etterbeek, 9.07.1966.), belgijska frankofonska romansijerka.
Novi!!: Bruxelles i Amélie Nothomb · Vidi više »
Amsterdam
Amsterdam je glavni grad i važno gospodarsko i kulturno središte Nizozemske.
Novi!!: Bruxelles i Amsterdam · Vidi više »
Anglikanstvo
Anglikansko bogoslužje Anglikanstvo je naziv za skup osoba, ustanova, crkava, uvjerenja te liturgijskih tradicija i teoloških razmišljanja vezanih uz Englesku Crkvu, Anglikansku zajednicu, te ostale anglikanske crkve koje su se izdvojile i nisu u zajedništvu s Anglikanskom zajednicom.
Novi!!: Bruxelles i Anglikanstvo · Vidi više »
Antwerpen
Antwerpen (fra. Anvers) grad je u Belgiji.
Novi!!: Bruxelles i Antwerpen · Vidi više »
Atlanta, Georgia
Atlanta je glavni i najveći grad u američkoj saveznoj državi Georgiji, a ujedno je i sjedište okruga Fulton, iako se dio grada, koji mu je pridodan 1909., nalazi u okrugu DeKalb, a veći dio zračne luke je smješten u okrugu Clayton.
Novi!!: Bruxelles i Atlanta, Georgia · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Bruxelles i Atlantski ocean · Vidi više »
Atomium
Atomium je skulptura izgrađena u čast Svjetske izložbe 1958. u Bruxellesu.
Novi!!: Bruxelles i Atomium · Vidi više »
Autobus
MAN u vlasništvu ZET-a Varšavi, Poljska Autobus je motorno putničko vozilo koje služi za javni prijevoz većeg broja putnika u cestovnom prometu (obično automobilom nazivamo vozilo koje prevozi do 8 putnika, a od 9 naviše takvo vozilo zovemo autobus).
Novi!!: Bruxelles i Autobus · Vidi više »
Autocesta
A5. autocesti A1 (od Zagreba do juga Hrvatske) Autocesta je najviša klasa javnih cesta koji je namijenjen sigurnom prometovanju vozila velikom brzinom.
Novi!!: Bruxelles i Autocesta · Vidi više »
Auxerre
Toranj sa satom Auxerre je francuski grad iz pokrajine Bourgogne (Burgundija) u sjeverno-središnjoj Francuskoj između Pariza i Dijona.
Novi!!: Bruxelles i Auxerre · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Bruxelles i Španjolska · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Bruxelles i Češka · Vidi više »
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Novi!!: Bruxelles i Bečki kongres · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Bruxelles i Belgija · Vidi više »
Belgijske pokrajine
Regije i pokrajine u Belgiji Belgijske regije Valonija i Flandrija podijeljene su u deset pokrajina, po pet u svakoj od njih.
Novi!!: Bruxelles i Belgijske pokrajine · Vidi više »
Belgijske regije
Belgijske regijeRegija glavnoga grada Bruxellesa ('''plavo''')Valonska regija ('''crveno''')Flamanska regija ('''žuto''') Belgija je savezna država koja se dijeli na regije i zajednice.
Novi!!: Bruxelles i Belgijske regije · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Bruxelles i Berlin · Vidi više »
Bicikl
Bicikl (starija hrvatska riječ: kotur, usporedi ime Koturaške ceste) kao cestovno vozilo s dva kotača koji se pogone snagom vozača, tehničko je postignuće razmjerno nedavne prošlosti.
Novi!!: Bruxelles i Bicikl · Vidi više »
Brabant
Povijesno značenje.
Novi!!: Bruxelles i Brabant · Vidi više »
Casablanca
Casablanca je najveći grad Maroka (3,1 milijun stanovnika, tj. 3,85 u širem području grada, po popisu iz rujna 2005.), te glavna marokanska luka na Atlantskom oceanu.
Novi!!: Bruxelles i Casablanca · Vidi više »
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Novi!!: Bruxelles i Celzij · Vidi više »
Charleroi
Charleroi (valonski: Tchålerwè) je grad u belgijskoj regiji Valoniji, pokrajina Hainaut, čije je i administrativno središte.
Novi!!: Bruxelles i Charleroi · Vidi više »
Demokratska Republika Kongo
Demokratska Republika Kongo (prijašnja imena Zair i Kongo-Kinshasa) je država u središnjoj Africi.
Novi!!: Bruxelles i Demokratska Republika Kongo · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Bruxelles i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Bruxelles i Engleski jezik · Vidi više »
Etterbeek
Etterbeek je jedna od 19 dvojezičnih općina u Regiji glavnoga grada Bruxellesa u Belgiji.
Novi!!: Bruxelles i Etterbeek · Vidi više »
Eurocontrol
desno Eurocontrol je Europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe.
Novi!!: Bruxelles i Eurocontrol · Vidi više »
Europska ekonomska zajednica
Prvobitne članice EEZ-a Europska ekonomska zajednica (skraćeno EEZ) osnovana je 25. ožujka 1957. godine u Rimu.
Novi!!: Bruxelles i Europska ekonomska zajednica · Vidi više »
Europska komisija
Logotip Europske komisije Europska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Europske unije, nadležna je promicanje općih interesa Europske unije, predlaganje zakonodavnih akata, provedbu odluka Europskog parlamenta i Vijeća EU-a, poštovanje ugovora Europske unije i izvršavanje proračuna EU.
Novi!!: Bruxelles i Europska komisija · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Bruxelles i Europska unija · Vidi više »
Europski parlament
Europski parlament (EP) jedno je od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija.
Novi!!: Bruxelles i Europski parlament · Vidi više »
Europsko vijeće
Logo Europskog vijeća Europsko vijeće (engleski The European Council), nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, institucija je Europske unije koja se sastoji od predsjednika država ili predsjednika vlada država članica Europske unije, predsjednika Europskog vijeća te predsjednika Europske komisije.
Novi!!: Bruxelles i Europsko vijeće · Vidi više »
Eurostar
Eurostar vlak u punoj brzini Eurostar vlak u St Pancrasu Eurostar je vlak velikih brzina koji zajednički posjeduju i pogone Francuske željeznice i Željeznice Velike Britanije.
Novi!!: Bruxelles i Eurostar · Vidi više »
Eurotunel
Satelitski snimak La Manchea. Tunel povezuje Dover i Calais Dana 6. svibnja 1994. svečano je otvoren podzemni i podmorski prolaz koji izravno povezuje Folkestone u grofoviji Kent s francuskom obalom kod Calaisa.
Novi!!: Bruxelles i Eurotunel · Vidi više »
Filip I. Lijepi
Filip Lijepi Filip I. Lijepi ili Kastiljski (španj. Felipe I de Castilla) (Bruges, Flandrija, 22. srpnja 1478. – Burgos, Španjolska, 25. rujna 1506.), austrijski nadvojvoda i burgundski vojvoda, sin cara Maksimilijana I. Habsburga.
Novi!!: Bruxelles i Filip I. Lijepi · Vidi više »
Filip II., španjolski kralj
Filip II. (španjolski Felipe II), (Valladolid, 21. svibnja 1527. – El Escorial kod Madrida, 13. rujna 1598.), španjolski kralj (1556. – 1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554. – 1598.), kralj Engleske (suvladar s Marijom I.) (1554. – 1558.), gospodar Nizozemske (od 1555.), kralj Portugala (kao Filip I., od 1580. do 1598.) i kralj Čilea (1554. – 1556.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Bruxelles i Filip II., španjolski kralj · Vidi više »
Flamanska zajednica
Flamanska zajednica (Vlaamse Gemeenschap) je savezni entitet u Belgiji, koji je jedan od tri zajednice ove zemlje.
Novi!!: Bruxelles i Flamanska zajednica · Vidi više »
Flandrija
Pokrajine u Flandriji (Flamanskoj) Flandrija ili Flamanska je jedna od triju regija u Belgiji.
Novi!!: Bruxelles i Flandrija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Bruxelles i Francuska · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Bruxelles i Francuska revolucija · Vidi više »
Francuska zajednica u Belgiji
Francuska zajednica u Belgiji (Communauté française de Belgique) je savezni entitet u Belgiji, koji je jedan od tri zajednice ove zemlje.
Novi!!: Bruxelles i Francuska zajednica u Belgiji · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Bruxelles i Francuski jezik · Vidi više »
Frankfurt na Majni
Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.
Novi!!: Bruxelles i Frankfurt na Majni · Vidi više »
Glavni grad
Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.
Novi!!: Bruxelles i Glavni grad · Vidi više »
Građevine Victora Horte u Bruxellesu
Victor Horta je bio belgijski arhitekt koji je pripadao stilu Art Nouveau, a slavan je po svom jedinstvenom arhitektonskom stilu i originalnim građevinama.
Novi!!: Bruxelles i Građevine Victora Horte u Bruxellesu · Vidi više »
Grad Bruxelles
Grad Bruxelles (francuski: Bruxelles-ville ili Ville de Bruxelles, nizozemski: Stad Brussel) je najveća općina unutar Regije glavnoga grada Bruxellesa i službeni glavni grad Belgije (čl. 194 belgijskog ustava).
Novi!!: Bruxelles i Grad Bruxelles · Vidi više »
Grand Place u Bruxellesu
Grand-Place (francuski za "Veliki trg"; nizozemski: Grote Markt) je središnji trg u Bruxellesu.
Novi!!: Bruxelles i Grand Place u Bruxellesu · Vidi više »
Guverner Regije glavnoga grada Bruxellesa
Guverner Regije glavnoga grada Bruxellesa (francuski: Gouverneur de Bruxelles-Capitale, nizozemski: Gouverneur van Brussel-Hoofdstad) osoba je zadužena za provođenje zakona u vezi javnog poretka u Regiji glavnoga grada Bruxellesa.
Novi!!: Bruxelles i Guverner Regije glavnoga grada Bruxellesa · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Bruxelles i Habsburg · Vidi više »
Hag
Hag (službeno: ’s-Gravenhage, niz. Den Haag, nje. Den Haag, eng. The Hague) je grad u Nizozemskoj.
Novi!!: Bruxelles i Hag · Vidi više »
Heyselska tragedija
Heyselska tragedija dogodila se 29. svibnja 1985. godine na stadionu Heysel u Bruxellesu, prije finala Kupa europskih prvaka u nogometu između talijanskog Juventusa i engleskog Liverpoola, kada se, zbog huliganstva, srušio jedan nosivi zid stadiona.
Novi!!: Bruxelles i Heyselska tragedija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Bruxelles i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Bruxelles i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatsko pravo (Varaždin)
Hrvatsko pravo bio je hrvatski tjednik koji je izlazio u Varaždinu.
Novi!!: Bruxelles i Hrvatsko pravo (Varaždin) · Vidi više »
ICE
* InterCityExpress ili skraćeno ICE, vlak velikih brzina Njemačkih željeznica.
Novi!!: Bruxelles i ICE · Vidi više »
Institucije Europske unije
Institucionalni ustroj Europske unije (EU) čini sedam institucija.
Novi!!: Bruxelles i Institucije Europske unije · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Bruxelles i Islam · Vidi više »
Ixelles
Ixelles (fr.) ili Elsene (niz.) je jedna od 19 dvojezičnih općina u Regiji glavnoga grada Bruxellesa u Belgiji.
Novi!!: Bruxelles i Ixelles · Vidi više »
Jacky Ickx
Jacques Bernard "Jacky" Ickx (Bruxelles, Belgija, 1. siječnja, 1945.) je bivši belgijski vozač automobilističkih utrka.
Novi!!: Bruxelles i Jacky Ickx · Vidi više »
Jacques Brel
Jacques Romain Georges Brel (Schaerbeek, Belgija, 8. travnja 1929. – Bobigny, Francuska, 9. listopada 1978.), belgijski šansonijer i glumac.
Novi!!: Bruxelles i Jacques Brel · Vidi više »
Jean-Claude Van Damme
Jean-Claude Camille François Van Varenberg, poznatiji kao Jean-Claude Van Damme (Sint-Agatha-Berchem, 18. listopada 1960.), belgijski majstor borilačkih vještina i glumac, najpoznatiji po ulogama u akcijskim borilačkim filmovima.
Novi!!: Bruxelles i Jean-Claude Van Damme · Vidi više »
Jean-Philippe Toussaint
Jean-Philippe Toussaint, 2013. godine Jean-Philippe Toussaint (Bruxelles, 29. studenoga 1957.) belgijski je pisac, redatelj i fotograf.
Novi!!: Bruxelles i Jean-Philippe Toussaint · Vidi više »
Josip II., car Svetog Rimskog Carstva
Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.
Novi!!: Bruxelles i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Judaizam
Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.
Novi!!: Bruxelles i Judaizam · Vidi više »
Kalvinizam
Calvinovo djelo Institutio Christianae Religionis Kalvinizam je teološki sistem i pristup kršćanskom životu koji naglašava vladavinu Boga nad svim stvarima.
Novi!!: Bruxelles i Kalvinizam · Vidi više »
Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva
Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I. (1516. – 1556.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Bruxelles i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Bruxelles i Katolička Crkva · Vidi više »
Köln
Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Bruxelles i Köln · Vidi više »
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Bruxelles i Kijev · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Bruxelles i Kina · Vidi više »
Kinshasa
Kinshasa, nekada Léopoldville (niz. Leopoldstad), riječna luka i glavni grad Demokratske Republike Kongo.
Novi!!: Bruxelles i Kinshasa · Vidi više »
Kuga
Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.
Novi!!: Bruxelles i Kuga · Vidi više »
Lara Fabian
Lara Fabian (Etterbeek, 9. siječnja 1970.) je belgijsko-talijanska pjevačica.
Novi!!: Bruxelles i Lara Fabian · Vidi više »
Leopold I. Belgijski
'''Leopold I. Belgijski''' Leopold I. (Coburg, 16. prosinca 1790. – Laken, 10. prosinca 1865.), prvi belgijski kralj Vladao od 1831. Potjecao je iz kuće Saska-Coburg-Gotha.
Novi!!: Bruxelles i Leopold I. Belgijski · Vidi više »
Lingua franca
Lingua franca jest jezik koji uvelike prelazi granice zemlje u kojoj se govori.
Novi!!: Bruxelles i Lingua franca · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Bruxelles i Ljubljana · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Bruxelles i London · Vidi više »
Lucky Luke
Lucky Luke je junak "kaubojskih" stripova.
Novi!!: Bruxelles i Lucky Luke · Vidi više »
Luftwaffe
Luftwaffe (njem. zračno oružje) naziv za njemačko ratno zrakoplovstvo.
Novi!!: Bruxelles i Luftwaffe · Vidi više »
Luj IV., kralj Zapadne Franačke
Luj IV. Prekomorski (920./921. – 10. rujna 954.) bio je zapadnofranački kralj 936.
Novi!!: Bruxelles i Luj IV., kralj Zapadne Franačke · Vidi više »
Luj XIV., kralj Francuske
Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.
Novi!!: Bruxelles i Luj XIV., kralj Francuske · Vidi više »
Luxembourg
Luxembourg je glavni grad Luksemburga, smješten na jezičcu tla između rijeka Alzette i Petrusse.
Novi!!: Bruxelles i Luxembourg · Vidi više »
Maastricht
Za ugovor potpisan 1992.
Novi!!: Bruxelles i Maastricht · Vidi više »
Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.
Novi!!: Bruxelles i Madrid · Vidi više »
Makao
Posebna upravna regija Makao (tradicionalni kineski: 澳門特別行政區, pinyin: Àomén Tèbié Xíngzhèngqū); portugalski: Região Administrativa Especial de Macau, skraćeni oblik: RAEM), poznat i pod nazivima Macau ili Macao (tradicionalni kineski:澳門, ili neslužbeno 馬交, maa-gau) je jedna od dvije Posebne upravne regije (PUR) Narodne Republike Kine, zajedno s Hong Kongom. Teritorij na kojem živi više od pola milijuna stanovnika sastoji od poluotoka i dva otoka. Makao je u svijetu posebno poznat po turizmu i kockanju, kao i po razvijenoj tekstilnoj i elektroničkoj industriji, te bankarstvu. Makaom je upravljao Portugal sve do 1999. godine, kada je nadležnost prepuštena Kini. Ovo je bila najstarija europska kolonija u Kini. Unutar NR Kine, Makao uživa veliku autonomiju koja je zajamčena po principu „jedna država, dva sustava”.
Novi!!: Bruxelles i Makao · Vidi više »
Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva
Maksimilijan I. (Bečko Novo Mjesto, 22. ožujka 1459. – Wels, 12. siječnja 1519.), njemački kralj i rimsko-njemački car iz dinastije Habsburg, sin Fridrika III. (IV.). Svojim ženidbama i vještom dinastičkom politikom uzdigao je Habsburgovce u najmoćniju europsku vladarsku kuću.
Novi!!: Bruxelles i Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Manneken Pis
Manneken Pis u Bruxellesu Manneken Pis (brabantski "mali mokreći muž"), ponekad i Petit Julien, fontana je s likom dječaka koji mokri.
Novi!!: Bruxelles i Manneken Pis · Vidi više »
Maroko
Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.
Novi!!: Bruxelles i Maroko · Vidi više »
Marsupilami
Marsupilami na grafitu. Marsupilami je strip belgijskog crtača stripova Andréa Franquina, prvi put objavljen 31. siječnja 1952. u časopisu Spirou.
Novi!!: Bruxelles i Marsupilami · Vidi više »
Michel de Ghelderode
mini Michel de Ghelderode (Ixelles, 3. travnja 1898. – Bruxelles, 1. travnja 1962.), belgijski književnik.
Novi!!: Bruxelles i Michel de Ghelderode · Vidi više »
Ministar predsjednik Regije glavnoga grada Bruxellesa
Na čelu regionalne vlade Briselske regije u Belgiji nalazi se ministar predsjednik (premijer).
Novi!!: Bruxelles i Ministar predsjednik Regije glavnoga grada Bruxellesa · Vidi više »
Namur
Namur (valonski: Nameur, nizozemski: Namen) je glavni grad belgijske regije Valonije, te pokrajine Namur.
Novi!!: Bruxelles i Namur · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Bruxelles i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Novi!!: Bruxelles i NATO · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Bruxelles i New York (razdvojba) · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Bruxelles i Nizozemska · Vidi više »
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Novi!!: Bruxelles i Nizozemski jezik · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Bruxelles i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Bruxelles i Njemački jezik · Vidi više »
Općine u regiji glavnoga grada Bruxellesa
Službeno se Regija glavnoga grada Bruxellesa dijeli se na 19 općina Uprava svake od ovih općina zadužena je za upravljanje lokalnim poslovima, kao što su provođenje zakona ili održavanja škola i cesta.
Novi!!: Bruxelles i Općine u regiji glavnoga grada Bruxellesa · Vidi više »
Osamdesetogodišnji rat
Osamdesetogodišnji rat, Nizozemska revolucija ili Nizozemski rat za neovisnost (1568. – 1648.) započeo je kao ustanak sedamnaest nizozemskih provincija protiv Filipa II., suverena Habsburške Nizozemske.
Novi!!: Bruxelles i Osamdesetogodišnji rat · Vidi više »
Oton II.
Oton II., car Svetog Rimskog Carstva Oton II. (njemački: Otto II.) (* 955.; † 7. prosinca 983. u Rimu) saski vojvoda i rimsko-njemački car (973. - 983.) Sin cara Otona I. i Adelaide (Adele) Burgundske.
Novi!!: Bruxelles i Oton II. · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Bruxelles i Pariz · Vidi više »
Peking
Peking (kineski: 北京, pinyin: Běijīng; "sjeverna prijestolnica") je glavni grad Narodne Republike Kine (NRK) i jedna od četiri gradske oblasti pod direktnom kontrolom vlade.
Novi!!: Bruxelles i Peking · Vidi više »
Peyo
Pierre Culliford (Bruxelles, 25. lipnja 1928. – 24. prosinca 1992.), poznatiji u svijetu stripa kao Peyo, belgijski strip crtač, otac stripa Štrumfovi.
Novi!!: Bruxelles i Peyo · Vidi više »
Pivo
Pivo Spomen ploča Staroj gradskoj pivovari u Basaričekovoj 4 u Zagrebu Pivo, u nekim krajevima i piva, je alkoholno piće dobiveno nepotpunim vrenjem vodenog ekstrakta ječmenog (rjeđe pšeničnog) slada uz dodatak hmelja.
Novi!!: Bruxelles i Pivo · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Bruxelles i Prag · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Bruxelles i Pravoslavlje · Vidi više »
Prženi krumpirići
Prženi krumpirići ili pommes frites (engleski: chips, američki engleski: French fries) je jelo proizvedeno od krumpira.
Novi!!: Bruxelles i Prženi krumpirići · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Bruxelles i Protestantizam · Vidi više »
Protureformacija
Protureformacija ili kontrareformacija (njem.: Gegenreformation, engl.: Counter-Reformation) je proces u Katoličkoj Crkvi, koji je suštinski vezan uz vrlo dugotrajni i dalekosežni Tridentinski koncil (1545. – 1563.), ali se proces nastavio do u 18. stoljeće, kao crkveni aspekt baroka. Termin "protureformacija" se od kraja 19. stoljeća uvriježio u protestantskim područjima pa se odatle u 20. stoljeću proširio i u Hrvatsku, makar katolički crkveni pisci do danas radije koriste termin katolička obnova.
Novi!!: Bruxelles i Protureformacija · Vidi više »
Québec
Québec (izgovor)Službeni naziv pokrajine na francuskom je Québec (s naglaskom), dok je službeno ime na engleskom Quebec (bez naglaska), izgovor: ili.
Novi!!: Bruxelles i Québec · Vidi više »
Regija glavnoga grada Bruxellesa
Regija glavnoga grada Bruxellesa ili Briselska regija (francuski: Région de Bruxelles-Capitale, nizozemski: Brussels Hoofdstedelijk Gewest) je jedna od tri regije u Belgiji.
Novi!!: Bruxelles i Regija glavnoga grada Bruxellesa · Vidi više »
Reims
Reims je grad na sjeveroistoku Francuske, oko 140 km od Pariza.
Novi!!: Bruxelles i Reims · Vidi više »
René Magritte
René François Ghislain Magritte (Lessines, 21. studenog 1898. – Bruxelles, 15. kolovoza 1967.) je bio belgijski slikar nadrealizma.
Novi!!: Bruxelles i René Magritte · Vidi više »
Saint-Gilles (Belgija)
Saint-Gilles (fr.) ili Sint-Gillis (niz.) je jedna od 19 dvojezičnih općina u Regiji glavnoga grada Bruxellesa u Belgiji.
Novi!!: Bruxelles i Saint-Gilles (Belgija) · Vidi više »
Schaerbeek
Schaerbeek (fr.) ili Schaarbeek (niz.) je jedna od 19 dvojezičnih općina u Regiji glavnoga grada Bruxellesa u Belgiji.
Novi!!: Bruxelles i Schaerbeek · Vidi više »
Secesija
Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.
Novi!!: Bruxelles i Secesija · Vidi više »
Senne
Senne (francuski) ili Zenne (nizozemski) rijeka je koja teče kroz Bruxelles, lijevi pritok Dyle, duga 103 km.
Novi!!: Bruxelles i Senne · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Bruxelles i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Bruxelles i Slovenija · Vidi više »
Solvayeva konferencija
Sudionici prve Solvayeve konferencije u briselskom hotelu Metropole 1911 Međunarodni Solvay institut za fiziku i kemiju, sa sjedištem u Bruxellesu, osnovan je 1912. od strane belgijskog industrijalca Ernesta Solvaya, nakon povijesnog sastanka tzv.
Novi!!: Bruxelles i Solvayeva konferencija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Bruxelles i Srednji vijek · Vidi više »
Strasbourg
Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) grad je na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne.
Novi!!: Bruxelles i Strasbourg · Vidi više »
Strip
''Yellow kid'' iz studenog 1896. god. je bio prvi strip s tekstom u balonima. Strip je kronološki slijed slika međusobno povezanih radnjom.
Novi!!: Bruxelles i Strip · Vidi više »
Sveti Mihael
Sveti Mihael (Mihovil, Mihajlo), prema biblijskoj tradiciji, arkanđeo koji se u Bibliji spominje pet puta.
Novi!!: Bruxelles i Sveti Mihael · Vidi više »
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Novi!!: Bruxelles i Sveučilište · Vidi više »
Svjetska baština
lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.
Novi!!: Bruxelles i Svjetska baština · Vidi više »
Svjetska izložba
Svjetska izložba je naziv manifestacije koja se u obliku sajma ili izložbe održava od sredine 19. stoljeća pa do danas.
Novi!!: Bruxelles i Svjetska izložba · Vidi više »
Thalys
250px Thalys je mreža vlakova velike brzine, koja je sagrađena oko linije velike brzine između Pariza i Bruxellesa.
Novi!!: Bruxelles i Thalys · Vidi više »
Tintin
Avantura Tintina Tintin je fikcijski novinar i reporter i stripa belgijskog crtača Georgesa Remija, poznatijeg kao Hergé.
Novi!!: Bruxelles i Tintin · Vidi više »
Tramvaj
Tramvaj Konstal 105N2k/2000, Szczecin, Poljska Njemačkoj Britanski tramvaj na kat Tramvaj (eng. tramway) je električno vozilo za gradski prijevoz putnika koje se kreće po tračnicama.
Novi!!: Bruxelles i Tramvaj · Vidi više »
Ugovor iz Amsterdama
Ugovor iz Amsterdama rezultat je rada međuvladine konferencije započete u Torinu, 1996. godine, ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije potpisali su ga u listopadu 1997., a stupio je na snagu u svibnju 1999. Najvažnije izmjene uvedene Ugovorom iz Amsterdama su.
Novi!!: Bruxelles i Ugovor iz Amsterdama · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Bruxelles i Ukrajina · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Bruxelles i UNESCO · Vidi više »
Vafel proizvod
Vafel proizvod je prehrambeni proizvod, srodan keksu, koji se sastoji od vafel-listova i punjenja.
Novi!!: Bruxelles i Vafel proizvod · Vidi više »
Valonija
Valonija (franc. Wallonie, njem. Wallonien, valonski: Walonreye, nizozemski: Wallonië) ili Valonska regija je južna, frankofona regija Belgije i federalna jedinica čiji je glavni grad Namur.
Novi!!: Bruxelles i Valonija · Vidi više »
Victor Horta
Victor Baron Horta (6. siječnja 1861. – 9. kolovoza 1947.) bio je belgijski arhitekt i dizajner; jedan od prvih i vodećih umjetnika secesije.
Novi!!: Bruxelles i Victor Horta · Vidi više »
Vijeće Europske unije
Logo Vijeća Europske unije. Vijeće Europske unije je institucija Europske unije koju čine 27 ministara vlada država članica od kojih svaki predstavlja jednu državu članicu (koji će ministri sudjelovati na sastanku, ovisi o temi koja je na dnevnom redu).
Novi!!: Bruxelles i Vijeće Europske unije · Vidi više »
Washington
Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Bruxelles i Washington · Vidi više »
Waterloo
Waterloo (Valonski: Waterlô) je grad u Belgiji u provinciji Walloon Barbant.
Novi!!: Bruxelles i Waterloo · Vidi više »
Zapadnoeuropska unija
Zapadnoeuropska unija (eng. Western European Union (WEU), fr. Union de l'Europe occidentale (UEO)) je međunarodna organizacija i vojni savez koji je naslijedio Zapadnu uniju nakon potpisivanja amandmana na Briselski ugovor 23. listopada 1954. (tzv. Modificirani briselski ugovor).
Novi!!: Bruxelles i Zapadnoeuropska unija · Vidi više »
Zaprešić
Zaprešić je grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, a nalazi se u sklopu Zagrebačke županije.
Novi!!: Bruxelles i Zaprešić · Vidi više »
Zračna luka Bruxelles
Zračna luka Bruxelles(IATA: BRU, ICAO: EBBR) (također zvan Brussel Nationaal/Bruxelles-National) međunarodna je zračna luka 11 km sjevoroistočno od središta belgijskog glavnog grada Bruxelles.
Novi!!: Bruxelles i Zračna luka Bruxelles · Vidi više »
1225.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1225. · Vidi više »
13. kolovoza
13.
Novi!!: Bruxelles i 13. kolovoza · Vidi više »
1356.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1356. · Vidi više »
1383.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1383. · Vidi više »
1430.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1430. · Vidi više »
1488.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1488. · Vidi više »
1501.
1501. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.
Novi!!: Bruxelles i 1501. · Vidi više »
1514.
1514. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Bruxelles i 1514. · Vidi više »
1515.
1515. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Bruxelles i 1515. · Vidi više »
1555.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1555. · Vidi više »
1556.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1556. · Vidi više »
1564.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1564. · Vidi više »
1567.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1567. · Vidi više »
1577.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1577. · Vidi više »
1579.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1579. · Vidi više »
1585.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1585. · Vidi više »
1617.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1617. · Vidi više »
1695.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1695. · Vidi više »
1731.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1731. · Vidi više »
1780.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1780. · Vidi više »
1789.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1789. · Vidi više »
1796.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1796. · Vidi više »
18. lipnja
18.
Novi!!: Bruxelles i 18. lipnja · Vidi više »
1817.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1817. · Vidi više »
1829.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1829. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1830. · Vidi više »
1831.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1831. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1861. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1877. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1879. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1885. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1893. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1898. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1904. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1905. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1907. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1908. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1920. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1922. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1924. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Bruxelles i 1927. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Bruxelles i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1929. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Bruxelles i 1940. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1945. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1947. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1948. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1950. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1954. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1956. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1957. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1958. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1960. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Bruxelles i 1962. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1967. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1970. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Bruxelles i 1974. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1978. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1983. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1985. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1987. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1989. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Bruxelles i 1992. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Bruxelles i 1997. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Bruxelles i 2002. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Bruxelles i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Bruxelles i 2009. · Vidi više »
21. srpnja
21.
Novi!!: Bruxelles i 21. srpnja · Vidi više »
580.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 580. · Vidi više »
979.
Bez opisa.
Novi!!: Bruxelles i 979. · Vidi više »
