Sadržaj
38 odnosi: Armenci, Austro-Ugarska, Avari, Židovi, Černovačka oblast, Černovci, Bjelorusi, Galicija (srednja Europa), Hrvatsko slovo, Karpati, Kijevska Rus', Kraljevina Poljska, Lodomerija, Marija Matios, Moldavci, Moldavija, Njemački jezik, Osmansko Carstvo, Poljaci, Romi, Rumunji, Rumunjska, Rumunjski jezik, Rusini, Sekelji, Sjeverna Amerika, Slaveni, Srbi, Suceava (županija), Suceava (grad), Talijani, Transilvanija, Ukrajina, Ukrajinci, Ukrajinski jezik, 1512., 1992., 2001..
- Povijesne pokrajine Rumunjske
- Povijesne pokrajine Ukrajine
Armenci
Armenci (armenski: Հայեր, Hayer), narod koji živi većinom na području Armenije, više od tri milijuna pripadnika.
Pogledaj Bukovina i Armenci
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Pogledaj Bukovina i Austro-Ugarska
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Pogledaj Bukovina i Avari
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Pogledaj Bukovina i Židovi
Černovačka oblast
Černovačka oblast (ukrajinski: Чернівецька область, Černivec’ka oblast’) administrativna je oblast koja se nalazi se u zapadnoj Ukrajine na granici s Rumunjskom i Moldovom.
Pogledaj Bukovina i Černovačka oblast
Černovci
Černovci, Černjivci ili Černivci (ukr. Чернівці, rus. Черновцы;, njem. Czernowitz, rum. Cernăuţi) je grad u zapadnoj Ukrajini središte Černjivecke oblasti.
Pogledaj Bukovina i Černovci
Bjelorusi
Povijesni prostor nastanjen Bjelorusima Bjelorusi (bjeloruski: беларусы / belarus'i) su indoeuropski narod iz grupe Istočnih Slavena naseljen uglavnom na teritoriju današnje Bjelorusije, nešto manje Ukrajine i Rusije.
Pogledaj Bukovina i Bjelorusi
Galicija (srednja Europa)
Karta Galicije 1836. godine Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina (ukr. Галичина (Halyčyna/Galičina), polj. Galicja, rus. Галиция (Galicija), njem. Galizien, mađ. Halics, češ. Halič), zemljopisna je regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske.
Pogledaj Bukovina i Galicija (srednja Europa)
Hrvatsko slovo
Hrvatsko slovo bio je hrvatski tjednik za kulturu sa sjedištem u Zagrebu.
Pogledaj Bukovina i Hrvatsko slovo
Karpati
Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.
Pogledaj Bukovina i Karpati
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Pogledaj Bukovina i Kijevska Rus'
Kraljevina Poljska
Kraljevina Poljska (polj. Królestwo Polskie, lat. Regnum Poloniae) bila je država u srednjoj Europi nastala krunidbom kralja Boleslava I. Hrabrog.
Pogledaj Bukovina i Kraljevina Poljska
Lodomerija
Lodomerija je latinski naziv za područje u današnjoj Ukrajini, sjeveroistočno od Galicije.
Pogledaj Bukovina i Lodomerija
Marija Matios
Marija Matios 2010. godine. Marija Matios (Roztoky, Putyljski rajon, Černovačka oblast, Bukovina, 19. prosinca 1959.) (ukr. Марія Василівна Матіо́с) je poznata ukrajinska književnica i publicistica.
Pogledaj Bukovina i Marija Matios
Moldavci
Moldavci (u vlastitom jeziku Moldoveni), romanski narod srodan Rumunjima, naseljen je u Republici Moldaviji (2 719 000) i drugim susjednm zemljama, u Ukrajini (294 000) i Rusiji (169 000).
Pogledaj Bukovina i Moldavci
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske.
Pogledaj Bukovina i Moldavija
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Bukovina i Njemački jezik
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.
Pogledaj Bukovina i Osmansko Carstvo
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Pogledaj Bukovina i Poljaci
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Pogledaj Bukovina i Romi
Rumunji
Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.
Pogledaj Bukovina i Rumunji
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Pogledaj Bukovina i Rumunjska
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Pogledaj Bukovina i Rumunjski jezik
Rusini
Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.
Pogledaj Bukovina i Rusini
Sekelji
Rumunjskoj Enterijer stare sikulske seoske kuće Kratersko jezero Sveta Ana scena je jedne stare sikulske legende Kip Árona Gábora, sikulskog heroja mađarske borbe za slobodu 1848-1849. godine u centru Târgu Secuiesca Keramičke posude sa sikulskim motivima čuveni su proizvodi naselja Corunda Sikulski drveni nadgrobni spomenici Sekelji, na hrvatskom također: Sikuli, Sekelji ili Szekleri, mađarski: székelyek (jednina: székely), rumunjski Secuii (jednina: Secui) je naziv za regionalnu zajednicu Mađara nastanjena uglavnom u istočnim krajevima Transilvanije, u Rumunjskoj.
Pogledaj Bukovina i Sekelji
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Pogledaj Bukovina i Sjeverna Amerika
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Pogledaj Bukovina i Slaveni
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Pogledaj Bukovina i Srbi
Suceava (županija)
Suceava županija nalazi se u sjevernoj Rumunjskoj, u njenoj povjesnoj pokrajini Bukovini.
Pogledaj Bukovina i Suceava (županija)
Suceava (grad)
Suceava (poljski:Suczawa, ukrajinski:Сучава, mađarski:Szucsáva) je grad u sjeveroistočnoj Rumunjskoj u pokrajini Bukovini, glavni grad županije Suceava.
Pogledaj Bukovina i Suceava (grad)
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Pogledaj Bukovina i Talijani
Transilvanija
Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).
Pogledaj Bukovina i Transilvanija
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Pogledaj Bukovina i Ukrajina
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Pogledaj Bukovina i Ukrajinci
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Pogledaj Bukovina i Ukrajinski jezik
1512.
1512. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Pogledaj Bukovina i 1512.
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Pogledaj Bukovina i 1992.
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Bukovina i 2001.
Vidi također
Povijesne pokrajine Rumunjske
- Banat
- Budžak (Ukrajina)
- Bukovina
- Dobrudža
- Krišana
- Maramureš (pokrajina)
- Mezija
- Moldavija (pokrajina)
- Muntenia
- Oltenija
- Rumunjske povijesne pokrajine
- Sjeverna Dobrudža
- Transilvanija
Povijesne pokrajine Ukrajine
- Besarabija
- Bijela Hrvatska
- Budžak (Ukrajina)
- Bukovina
- Galicija (srednja Europa)
- Galička Kneževina
- Maramureš (pokrajina)
- Moldavija (pokrajina)
- Nova Rusija
- Nova Srbija
- Polissja
- Volinj
- Zakarpatje
- Zaporoška Republika