Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Burgundsko Vojvodstvo

Indeks Burgundsko Vojvodstvo

Burgundsko Vojvodstvo (fra. Duché de Bourgogne) bilo je vojvodstvo Kraljevine Francuske koje 890. nastaje na dijelu teritorija bivšeg Kraljevstva Burgunda.

87 odnosi: Akvitanija, Švicarska, Belgija, Boso Provansalski, Burgundija, Burgundski ratovi, Burgundsko Vojvodstvo, De facto, De jure, Dijon, Doba kuge, Donja Burgundija, Dvor, Europa, Filip V., kralj Francuske, Filip VI., kralj Francuske, Francuski jezik, Glazba, Gornja Burgundija, Henrik I., kralj Francuske, Hugo Capet, kralj Francuske, Hugo Crni, Ivan bez Zemlje, Ivan II., francuski kralj, Judaizam, Karloman, zapadnofranački kralj, Katoličanstvo, Kralj, Kraljevina Francuska, Kraljevstvo Burgunda, Kultura, La Manche, Latinski jezik, Luj II., zapadnofranački kralj, Luj III., zapadnofranački kralj, Luj IV., kralj Zapadne Franačke, Luj VI., kralj Francuske, Luj VII., kralj Francuske, Nadbiskup, Nizozemska, Rana renesansa, Renesansa, Rikard Burgundski, Robert II., kralj Francuske, Rudolf, kralj Franačke, Solunsko Kraljevstvo, Srednjovjekovni nizozemski jezik, Starofrancuski jezik, Stogodišnji rat, Sveto Rimsko Carstvo, ..., Uzurpacija, Vazal, Vojvoda, Vojvodstvo, Zapadna Franačka, 1002., 1014., 1032., 1076., 11. stoljeće, 11. studenoga, 12. stoljeće, 1218., 13. stoljeće, 1316., 1318., 1320., 1340., 1341., 1346., 1350., 1357., 1361., 1363., 14. stoljeće, 1404., 1419., 1467., 1477., 15. stoljeće, 879., 880., 890., 9. stoljeće, 932., 956., 987.. Proširite indeks (37 više) »

Akvitanija

* Akvitanija (francuska regija 1982. – 2015.).

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Akvitanija · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Švicarska · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Belgija · Vidi više »

Boso Provansalski

Boso Provansalski (francuski: Boson de Provence; o. 844. – 887.) bio je franački plemić, Bosonid.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Boso Provansalski · Vidi više »

Burgundija

* Povijesne regije.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Burgundija · Vidi više »

Burgundski ratovi

Burgundski ratovi (1474. – 1477.) bili su sukobi između burgundskih vojvoda i Stare švicarske konfederacije i njezinih saveznika.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Burgundski ratovi · Vidi više »

Burgundsko Vojvodstvo

Burgundsko Vojvodstvo (fra. Duché de Bourgogne) bilo je vojvodstvo Kraljevine Francuske koje 890. nastaje na dijelu teritorija bivšeg Kraljevstva Burgunda.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Burgundsko Vojvodstvo · Vidi više »

De facto

De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i De facto · Vidi više »

De jure

De jure (klasični latinski: de iure) latinski je izraz koji znači »zasnovan na zakonu«.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i De jure · Vidi više »

Dijon

Dijon je grad na istoku Francuske, u pokrajini Burgundiji čija je povijesna prijestolnica.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Dijon · Vidi više »

Doba kuge

Ilustracija ''Crne Smrti''. "The Chronicles of Gilles Li Muisis" (1272-1352), abbot of the monastery of St. Martin of the Righteous. Bibliothèque royale de Belgique, MS 13076-77, f. 24v. 350px Doba kuge (Crna Smrt ili Crna kuga) naziv je za period jedne od najrazoritijih pandemija u povijesti čovječanstva.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Doba kuge · Vidi više »

Donja Burgundija

Donja Burgundija (francuski:Basse Bourgogne), također poznata i kao Cisjuranska Burgundija (latinski:Cisjurania Burgundia), Cisjuranija bila je povijesna oblast, odnosno država (kraljevstvo) na području današnje jugoistočne Francuske u ranom srednjem vijeku.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Donja Burgundija · Vidi više »

Dvor

Katarine II. Velike Dvor je izraz koji označava domaćinstvo, tj.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Dvor · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Europa · Vidi više »

Filip V., kralj Francuske

Filip V., kralj Francuske Filip V. Visoki (Lyon, 1293. – Pariz, 3. siječnja 1322.), francuski kralj i kralj Navare od 1316. – 1322. godine kao Filip II. Naslijedio je brata Luja X. najprije kao regent za nerođenog sina Ivana I., a potom nakon njegove smrti 20. studenog kao kralj.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Filip V., kralj Francuske · Vidi više »

Filip VI., kralj Francuske

'''Filip VI.''' Filip VI.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Filip VI., kralj Francuske · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Francuski jezik · Vidi više »

Glazba

Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Glazba · Vidi više »

Gornja Burgundija

Gornja Burgundija (francuski:Haute Bourgogne), također poznata i kao Transjuranska Burgundija (Bourgogne transjurane ili Transjuranija (njemački:Transjuranien) bila je povijesna oblast, odnosno država (kraljevstvo) na području današnje Švicarske i istočne Francuske u ranom srednjem vijeku. Ime je dobila po drevnoj Burgundiji, odnosno gornjem toku rijeke Rhone i gorju Jura; teritorija joj je otprilike odgovarala današnjem zapadnom dijelu današnje Švicarske (Romandija) i današnjoj francuskoj regiji Franche-Comte. Potiče od vojvodstva u franačkom Karolinškom Carstvu, odnosno teritorija koje su nakon Verdunskog sporazuma 843. bile poznate kao Srednja Franačka. Njih je karolinški car 855. Lotar I ostavio svojim sinovima, s time da je Charlesu od Provanse pripala Gornja i Donja Burgundija. Oko godine 864. je područje Gornje Burgundije osvojio grof Konrad II od Auxerrea iz Starije kuće Welf, koji je tim područjem vladao kao markgrof. Nakon smrti omraženog cara Karla Debelog 888. godine, lokalni plemići i biskupi su na skupštini Konradovog sina Rudolfa proglasili kraljem Gornje Burgundije. Rudolfovi pokušaji da vlast proširi na cijelu nekadašnju Srednju Franačku, odnosno Lotaringiju, nisu uspjeli, ali je Gornja Burgundija očuvala svoju nezavisnost, tako da ga je naslijedio sin Rudolf II 912. Savez s Donjom Burgundijom je, pak, omogućila udaja njegove majke Guille za donjoburgundskog kralja Huga od Arlesa. Nakon što je Hugo postao kralj Italije, odlučio je svom posinku predati svoje nekadašnje teritorije. Rudolf je tako 933. postao kralj Gornje i Donje Burgundije, te je stvorena država poznata kao Kraljevina Burgundija ili Arelatsko Kraljevstvo, koje se održalo do 1378. kao jedna od sastavnih država Svetog Rimskog Carstva. Category:Povijest Švicarske Category:Povijest Francuske.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Gornja Burgundija · Vidi više »

Henrik I., kralj Francuske

Henrik I. (francuski: Henri Ier) (?, 4. svibnja 1008. – Vitry-aux-Loges kraj Orléansa, 4. kolovoza 1060.) bio je francuski kralj od 1031. do 1060. godine iz dinastije Capet.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Henrik I., kralj Francuske · Vidi više »

Hugo Capet, kralj Francuske

Kip kralja Huga, bazilika Saint-Denis Hugo Capet (franc.: Hugues Capet) (Pariz, 938. – Pariz, 24. listopada 996.) bio je francuski kralj 21. svibnja 987. – 24. listopada 996., utemeljitelj francuske kraljevske dinastije Capet (prezime Capet od čega potječe ime dinastije u stvarnosti je nadimak koji označava nošenje plašta).

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Hugo Capet, kralj Francuske · Vidi više »

Hugo Crni

Karta Burgundije Hugo Crni (francuski: Hugues le Noir; eng.: Hugh the Black; umro 17. prosinca 952., pokopan u Besançonu) bio je vojvoda Burgundije 923.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Hugo Crni · Vidi više »

Ivan bez Zemlje

Ivan I. "bez Zemlje" (1166. – 1216.) bio je engleski kralj.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Ivan bez Zemlje · Vidi više »

Ivan II., francuski kralj

'''Ivan II. Dobri''' Ivan II.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Ivan II., francuski kralj · Vidi više »

Judaizam

Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Judaizam · Vidi više »

Karloman, zapadnofranački kralj

Luj III. i Karloman Karloman II. (863. – 12. prosinca 884.) bio je francuski kralj od 879. do 884. godine.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Karloman, zapadnofranački kralj · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Katoličanstvo · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Kralj · Vidi više »

Kraljevina Francuska

Kraljevina Francuska (eng. Kingdom of France, fr. Royaume de France), bila je apsolutistička monarhija u srednjem i novom vijeku.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Kraljevina Francuska · Vidi više »

Kraljevstvo Burgunda

Kraljevstvo Burgunda ili Prvo Burgundsko Kraljevstvo bilo je kraljevstvo naroda Burgunda koje je nastalo 411.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Kraljevstvo Burgunda · Vidi više »

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Kultura · Vidi više »

La Manche

La Manche (bretonski: Mor Breizh, kornijski: Mor Brettanek) je dio Atlantskog oceana koji odvaja otok Veliku Britaniju od sjeverne Francuske te spaja Atlantski ocean i Sjeverno more.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i La Manche · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Latinski jezik · Vidi više »

Luj II., zapadnofranački kralj

Luj II.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Luj II., zapadnofranački kralj · Vidi više »

Luj III., zapadnofranački kralj

Luj III. (863./865. – 882.) bio je zapadnofranački kralj od 879.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Luj III., zapadnofranački kralj · Vidi više »

Luj IV., kralj Zapadne Franačke

Luj IV. Prekomorski (920./921. – 10. rujna 954.) bio je zapadnofranački kralj 936.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Luj IV., kralj Zapadne Franačke · Vidi više »

Luj VI., kralj Francuske

Luj VI., kralj Francuske Luj VI.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Luj VI., kralj Francuske · Vidi više »

Luj VII., kralj Francuske

Luj VII., poznat pod pridjevkom Mladi (1120. – Pariz, 18. rujna 1180.), francuski kralj od 1137. – 1180. godine iz dinastije Capet.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Luj VII., kralj Francuske · Vidi više »

Nadbiskup

Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Nadbiskup · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Nizozemska · Vidi više »

Rana renesansa

kupolom. Rana renesansa (talijanski: Quattrocento, tj. „1400-te”) je prvo umjetničko razdoblje renesanse koje traje kroz cijelo 15.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Rana renesansa · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Renesansa · Vidi više »

Rikard Burgundski

Rikard Burgundski (francuski Richard de Bourgogne; 858. – Sens, 921.) bio je grof Autuna te vojvoda (latinski dux) Burgundije.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Rikard Burgundski · Vidi više »

Robert II., kralj Francuske

Robert II.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Robert II., kralj Francuske · Vidi više »

Rudolf, kralj Franačke

Rudolf (Raul; umro 15. siječnja 936.) bio je francuski kralj od 923. do 936.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Rudolf, kralj Franačke · Vidi više »

Solunsko Kraljevstvo

Solunsko Kraljevstvo (lat. Regnum Thessalonicae, grč. Βασίλειον τῆς Θεσσαλονίκης), kratkotrajna križarska državna tvorevina nastala 1204. godine na ruševina uništenog Bizantskog Carstva kojeg su uništili križari za vrijeme Četvrtog križarskog rata (1202.-1204.) nakon što su križari osvojili Carigrad.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Solunsko Kraljevstvo · Vidi više »

Srednjovjekovni nizozemski jezik

Srednjonizozemski jezik (ISO 639-3: dum, prethodno je označavao jezik gonja) povijesni jezik koji se govorio između 1150 (ili ranije, 1050) pa do najkasnije 1500. na području današnje Nizozemske i Belgije.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Srednjovjekovni nizozemski jezik · Vidi više »

Starofrancuski jezik

Starofrancuski jezik (ISO 639: fro), povijesni jezik francuske podskupine indoeuropskih jezika koji se u srednjovjekovno doba između 10 i 15 stoljeća govorio na području današnje središnje i sjeverne Francuske i Belgije.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Starofrancuski jezik · Vidi više »

Stogodišnji rat

Stogodišnji rat bio je isprekidan ratni sukob između Kraljevine Engleske i Kraljevine Francuske koji je trajao 116 godina i to od 1337. do 1453., a u tom su se vremenu izmjenjivala razdoblja intenzivnog ratovanja s razdobljima mira.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Stogodišnji rat · Vidi više »

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »

Uzurpacija

Uzurpacija (latinski usurpatio.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Uzurpacija · Vidi više »

Vazal

'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Vazal · Vidi više »

Vojvoda

Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Vojvoda · Vidi više »

Vojvodstvo

Vojvodstvo (također i vojvodina) vrsta je državnog uređenja, u kojem vlada vojvoda ili vojvotkinja.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Vojvodstvo · Vidi više »

Zapadna Franačka

Zapadna Franačka (lat. Francia Occidentalis) ili Kraljevstvo Zapadnih Franaka (lat. Regnum Francorum Occidentalium) odnosi se na zapadni dio Franačkog Carstva koje je uspostavio Karlo Veliki.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i Zapadna Franačka · Vidi više »

1002.

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 1002. · Vidi više »

1014.

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 1014. · Vidi više »

1032.

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 1032. · Vidi više »

1076.

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 1076. · Vidi više »

11. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 11. stoljeće · Vidi više »

11. studenoga

11.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 11. studenoga · Vidi više »

12. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 12. stoljeće · Vidi više »

1218.

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 1218. · Vidi više »

13. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 13. stoljeće · Vidi više »

1316.

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 1316. · Vidi više »

1318.

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 1318. · Vidi više »

1320.

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 1320. · Vidi više »

1340.

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 1340. · Vidi više »

1341.

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 1341. · Vidi više »

1346.

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 1346. · Vidi više »

1350.

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 1350. · Vidi više »

1357.

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 1357. · Vidi više »

1361.

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 1361. · Vidi više »

1363.

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 1363. · Vidi više »

14. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 14. stoljeće · Vidi više »

1404.

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 1404. · Vidi više »

1419.

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 1419. · Vidi više »

1467.

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 1467. · Vidi više »

1477.

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 1477. · Vidi više »

15. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 15. stoljeće · Vidi više »

879.

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 879. · Vidi više »

880.

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 880. · Vidi više »

890.

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 890. · Vidi više »

9. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 9. stoljeće · Vidi više »

932.

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 932. · Vidi više »

956.

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 956. · Vidi više »

987.

Bez opisa.

Novi!!: Burgundsko Vojvodstvo i 987. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »