Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Bukovac

Indeks Bukovac

Hrvatska.

37 odnosi: Bosanska Gradiška, Bosna i Hercegovina, Brčko distrikt BiH, Bukovački Antunovac, Bukovac (Bosanska Gradiška, BiH), Bukovac (Derventa, BiH), Bukovac (distrikt Brčko), Bukovac (Doboj, BiH), Bukovac (Novi Sad, Srbija), Bukovac (Zagreb), Bukovac Perjasički, Bukovac Perušićki, Bukovac Podvrški, Bukovac Svetojanski, Bukovec, Bukovec Zelinski, Crna Gora, Derventa, Doboj, Hrvatska, Jastrebarsko, Ličko-senjska županija, Međimurska županija, Nova Bukovica, Perušić, Petrovaradin, Plužine, Primorsko-goranska županija, Selnica, Skrad, Slunj, Srbija, Sveti Ivan Zelina, Virovitičko-podravska županija, Vlaho Bukovac, Zagrebačka županija, Zvonimir Milčec.

Bosanska Gradiška

Bosanska Gradiška (srp. ćir. Градишка, Gradiška), grad i općina u Bosni i Hercegovini (entitet: Republika Srpska).

Novi!!: Bukovac i Bosanska Gradiška · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Bukovac i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Brčko distrikt BiH

Brčko distrikt Bosne i Hercegovine, zasebna administrativno-upravna jedinica u Bosni i Hercegovini koja ne pripada niti entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine, niti entitetu Republici Srpskoj, nego državi Bosni i Hercegovini, odnosno u administrativno-pravnom smislu to je kondominij oba entiteta.

Novi!!: Bukovac i Brčko distrikt BiH · Vidi više »

Bukovački Antunovac

Bukovački Antunovac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Nova Bukovica, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Bukovac i Bukovački Antunovac · Vidi više »

Bukovac (Bosanska Gradiška, BiH)

Bukovac je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bukovac i Bukovac (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Bukovac (Derventa, BiH)

Bukovac je naselje u sastavu Grada Dervente, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bukovac i Bukovac (Derventa, BiH) · Vidi više »

Bukovac (distrikt Brčko)

Bukovac je naselje u distriktu Brčko, BiH.

Novi!!: Bukovac i Bukovac (distrikt Brčko) · Vidi više »

Bukovac (Doboj, BiH)

Bukovac je naseljeno mjesto u sastavu općine Doboj, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bukovac i Bukovac (Doboj, BiH) · Vidi više »

Bukovac (Novi Sad, Srbija)

Bukovac Bukovac je naselje u Srbiji.

Novi!!: Bukovac i Bukovac (Novi Sad, Srbija) · Vidi više »

Bukovac (Zagreb)

Ulica Trnac, s lijeve strane je vidljiva OŠ Bukovac. Bukovac (Bukovec) je zagrebačko gradsko naselje (kvart), smješteno na sjevero-istočnom dijelu grada.

Novi!!: Bukovac i Bukovac (Zagreb) · Vidi više »

Bukovac Perjasički

Bukovac Perjasički je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu grada Slunja, Karlovačka županija.

Novi!!: Bukovac i Bukovac Perjasički · Vidi više »

Bukovac Perušićki

Bukovac Perušićki je selo u općini Perušić.

Novi!!: Bukovac i Bukovac Perušićki · Vidi više »

Bukovac Podvrški

Bukovac Podvrški je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Skrada.

Novi!!: Bukovac i Bukovac Podvrški · Vidi više »

Bukovac Svetojanski

Bukovac Svetojanski je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.

Novi!!: Bukovac i Bukovac Svetojanski · Vidi više »

Bukovec

Bukovec (prek.: Bükovci, mađ.: Bükkösd) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Selnica, Međimurska županija.

Novi!!: Bukovac i Bukovec · Vidi više »

Bukovec Zelinski

Bukovec Zelinski je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.

Novi!!: Bukovac i Bukovec Zelinski · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Bukovac i Crna Gora · Vidi više »

Derventa

Derventa je grad na sjeveru Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Bukovac i Derventa · Vidi više »

Doboj

Doboj je grad, u administrativnom smislu središte je istoimene administrativne jedinice u Republici Srpskoj, u BiH.

Novi!!: Bukovac i Doboj · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Bukovac i Hrvatska · Vidi više »

Jastrebarsko

Jastrebarsko je grad u središnjoj Hrvatskoj koji se nalazi na pola puta između Zagreba i Karlovca.

Novi!!: Bukovac i Jastrebarsko · Vidi više »

Ličko-senjska županija

Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.

Novi!!: Bukovac i Ličko-senjska županija · Vidi više »

Međimurska županija

Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.

Novi!!: Bukovac i Međimurska županija · Vidi više »

Nova Bukovica

Nova Bukovica je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Bukovac i Nova Bukovica · Vidi više »

Perušić

Perušić je općina u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Bukovac i Perušić · Vidi više »

Petrovaradin

Petrovaradinska tvrđava Petrovaradin (srp. Петроварадин, mađ. Pétervárad, njem. Peterwardein), nekadašnji utvrđeni grad uz rijeku Dunav, danas dio užeg gradskog područja Novog Sada.

Novi!!: Bukovac i Petrovaradin · Vidi više »

Plužine

Plužine su općina i gradić u Crnoj Gori, centar Pivskog kraja.

Novi!!: Bukovac i Plužine · Vidi više »

Primorsko-goranska županija

Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.

Novi!!: Bukovac i Primorsko-goranska županija · Vidi više »

Selnica

Crkveni dvor kod Crkve Svetog Marka u Selnici. Selnica (mađarski: Szelence) je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Bukovac i Selnica · Vidi više »

Skrad

Skrad je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Bukovac i Skrad · Vidi više »

Slunj

Slunj je grad u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Bukovac i Slunj · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Bukovac i Srbija · Vidi više »

Sveti Ivan Zelina

Sveti Ivan Zelina je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Bukovac i Sveti Ivan Zelina · Vidi više »

Virovitičko-podravska županija

Virovitičko-podravska županija je županija u Hrvatskoj.

Novi!!: Bukovac i Virovitičko-podravska županija · Vidi više »

Vlaho Bukovac

Vlaho Bukovac (Biagio Faggioni) (Cavtat, 4. srpnja 1855. – Prag, 23. travnja 1922.), bio je hrvatski slikar.

Novi!!: Bukovac i Vlaho Bukovac · Vidi više »

Zagrebačka županija

Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Bukovac i Zagrebačka županija · Vidi više »

Zvonimir Milčec

Zvonimir Milčec (Zagreb, 1938. – Zagreb, 17. travnja 2014.) hrvatski književnik, najpoznatiji po svojim djelima posvećenim gradu Zagrebu, te pisac za djecu.

Novi!!: Bukovac i Zvonimir Milčec · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »