Brže od pregledniku!
60 odnosi: Bosanka, Brak, Crno more, Dalmacija, Diskriminacija, Domovinski rat, Dubrovačka Republika, Dubrovačka sinagoga, Dubrovačko-neretvanska županija, Dubrovnik, Franjo Asiški, Gacko, Groblje, Habsburška Monarhija, Hercegovina, Ivo Banac, Josip Bersa, Judaizam, Katoličanstvo, Kuga, Nikodim Milaš, Obrana Dubrovnika, Osmansko Carstvo, Petar I. Aleksejevič Romanov, Petar II. Petrović Njegoš, Pile, Dubrovnik, Plat, Rusko Carstvo, Spol, Srbi, Trebinje, Trgovina, Vuk Karadžić, 1220., 1540., 1680., 1717., 1790., 1799., 1803., 1804., 1808., 1813., 1818., 1830., 1835., 1839., 1840., 1848., 1849., ..., 1871., 1877., 1890., 19. stoljeće, 1900., 1907., 1908., 1991., 2011., 22. siječnja. Proširite indeks (10 više) »
Bosanka
Bosanka je selo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u zaleđu Dubrovnika.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Bosanka · Vidi više »
Brak
vjenčanju potpisuju dokument o stupanju u brak Brak je zakonski i društveno uređena zajednica, najčešće jednog muškarca i jedne žene, koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju).
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Brak · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Crno more · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Dalmacija · Vidi više »
Diskriminacija
Diskriminacija (lat. discriminare) znači odvajati, praviti razliku po socijalnim, imovinskim, obrazovnim, rasnim, etničnim, vjerskim, individualnim, spolnim, seksualnim, jezičnim, starosnim ili drugima osobinama.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Diskriminacija · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Domovinski rat · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Dubrovačka sinagoga
Dubrovačka sinagoga Dubrovačka sinagoga je židovski vjerski objekt i muzej u gradu Dubrovniku.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Dubrovačka sinagoga · Vidi više »
Dubrovačko-neretvanska županija
Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanska županija · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Dubrovnik · Vidi više »
Franjo Asiški
»Franjo Asiški u meditaciji«, Francisco de Zurbarán, Španjolska oko 1658.; Alte Pinakothek, München Franjo Asiški (Asiz, 1181. – Porcijunkula kod Asiza, 3. listopada 1226.) pravim imenom – Giovanni Francesco Bernardone utemeljitelj je franjevačkog reda ili Reda manje braće, suutemeljitelj reda klarisa ili Reda siromašnih gospođa, a njime je nadahnut i Treći franjevački red, koji se danas dijeli na Samostanski treći red i Franjevački svjetovni red.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Franjo Asiški · Vidi više »
Gacko
Gacko je općina na jugoistoku Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Gacko · Vidi više »
Groblje
gradišćanskohrvatskom jeziku. Groblje je prostor na kojem se pokapaju tijela preminulih osoba obično nakon ispraćaja koji se razlikuje ovisno o kulturi, vjeri ili uvjerenju preminulog.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Groblje · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Hercegovina · Vidi više »
Ivo Banac
Ivo Banac (Dubrovnik, 1. ožujka 1947. – Zagreb, 30. lipnja 2020.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, političar i polemičar.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Ivo Banac · Vidi više »
Josip Bersa
Josip ili Giuseppe Bersa (Zadar, 13. siječnja 1862. – Zadar, 5. prosinca 1932.), hrvatski književnik i arheolog.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Josip Bersa · Vidi više »
Judaizam
Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Judaizam · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Katoličanstvo · Vidi više »
Kuga
Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Kuga · Vidi više »
Nikodim Milaš
Nikodim Milaš (Šibenik, 16. travnja 1845. – Dubrovnik, 20. ožujka 1915.), srpski pravoslavni vladika i političar, jedan od najuglednijih srpskih pravoslavnih vjerskih dostojanstvenika krajem 19.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Nikodim Milaš · Vidi više »
Obrana Dubrovnika
Obrana Dubrovnika skupni je naziv ratnih vojnih operacija koje su se tijekom Domovinskog rata, od rujna 1991. godine do konca rata u Hrvatskoj, odvijale na području nekadašnje općine Dubrovnik, od graničnog prijelaza Debeli Brijeg i Prevlake na istoku do Neuma i pelješkog mjesta Zamasline na zapadu, Čepikuća na sjeverozapadu, Osojnika u dubrovačkom zaleđu te graničnog prijelaza u Gornjem Brgatu na sjeveru općine.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Obrana Dubrovnika · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Petar I. Aleksejevič Romanov
'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »
Petar II. Petrović Njegoš
Petar II.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Petar II. Petrović Njegoš · Vidi više »
Pile, Dubrovnik
Pile i utvrda Bokar Amerlingova fontana na Pilama Spomenik dubrovačkim braniteljima na Pilama Pile (grčki πύλαι, pylai – 'vrata') važno su prometno čvorište grada Dubrovnika.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Pile, Dubrovnik · Vidi više »
Plat
Plat je naselje u općini Župa dubrovačka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Plat · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Rusko Carstvo · Vidi više »
Spol
Spol u biologiji predstavlja ukupnost fizioloških i psiholoških obilježja po kojima se razlikuju mužjak i ženka, odnosno kod ljudi dječak i muškarac od djevojčice i žene.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Spol · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Srbi · Vidi više »
Trebinje
Trebinje je grad u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Trebinje · Vidi više »
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Trgovina · Vidi više »
Vuk Karadžić
Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i Vuk Karadžić · Vidi više »
1220.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 1220. · Vidi više »
1540.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 1540. · Vidi više »
1680.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 1680. · Vidi više »
1717.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 1717. · Vidi više »
1790.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 1790. · Vidi više »
1799.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 1799. · Vidi više »
1803.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 1803. · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 1804. · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 1808. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 1813. · Vidi više »
1818.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 1818. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 1830. · Vidi više »
1835.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 1835. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 1839. · Vidi više »
1840.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 1840. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 1848. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 1849. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 1871. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 1877. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 1890. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 19. stoljeće · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 1900. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 1907. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 1908. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 1991. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 2011. · Vidi više »
22. siječnja
22.
Novi!!: Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku i 22. siječnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Srpska pravoslavna crkva u Dubrovniku.
