Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Bugarska egzarhija

Indeks Bugarska egzarhija

Teritorij pod jurisdikcijom Bugarske egzarhije (1870.—1878.) Bugarska egzarhija (bug. Българска екзархия) bila je autokefalna bugarska nacionalna Crkva, osnovana 28.

33 odnosi: Albanija, Autokefalna Crkva, Bogoslužje, Bugari, Bugarska, Bugarska pravoslavna Crkva, Crna Gora, Egejska Makedonija, Filetizam, Grčka, Istočna Tracija, Makedonija (regija), Mezija, Niš, Pirot, Prizren, Rumunjska, Rusija, Sjeverna Dobrudža, Sjeverna Makedonija, Srbija, Sultan, Tracija (regija), Turska, Vranje, 10. rujna, 1870., 1872., 1918., 1941., 1944., 1950., 28. veljače.

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Bugarska egzarhija i Albanija · Vidi više »

Autokefalna Crkva

Autokefalna Crkva (''grč.'' autos.

Novi!!: Bugarska egzarhija i Autokefalna Crkva · Vidi više »

Bogoslužje

Benediktom XVI. Bogoslužje, također i liturgija, naziv je za bilo koji čin slavljenja božanstva kojim se obilježava neki važan trenutak u životu čovjeka.

Novi!!: Bugarska egzarhija i Bogoslužje · Vidi više »

Bugari

Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.

Novi!!: Bugarska egzarhija i Bugari · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Bugarska egzarhija i Bugarska · Vidi više »

Bugarska pravoslavna Crkva

Katedrala Aleksandra Nevskog u Sofiji Eparhije Bugarske pravoslavne crkve Bugarska pravoslavna Crkva – Bugarska patrijaršija (bug. Българска православна църква – Българска патриаршия) je pomjesna autokefalna crkva.

Novi!!: Bugarska egzarhija i Bugarska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Bugarska egzarhija i Crna Gora · Vidi više »

Egejska Makedonija

Egejska Makedonija, Grčka Makedonija ili Makedonija (grč.: Μακεδονία / Makedonia) je povijesna i zemljopisna grčka pokrajina.

Novi!!: Bugarska egzarhija i Egejska Makedonija · Vidi više »

Filetizam

Filetizam (grč. file) teološki je pojam kojim se označava nacionalizam unutar pravoslavne crkve.

Novi!!: Bugarska egzarhija i Filetizam · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Bugarska egzarhija i Grčka · Vidi više »

Istočna Tracija

#0080ff Turska Tracija Istočna Tracija (tur. Doğu Trakya, grč. Ανατολική Θράκη/Anatoliki Thraki, bug. Източна Тракия), također poznata kao Europska Turska ili Turska Tracija (tur. Türkiye Trakyası) je turski dio povijesne regije Tracije.

Novi!!: Bugarska egzarhija i Istočna Tracija · Vidi više »

Makedonija (regija)

Makedonija je povijesna i zemljopisna zemlja na jugoistoku Europe, na Balkanu.

Novi!!: Bugarska egzarhija i Makedonija (regija) · Vidi više »

Mezija

Provincije Moesia Inferior (desno) i Moesia Superior (lijevo) (obojene crveno) Mezija (srpski: Мезија, grčki: Μοισία, bugarski: Мизия, rumunjski: Moesia, makedonski: Мезија) povijesna je pokrajina i rimska provincija koja se nalazila na teritoriju današnje Srbije, Bugarske i Rumunjske duž južne obale rijeke Dunava.

Novi!!: Bugarska egzarhija i Mezija · Vidi više »

Niš

Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.

Novi!!: Bugarska egzarhija i Niš · Vidi više »

Pirot

Pirot (srp. ćir. Пирот) je grad jugoistočnoj Srbiji, u blizini granice s Bugarskom.

Novi!!: Bugarska egzarhija i Pirot · Vidi više »

Prizren

Položaj općine Prizren u okviru Kosova Prizren (alb. Prizreni) je grad na Kosovu, u podnožju planina Šare na jugu, ima najviše džamija i starih crkava.

Novi!!: Bugarska egzarhija i Prizren · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Bugarska egzarhija i Rumunjska · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Bugarska egzarhija i Rusija · Vidi više »

Sjeverna Dobrudža

Sjeverna Dobrudža je označena narančastom bojom Sjeverna Dobrudža (rum. Dobrogea, bug. Северна Добруджа, Severna Dobrudzha) je dio Dobrudže unutar granica Rumunjske.

Novi!!: Bugarska egzarhija i Sjeverna Dobrudža · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: Bugarska egzarhija i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Bugarska egzarhija i Srbija · Vidi više »

Sultan

Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih islamskih vladara.

Novi!!: Bugarska egzarhija i Sultan · Vidi više »

Tracija (regija)

Turske Tracija (iz lat. Thracia) ili Trakija (iz grč. Θράκη - Thráki; danas bug. Тракия i tur. Trakya), suvremena zemljopisna regija smještena na krajnjem jugoistočnom dijelu Balkanskog poluotoka.

Novi!!: Bugarska egzarhija i Tracija (regija) · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Bugarska egzarhija i Turska · Vidi više »

Vranje

Vranje je grad u južnoj Srbiji središte istoimene općine u Pčinjskome okrugu.

Novi!!: Bugarska egzarhija i Vranje · Vidi više »

10. rujna

10.

Novi!!: Bugarska egzarhija i 10. rujna · Vidi više »

1870.

Bez opisa.

Novi!!: Bugarska egzarhija i 1870. · Vidi više »

1872.

Bez opisa.

Novi!!: Bugarska egzarhija i 1872. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Bugarska egzarhija i 1918. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: Bugarska egzarhija i 1941. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Bugarska egzarhija i 1944. · Vidi više »

1950.

Bez opisa.

Novi!!: Bugarska egzarhija i 1950. · Vidi više »

28. veljače

28.

Novi!!: Bugarska egzarhija i 28. veljače · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »