Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Cesta

Indeks Cesta

šumu. Autocesta A1 Cesta je svaka javna prometnica, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet.

27 odnosi: Autobus, Autocesta, Biciklistička staza, Brza cesta, Cesta namijenjena isključivo za promet motornih vozila, Ceste (razdvojba), Cista Provo, Cista Velika, Državna cesta, Hrvatska, Ikavski govor, Jat, Javna cesta, Kolnik, Lokalna cesta, Naselje, Nerazvrstana cesta, Nogostup, Pješački otok, Pješački prijelaz, Promet, Prometna traka, Prometni znakovi, Raskrižje, Tramvaj, Ulica, Zemljana cesta.

Autobus

MAN u vlasništvu ZET-a Varšavi, Poljska Autobus je motorno putničko vozilo koje služi za javni prijevoz većeg broja putnika u cestovnom prometu (obično automobilom nazivamo vozilo koje prevozi do 8 putnika, a od 9 naviše takvo vozilo zovemo autobus).

Novi!!: Cesta i Autobus · Vidi više »

Autocesta

A5. autocesti A1 (od Zagreba do juga Hrvatske) Autocesta je najviša klasa javnih cesta koji je namijenjen sigurnom prometovanju vozila velikom brzinom.

Novi!!: Cesta i Autocesta · Vidi više »

Biciklistička staza

Biciklistička staza u Zagrebu, Vukotinovićeva ulica. Biciklistička staza je izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom.

Novi!!: Cesta i Biciklistička staza · Vidi više »

Brza cesta

Brza cesta je javna cesta namijenjena za promet isključivo motornih vozila, s jednim ili dva razdvojena kolnička traka, koja ima sva raskrižja u dvije ili više razina s poprečnim cestama i drugim prometnicama (željezničkim ili tramvajskim prugama, dakle ne postoje željezničko-cestovni prijelazi), u pravilu nema zaustavnih traka i koja je kao takva označena propisanim prometnim znakom Kategorija: Vrste cesta.

Novi!!: Cesta i Brza cesta · Vidi više »

Cesta namijenjena isključivo za promet motornih vozila

Cesta namijenjena isključivo za promet motornih vozila je javna cesta s najmanje dvjema prometnim trakama širine od po najmanje 3,25 m, kojom je omogućen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 60 km/h, po kojoj se smiju kretati samo motorna vozila koja mogu razvijati brzinu veću od 60 km/h i koja je kao takva označena propisanim prometnim znakom.

Novi!!: Cesta i Cesta namijenjena isključivo za promet motornih vozila · Vidi više »

Ceste (razdvojba)

* Cesta, javna prometnica;Naselja.

Novi!!: Cesta i Ceste (razdvojba) · Vidi više »

Cista Provo

Cista Provo je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Cesta i Cista Provo · Vidi više »

Cista Velika

Cista Velika je naselje u općini Cista Provo, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Cesta i Cista Velika · Vidi više »

Državna cesta

Državna cesta je javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje ga s mrežom glavnih europskih cesta.

Novi!!: Cesta i Državna cesta · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Cesta i Hrvatska · Vidi više »

Ikavski govor

Ikavski govor (ili vlastiti naziv ikavica) jedan je od triju ("četiriju") govora hrvatskog jezika uz ekavski govor, ijekavski govor te jekavski govor.

Novi!!: Cesta i Ikavski govor · Vidi više »

Jat

Slovo ''jat'' u uglatoj glagoljici Jat je naziv za slovo u glagoljici i staroj ćirilici kojim se označava istoimeni glas koji je nekada postojao u slavenskim jezicima, pa i u hrvatskom.

Novi!!: Cesta i Jat · Vidi više »

Javna cesta

Javna cesta je svaka cesta (površina) od općeg značenja za promet kojom se svatko može slobodno koristiti i kretati uz uvjete određene i koju je nadležno tijelo proglasilo javnom cestom.

Novi!!: Cesta i Javna cesta · Vidi više »

Kolnik

Kolnik je dio cestovne površine namijenjen u prvom redu za promet vozila, s jednom prometnom trakom ili više prometnih traka.

Novi!!: Cesta i Kolnik · Vidi više »

Lokalna cesta

Lokalna cesta je javna cesta koja spada u mrežu županijskih cesta i povezuje područje grada i/ili općine u Hrvatskoj Kategorija: Vrste cesta.

Novi!!: Cesta i Lokalna cesta · Vidi više »

Naselje

Novom Meksiku Naselje, ljudska naseobina, antropogeografska teritorijalna jedinica, čija je osnovna podjela na: Već prema drugim fenomenima, tip naselja može biti uvjetovan i nacionalnom posebnošću, stanjem privrednog razvoja kao i prirodnim bogatstvima.

Novi!!: Cesta i Naselje · Vidi više »

Nerazvrstana cesta

Nerazvrstana cesta je površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je dostupna većem broju raznih korisnika (seoski, poljski i šumski putovi, putovi na nasipima za obranu od poplava, pristupne cesta i prostori parkirališta, benzinskih crpki i sl.). Kategorija: Vrste cesta.

Novi!!: Cesta i Nerazvrstana cesta · Vidi više »

Nogostup

Nogostup Nogostup je posebno uređena prometna površina namijenjena za kretanje pješaka, koja nije u razini s kolnikom ceste ili je od kolnika odvojena na drugi način.

Novi!!: Cesta i Nogostup · Vidi više »

Pješački otok

Pješački otok je uzdignuta ili na drugi način obilježena površina koja se nalazi na kolniku i koja je određena za privremeno zadržavanje pješaka koji prelaze preko kolnika, izlaze ili ulaze u vozilo, ulaze ili izlaze iz vozila javnog prometa.

Novi!!: Cesta i Pješački otok · Vidi više »

Pješački prijelaz

Obilježeni pješački prijelaz Znak za obilježeni pješački prijelaz Drugi znak za obilježeni pješački prijelaz Pješački prijelaz je dio kolničke površine namijenjen za prelaženje pješaka preko kolnika, obilježen oznakama na kolniku i prometnim znakovima obavijesti.

Novi!!: Cesta i Pješački prijelaz · Vidi više »

Promet

Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.

Novi!!: Cesta i Promet · Vidi više »

Prometna traka

Prometna traka je obilježeni ili neobilježeni uzdužni dio kolnika čija je širina dovoljna za nesmetan promet jednog reda motornih vozila u jednom smjeru.

Novi!!: Cesta i Prometna traka · Vidi više »

Prometni znakovi

Prometni znakovi, signalizacija i oprema na cestama su sredstva i uređaji koji sudionike u prometu upozoravaju na opasnost, definiraju zabrane, ograničenja i obaveze te pružaju potrebne obavijesti za siguran i nesmetan promet.

Novi!!: Cesta i Prometni znakovi · Vidi više »

Raskrižje

Rijeci Raskrižje ili križanje je površina na kojoj se križaju ili spajaju dvije ceste ili više cesta, a i šira prometna površina (trgovi i sl.) koja nastaje križanjem, odnosno spajanjem cesta.

Novi!!: Cesta i Raskrižje · Vidi više »

Tramvaj

Tramvaj Konstal 105N2k/2000, Szczecin, Poljska Njemačkoj Britanski tramvaj na kat Tramvaj (eng. tramway) je električno vozilo za gradski prijevoz putnika koje se kreće po tračnicama.

Novi!!: Cesta i Tramvaj · Vidi više »

Ulica

Bogovićeva ulica u Zagrebu Ulica je javna površina unutar naselja namijenjena pješačkom i cestovnom prometu.

Novi!!: Cesta i Ulica · Vidi više »

Zemljana cesta

Zemljana cesta Zemljana cesta je cesta bez izgrađenog kolnika ili suvremenoga kolničkog zastora (asfalt, beton ili kocka), pa i kad na priključuju javnoj cesti ima izgrađen kolnik.

Novi!!: Cesta i Zemljana cesta · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Ceste, Prometnica.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »