Brže od pregledniku!
31 odnosi: Ženka, Životinje, Dan, Godina, Gujavice, Hrvatska, Kiša, Kukci, Ličinka, Maternica, Mekušci, Metar, Nadmorska visina, Noć, Noga, Otrov, Planina, Pluća, Predator, Preobrazba (zoologija), Rep, Repaši, Smrt, Stablo, Stonoge, Svitkovci, Triglav, Trudnoća, Viviparnost, Vodozemci, 1768..
Ženka
Venere često se koristi za označavanje ženskoga spola. Ženka i općenitije ženski organizam (♀) je organizam koji u svrhu razmnožavanja stvara jajne stanice.
Novi!!: Crni daždevnjak i Ženka · Vidi više »
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Crni daždevnjak i Životinje · Vidi više »
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Crni daždevnjak i Dan · Vidi više »
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Crni daždevnjak i Godina · Vidi više »
Gujavice
Gujavice (Lumbricidae) (poznatija pod imenom "kišne gliste") su porodica iz potkoljena kolutićavaca, reda maločetinaša.
Novi!!: Crni daždevnjak i Gujavice · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Crni daždevnjak i Hrvatska · Vidi više »
Kiša
Kapljice kiše u lokvi vode Pljusak. Kiša je oborina tekuće vode u obliku kapljica promjera većeg od 0,5 mm, ili manjih ali vrlo rijetkih kapljica što padaju na rubu kišnog područja.
Novi!!: Crni daždevnjak i Kiša · Vidi više »
Kukci
kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.
Novi!!: Crni daždevnjak i Kukci · Vidi više »
Ličinka
Ličinka vretenca modri kralj ''(Aeshna cyanea)'' komarca ''(Aedes aegypti)'' Punoglavac žabe ''(Paracrinia haswelli)'' gubara hrušta dugačka 5 cm Larva (iz lat. lar, plural lares (rimske božice), izvorno maska) odnosno hrvatski ličinka u zoologiji je naziv za jedan od prijelaznih oblika od jaja do odraslog stadija kod životinja koje prolaze kroz proces preobrazbe.
Novi!!: Crni daždevnjak i Ličinka · Vidi više »
Maternica
jajnici trudnoće je organ ženskog spolnog sustava, koji se nalazi u zdjelici iza mokraćnog mjehura i ispred debelog crijeva.
Novi!!: Crni daždevnjak i Maternica · Vidi više »
Mekušci
Mekušci (Mollusca) su koljeno životinje s velikim brojem vrsta i oblika iz skupine beskralješnjaka koje se dijeli na devet razreda, od kojih je osam recentnih i jedan izumrli razred.
Novi!!: Crni daždevnjak i Mekušci · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Crni daždevnjak i Metar · Vidi više »
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Novi!!: Crni daždevnjak i Nadmorska visina · Vidi više »
Noć
Noć je razdoblje vremena između zalaska sunca i svitanja tijekom kojeg se ne vidi sunčeva svjetlost.
Novi!!: Crni daždevnjak i Noć · Vidi više »
Noga
Noge konja, vuka i čovjeka Noge su donji ekstremiteti na tijelima čovjeka ili životinja koji nose masu tijela te pomažu u održavanju uspravnog položaja i stabilnosti tijela prilikom kretanja.
Novi!!: Crni daždevnjak i Noga · Vidi više »
Otrov
Piktogram mrtvačke glave s kostima, tradicionalno se koristi kao simbol za otrove. Označavanje otrova prema GHS-u Označavanje otrova u prijevozu opasnih tvari (ADR) Otrovima se smatraju tvari prirodnog ili sintetskog podrijetla i proizvodi dobiveni od njih, koji uneseni u organizam ili u dodiru s njim mogu ugroziti zdravlje i život organizma ili štetno djelovati na okoliš.
Novi!!: Crni daždevnjak i Otrov · Vidi više »
Planina
Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.
Novi!!: Crni daždevnjak i Planina · Vidi više »
Pluća
Pluća i srce u prsnoj šupljini Bronhi i bronhiole u plućima čovjeka. Pluća (lat. pulmones) glavni su organ dišnoga sustava kopnenih kralježnjaka, nekih riba i nekih puževa (u puževa su primitivna pluća).
Novi!!: Crni daždevnjak i Pluća · Vidi više »
Predator
Predator je engleska riječ (preuzeta od latinskog praedor, praedari - pljačkati) sa značenjima.
Novi!!: Crni daždevnjak i Predator · Vidi više »
Preobrazba (zoologija)
ličinki (punoglavaca) žabe početak preobrazbe vidljiv je izvana s pojavom stražnjih nogu (b). Iza toga slijedi pojava prednjih nogu, preoblikovanje ustiju i očiju, podtepena resorpcija repa kao i prelazak na disanje plućima. Metamorfoza u zoologiji označava (grčki μεταμόρφωση.
Novi!!: Crni daždevnjak i Preobrazba (zoologija) · Vidi više »
Rep
Pasji rep Rep (lat. cauda, grčki ourá) je stražnji završetak kralježnice u koji se ne pruža trbušna šupljina i u kojem nema unutrašnjih organa.
Novi!!: Crni daždevnjak i Rep · Vidi više »
Repaši
Repaši (Urodela ili Caudata) su red vodozemaca koji se od ostalih vodozemaca razlikuju po prisustvu repa i dva para nogu približno jednake veličine.
Novi!!: Crni daždevnjak i Repaši · Vidi više »
Smrt
Smrt je kraj života i trajni i nepovratni prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju organizam.
Novi!!: Crni daždevnjak i Smrt · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Crni daždevnjak i Stablo · Vidi više »
Stonoge
Opasna striga (''Scolopendra cingulata''), živi u šumi, duga je do 8 cm. Stonoge (Myriapoda) su potkoljeno razmjerno jednostavno građenih kopnenih člankonožaca, uzdušnjaka, kojima kolutići nisu sjedinjeni i svaki kolutić (osim nekoliko zadnjih) ima po jedan ili dva para nogu.
Novi!!: Crni daždevnjak i Stonoge · Vidi više »
Svitkovci
Svitkovci (Chordata) jesu koljeno višestaničnih životinja čija je glavna osobina unutrašnji osovinski kostur, horda ili svitak po čemu su dobili ime.
Novi!!: Crni daždevnjak i Svitkovci · Vidi više »
Triglav
Triglav može značiti.
Novi!!: Crni daždevnjak i Triglav · Vidi više »
Trudnoća
Žena u visokom stupnju trudnoće Trudnoća (drugo stanje, graviditet, gestacija) nastaje usađivanjem oplođene jajne stanice u endometrij maternice.
Novi!!: Crni daždevnjak i Trudnoća · Vidi više »
Viviparnost
Viviparnost ili često živorodnost (lat. viviparus - živorodan) je biološka pojava razmnožavanja kod koje mladunci, za razliku od oviparnosti, cijelo razdoblje embrionalnog razvoja provode u tijelu majke.
Novi!!: Crni daždevnjak i Viviparnost · Vidi više »
Vodozemci
Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka.
Novi!!: Crni daždevnjak i Vodozemci · Vidi više »
1768.
Bez opisa.
Novi!!: Crni daždevnjak i 1768. · Vidi više »
