Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Centripetalna sila

Indeks Centripetalna sila

Na česticu u gibanju kratko i sve češće djeluju sile koje njenu putanju zakrivljuju prema kružnici. Između djelovanja sila čestica se giba pravocrtno. Centripetalnom silom nazivamo silu koja neprekidno tijelu daje centripetalnu akceleraciju prema središtu kružnice po kojoj se ono giba. Centripetalna sila ime je za svaku silu koja česticu ili tijelo s pravocrtne putanje neprestano skreće prema određenom središtu.

33 odnosi: Brzina, Centrifugalna sila, Ciklotron, Električni naboj, Elektron, Elektronska cijev, Frekvencija, Fundamentalne interakcije, Gravitacija, Jednoliko gibanje po kružnici, Jednoliko pravocrtno gibanje, Kinematika, Kinetička energija, Kružno gibanje, Kutna brzina, Kvantna fizika, Lorentzova sila, Magnetsko polje, Materijalna točka, Newtonovi zakoni gibanja, Orbitalna brzina, Period, Posebna teorija relativnosti, Rad (fizika), Rezultanta, Satelit, Sila, Sinkrotron, Tijelo (fizika), Tromost, Vakuum, Vektor, Zemlja.

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Novi!!: Centripetalna sila i Brzina · Vidi više »

Centrifugalna sila

sile teže, sile od napetosti lanaca i centrifugalne sile. Promatrač sa zemlje u konačnici opaža jednoliko kružno gibanje za koje je potrebna sila koja djeluje centripetalno, a koja dolazi od rezultante sile teže i sile od napetog lanaca: djeca za nj nisu u ravnoteži sila jer postoji stalno ubrzanje prema središtu vrtnje. Centrifugalna sila jest sila kojom se u rotirajućim sustavima objašnjava spontano ubrzano gibanje tijela u smjeru od središta vrtnje.

Novi!!: Centripetalna sila i Centrifugalna sila · Vidi više »

Ciklotron

Prikaz ciklotrona. izmjeničnim električnim poljem između dviju elektroda u obliku slova D, smještenih u vakuumskoj komori između polova velikoga i snažnoga magneta. ioniziraju okolni zrak stvarajući plavu svjetlost. Lawrencovog ciklotrona promjera 686 mm, iz 1932. terapiju radijacijom. Nobelovu nagradu za kemiju 1951. Ogroman magnet ciklotrona nalazi se lijevo, s ravnom komorom za ubrzanje između polova u sredini. Zraka koja analizira čestice je na desnoj strani. Put elektrona brzine ''v'' koji se kreće u magnetskom polju ''B''. Tamo gdje je točkasti krug ukazuje na magnetsko polje usmjereno prema nama, a krug s + označava magnetsko polje usmjereno od nas. Francuski ciklotron, proizveden u Zürichu (Švicarska, 1937.). Ciklotron za protone od 70 MeV, izgrađen 2008. (Sveučilište u Nantesu, Francuska). radioterapiju s neutronima, proizvedenim s ciklotronom. Ciklotronski elektromagnet u Lawrenceovoj dvorani znanosti (eng. ''Lawrence Hall of Science''). Crni dijelovi izrađeni su od čelika i protežu se pod zemljom. Zavojnice magneta nalaze se u bijelim cilindrima. Vakuumska komora bila bi u vodoravnom razmaku između polova magneta. Ciklotron (Ernest Orlando Lawrence, 1932.) je akcelerator čestica koji ubrzava čestice izmjeničnim električnim poljem između dviju elektroda u obliku slova D, smještenih u vakuumskoj komori između polova velikoga i snažnoga magneta.

Novi!!: Centripetalna sila i Ciklotron · Vidi više »

Električni naboj

električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.

Novi!!: Centripetalna sila i Električni naboj · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Novi!!: Centripetalna sila i Elektron · Vidi više »

Elektronska cijev

Elektronska cijev je aktivni elektronički element čiji se rad temelji na protoku slobodnih elektrona u zrakopraznom prostoru između dvije ili više elektroda.

Novi!!: Centripetalna sila i Elektronska cijev · Vidi više »

Frekvencija

Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).

Novi!!: Centripetalna sila i Frekvencija · Vidi više »

Fundamentalne interakcije

Higgsovim bozonom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. atomskih jezgri u jezgru helija. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. Fundamentalne interakcije, osnovne sile ili temeljno međudjelovanje je međudjelovanje elementarnih čestica: gravitacijsko, elektromagnetsko, jako i slabo.

Novi!!: Centripetalna sila i Fundamentalne interakcije · Vidi više »

Gravitacija

kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).

Novi!!: Centripetalna sila i Gravitacija · Vidi više »

Jednoliko gibanje po kružnici

četverotaktnog motora. Jednoliko gibanje po kružnici. Jednoliko gibanje po kružnici ili jednoliko kružno gibanje je takvo gibanje kod kojeg neko kruto tijelo, odnosno materijalna točka, giba jednoliko po kružnici.

Novi!!: Centripetalna sila i Jednoliko gibanje po kružnici · Vidi više »

Jednoliko pravocrtno gibanje

Tokarenje obratka gdje se gibanje tokarskog noža često promatra kao jednoliko pravocrtno gibanje. Jednoliko pravocrtno gibanje ili jednoliko gibanje po pravcu je gibanje tijela bez ubrzanja ili akceleracije.

Novi!!: Centripetalna sila i Jednoliko pravocrtno gibanje · Vidi više »

Kinematika

Kinematika (franc. cinématique, prema grč. ϰίνημα, genitiv ϰıνηματος: gibanje) je grana mehanike koja proučava gibanje (kretanje) tijela, bez obzira na njegove uzroke (sila).

Novi!!: Centripetalna sila i Kinematika · Vidi više »

Kinetička energija

gibanju. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. četverotaktnog motora. Kinetička energija (prema grč. ϰıνητıϰός: koji se giba, koji pokreće; oznaka Ek) je energija tijela u gibanju.

Novi!!: Centripetalna sila i Kinetička energija · Vidi više »

Kružno gibanje

Linearne i kutne veličine kod kružnog gibanja. centripetalno ubrzanje ''a''. Prikaz rada četverotaktnog motora. Kružno ili rotacijsko gibanje jest okretanje ili vrtnja krutoga tijela oko osi.

Novi!!: Centripetalna sila i Kružno gibanje · Vidi više »

Kutna brzina

Vektor kutne brzine '''''ω''''' i radijvektor '''''r''''' koji prati položaj čestice na obodu kružnice. Kutna brzina, brzina rotacije ili kružna frekvencija (oznaka ω) je brzina promjene kuta kojim se opisuje položaj tijela pri kružnom gibanju oko središta vrtnje.

Novi!!: Centripetalna sila i Kutna brzina · Vidi više »

Kvantna fizika

Kvantna fizika grana je fizike koja sažima i objašnjava pojave u svijetu atomskih dimenzija.

Novi!!: Centripetalna sila i Kvantna fizika · Vidi više »

Lorentzova sila

elektromagnetske valove, gube energiju i gibaju se sve sporije pa su im putanje spirale. alt.

Novi!!: Centripetalna sila i Lorentzova sila · Vidi više »

Magnetsko polje

silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.

Novi!!: Centripetalna sila i Magnetsko polje · Vidi više »

Materijalna točka

ravnoteži prilikom dizanja. m/s pod različitim kutovima (u vakuumu). balistička krivulja Zelena putanja: Newtonova balistička krivulja. Materijalna točka je idealizirano tijelo kojemu je ukupna masa koncentrirana u jednoj točki, misaona tvorevina kojom se, radi pojednostavnjivanja, u klasičnim fizikalnim tumačenjima nadomješta tijelo kad se pri ispitivanju njegova gibanja ne mora paziti na unutarnju građu i razlike između gibanja pojedinih njegovih dijelova i kad je svaka njegova dimenzija neusporedivo manja od ostalih prostornih dimenzija u razmatranom problemu.

Novi!!: Centripetalna sila i Materijalna točka · Vidi više »

Newtonovi zakoni gibanja

latinskom Newtonovi zakoni gibanja ili Newtonovi aksiomi su tri zakona klasične mehanike objavljena 1687. godine u djelu Philosophiae naturalis principia mathematica Isaaca Newtona.

Novi!!: Centripetalna sila i Newtonovi zakoni gibanja · Vidi više »

Orbitalna brzina

hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Orbitalna brzina ili obodna brzina (znak: v) je brzina gibanja neke materijalne točke (čestice ili nebeskog tijela) ili dijela tijela koje se vrti na nekoj udaljenosti od osi vrtnje (rotacije).

Novi!!: Centripetalna sila i Orbitalna brzina · Vidi više »

Period

Animacija promjene perioda Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene, kao što je npr.

Novi!!: Centripetalna sila i Period · Vidi više »

Posebna teorija relativnosti

Posebna teorija relativnosti je fizikalna teorija koju je Albert Einstein objavio 1905. Ona je zamijenila njutnovsku koncepciju prostora i vremena i inkorporirala elektromagnetizam reprezentiran Maxwellovim jednadžbama.

Novi!!: Centripetalna sila i Posebna teorija relativnosti · Vidi više »

Rad (fizika)

sile teže i puta, u ovom slučaju visine ''h'' ili ''W.

Novi!!: Centripetalna sila i Rad (fizika) · Vidi više »

Rezultanta

Rezultanta sile \scriptstyle\vec F1 i \scriptstyle\vec F2 je sila \scriptstyle\vec Fnet. Određivanje rezultante konkurentnog sustava sila: a.) plan položaja, b.) određivanje rezultante pomoću paralelograma sila, c.) određivanje rezultante pomoću trokuta sila. Kliješta su sklop dviju poluga. Rezultanta (njem. Resultante "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987. Rezultanta je vektor koji nastaje zbrajanjem više vektora (komponenata). Rezultanta sila je ona sila koja ima isti učinak kao i sve sile koje zajednički djeluju na sustav.

Novi!!: Centripetalna sila i Rezultanta · Vidi više »

Satelit

* prirodni satelit.

Novi!!: Centripetalna sila i Satelit · Vidi više »

Sila

Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.

Novi!!: Centripetalna sila i Sila · Vidi više »

Sinkrotron

Prvi veliki sinkrotron bio je '''Cosmotron''' u ''Brookhaven National Laboratory'' (BNL), Upton, New York, SAD (1952., energija protona 3 GeV) Shema sinkrotrona '''Soleil''' u Parizu. Victoria). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). sinkrotronskog zračenja. reflektira iz kristala terbija u ''Synchrotron Radiation Source'' u Daresburyju, 1990. Sinkrotron (V. Veksler i, neovisno, E. M. McMillan, 1945.) ubrzava elektrone i protone.

Novi!!: Centripetalna sila i Sinkrotron · Vidi više »

Tijelo (fizika)

Oprugu smatramo elastičnim tijelom. Kovanjem nastaju plastična tijela. Crno tijelo. Sunce je nebesko tijelo. Tijelo (lat. corpus) ili fizikalno tijelo, u fizici, je skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju.

Novi!!: Centripetalna sila i Tijelo (fizika) · Vidi više »

Tromost

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Tromost ili inercija (lat. inertia: tromost) je nepokretnost, negibljivost, nedjelovanje; ustaljenost, nepromjenljivost; pasivnost, lijenost.

Novi!!: Centripetalna sila i Tromost · Vidi više »

Vakuum

U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja.

Novi!!: Centripetalna sila i Vakuum · Vidi više »

Vektor

U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.

Novi!!: Centripetalna sila i Vektor · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Novi!!: Centripetalna sila i Zemlja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »