Komunikacija

262 odnosi: Abhazija, Afrička ploča, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, Albanija, Aleksandar II., ruski car, Alge, Alge kremenjašice, Amonijak, Anapa, Anatolija, Anoksične vode, Aralsko jezero, Atlantski ocean, Austrija, Autotrofija, Azija, Azovsko more, Šaran, Švicarska, Češka, Černozem, Bakterije, Balkan (planina), Balkanski poluotok, Baltičko more, Batumi, Beluga, Bental, Bichvinta, Bizant, Bjelorusija, Bočata voda, Bosna i Hercegovina, Bospor, Brana, Brodolom, Bugarska, Bugarski jezik, Burgas, Ciklona, Cista, Constanța, Constanța (grad), Crna Gora, Crnomorska flota, Cvjetanje mora, Cyanobacteria, Dardaneli, Delta Dunava, Demilitarizirano područje, ..., Dnjepar, Dnjestar, Dobri dupin, Don, Drugi svjetski rat, Dušik, Dubrovačka Republika, Dunav, Egejsko more, Ekosustav, Endem, Endoreički bazen, Enguri, Eocen, Epikontinentalni pojas, Euroazijska ploča, Europa, Europska unija, Fitoplankton, Forbes, Fosfor, Fotosinteza, Francuska revolucija, Gagra, Geopolitika, Geotermalno grijanje, Golema psina, Grčka, Grčka kolonizacija na Jadranu, Gruzija, Gruzijski jezik, Gudauta, Herodot, Heterotrofni organizmi, Hladni rat, Holocen, Hrvatska, Inćun, Indoeuropski prajezik, Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023., Invazivna vrsta, Iran, Isključivi gospodarski pojas, Istanbul, Istočna Europa, Istočno bojište (Drugi svjetski rat), Istočnoanadolski rasjed, Istočnoeuropska nizina, Italija, IUCN-ov crveni popis, Jalta, Jednostanični organizmi, Jedrenje na dasci, Jezero, Južni Bug, Jugoistočna Europa, Jugozapadna Azija, Kalibr, Kaljmius, Kaspijsko jezero, Kavkaz, Kavkaz (regija), Kerčka vrata, Kisik, Kizil (rijeka), Kodori (rijeka), Kolhida, Konvekcija, Kostelj, Krim, Krimske planine, Krimski rat, Krimskotatarski jezik, Kronologija starog Rima, Kuban (rijeka), L-410 Turbolet, Laurazija, Ledeno doba, Mađarska, Mala Azija, Međunarodna hidrografska organizacija, Meduze, Metar, Mezopotamija, Mezozoik, Milet, Miocen, Mitridat VI. Eupator, Mletačka Republika, Moldavija, Morska vidra, Morski konjic, Moruzgve, Mramorno more, Nafta, Nikola I., ruski car, Nitrat, Nitriti, Njemačka, Njemački jezik, Nova Rusija, Novogrčki jezik, Novorosijsk, Nеsebăr, Obični dupin, Oborina, Obzor, Odesa, Oligocen, Organska tvar, Orogen, Oružane snage Ukrajine, Paratetis, Perajari, Pindar, Pliocen, Podmorska rijeka u Crnom moru, Poligače, Polis, Poljska, Pomorska arheologija, Pomorski promet, Pontski Grci, Pontsko gorje, Pontsko-kaspijska stepa, Priobalje, Prirodni plin, Protok (hidrologija), Prvi svjetski rat, R-360 Neptun, Rak samac, Rebraši, Republika Genova, Rezovo, Ribolov, Rijeka (vodotok), Rimsko Carstvo, Rioni, Robovlasništvo, Rumunjska, Rumunjski jezik, Rusalka, Rusija, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Salinitet, Samsun, Sevastopolj, Sibir, Silicij, Sinop, Sivi tuljan, Sjeverna Makedonija, Slavonija, Slovačka, Slovenija, Soči, Sovjetski Savez, Spužve, Srbija, Srednja Azija, Sredozemlje, Sredozemna medvjedica, Sredozemno more, Stara Grčka, Stepa, Strabon, Subdukcija, Sudak, Suhoj Su-27, Suhoj Su-35, Sulina, Sunčevo zračenje, Sveučilište Columbia, Svijetleći bičaši, Taloženje, Termoklina, The Daily Telegraph, The Guardian, The New York Times, The Washington Post, Tjesnac, Top 80 cm K (E), Topografija, Trabzon, Trlja blatarica, Turizam, Turska, Turski jezik, Ukrajina, Ukrajinski jezik, Vapnenac, Varna, Velika, Velika bijela psina, Velika jezera, Veliki Kavkaz, Veslonošci, Vlaška nizina, Vrtlog, Vulkanska aktivnost, Zaljev, Zmijski otok (Crno more), Zooplankton, 13. stoljeće, 1479., 1941., 1977., 2022., 24. veljače, 7. studenoga, 8. tisućljeće pr. Kr.. Proširite indeks (212 više) » « Stisni indeks

Abhazija

Abhazija ili AphazijaAlemko Gluhak, »O nekim imenima zemalja«, Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god. 40., br. 4., mjeseca travnja 1993., str. 115.

Novi!!: Crno more i Abhazija · Vidi više »

Afrička ploča

Karta istočne Afrike prikazuje neke od povijesno aktivnih vulkana (crveni trokuti) i Afarski trokut (zasjenjen, sredina) - trostruki spoj gdje se tri ploče odmiču jedna od druge: Arapska ploča, Afrička ploča i Somalijska ploča (USGS). Afrička ploča glavna je litosferna ploča koju presijecaju ekvator i nulti meridijan, a proteže se zapadno do Srednjoatlantskog hrpta.

Novi!!: Crno more i Afrička ploča · Vidi više »

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu

Sjedište Frontexa u Varšavi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, također poznata pod akronimom Frontex (od francuski: Frontières extérieures - vanjske granice), nekadašnje ime Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije, agencija je Europske unije za sigurnost vanjske granice.

Novi!!: Crno more i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Crno more i Albanija · Vidi više »

Aleksandar II., ruski car

Aleksandar II. Aleksandar II. (Moskva, 17. travnja 1818. - Petrograd, 13. ožujka 1881.) je bio ruski car i veliki vojvoda Finske od 1855. godine.

Novi!!: Crno more i Aleksandar II., ruski car · Vidi više »

Alge

Ernst Haeckel: Zelene alge Alge (lat. Algae), široka skupina pretežno vodenih, fotosintetskih autotrofnih organizama (od jednostaničnih do višestaničnih) nalik na biljke poznate kao fitoplankton, bolje poznatija kao živi biljni organizam bez korijena, lišća ili cvjetova.

Novi!!: Crno more i Alge · Vidi više »

Alge kremenjašice

Alge kremenjašice ili Dijatomeje (lat., Bacillariophyta, Diatomeae) pripadaju skupini protista.

Novi!!: Crno more i Alge kremenjašice · Vidi više »

Amonijak

Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.

Novi!!: Crno more i Amonijak · Vidi više »

Anapa

Anapa je grad u Rusiji, u Krasnodarskom kraju.

Novi!!: Crno more i Anapa · Vidi više »

Anatolija

Anatolija Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju.

Novi!!: Crno more i Anatolija · Vidi više »

Anoksične vode

Anoksične vode su područja morske vode, slatke vode ili podzemne vode koja su osiromašena otopljenim kisikom.

Novi!!: Crno more i Anoksične vode · Vidi više »

Aralsko jezero

Aralsko jezero (na kazahstanskom: Арал теңізі, na uzbekistanskom: Orol dengizi, Орол денгизи, na karakalpačkom: Aral ten'izi, Арал теңизи, na ruskom: Аральское море) se nalazi u središnjoj Aziji, između Kazahstana na sjeveru i Karakalpakstana, regiji Uzbekistana, na jugu.

Novi!!: Crno more i Aralsko jezero · Vidi više »

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Novi!!: Crno more i Atlantski ocean · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Crno more i Austrija · Vidi više »

Autotrofija

Autotrofijom (starogrčki autotroph - doslovno "hrani se sam", od autos - sam, sebe, i trophe - "hranjenje"), samohranidbom se u biologiji smatra sposobnost organizma da sve organske spojeve svojega tijela gradi (sintetizira) isključivo od anorganskih sastojaka.

Novi!!: Crno more i Autotrofija · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Crno more i Azija · Vidi više »

Azovsko more

Azovsko more (krimski tatarski: Azaq deñizi; rus.: Азовское море; ukr.: Азовське море) je more u istočnoj Europi povezano s Crnim morem uskim Kerčkim vratima (oko 4 km), a ponekad se smatra sjevernim produžetkom Crnog mora.

Novi!!: Crno more i Azovsko more · Vidi više »

Šaran

Veći primjerak šarana Šaran (Cyprinus carpio) riba je iz porodice Cyprinidae.

Novi!!: Crno more i Šaran · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Crno more i Švicarska · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Crno more i Češka · Vidi više »

Černozem

Crnica Crnica ili černozem je zonalni tip zemljišta koji je razvijen na lesnoj podlozi.

Novi!!: Crno more i Černozem · Vidi više »

Bakterije

Bakterije su najbrojnija skupina organizama.

Novi!!: Crno more i Bakterije · Vidi više »

Balkan (planina)

Balkan Planina Balkan (ili Balkan, bug.: Стара планина/Stara planina; u starogrčkom jeziku Αίμος je planina u Bugarskoj i istočnom dijelu Srbije. Po njoj je svoje ime dobio proturječni zemljopisni politički pojam "Balkan".

Novi!!: Crno more i Balkan (planina) · Vidi više »

Balkanski poluotok

Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.

Novi!!: Crno more i Balkanski poluotok · Vidi više »

Baltičko more

Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.

Novi!!: Crno more i Baltičko more · Vidi više »

Batumi

Batumi (gruzijski: ბათუმი, stari naziv Batum) je grad u Gruziji, glavni grad autnomne pokrajine Adžarije.

Novi!!: Crno more i Batumi · Vidi više »

Beluga

Beluga (lat. Delphinapterus leucas) je vrsta kitova iz porodice bijelih kitova.

Novi!!: Crno more i Beluga · Vidi više »

Bental

Bental je životni prostor dna.

Novi!!: Crno more i Bental · Vidi više »

Bichvinta

Bichvinta je turistički grad u Gruzijskoj pokrajini Abhaziji, 25 km južno od grada Gagre.

Novi!!: Crno more i Bichvinta · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Crno more i Bizant · Vidi više »

Bjelorusija

Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.

Novi!!: Crno more i Bjelorusija · Vidi više »

Bočata voda

Bočata voda je slana voda nižeg saliniteta od morske koja nastaje miješanjem mora s tekućom vodom ili kišnicom.

Novi!!: Crno more i Bočata voda · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Crno more i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Bospor

Bospor (označeno crveno) Bospor i Carigrad Bospor je tjesnac između Europe i Male Azije koji povezuje Crno s Mramornim morem.

Novi!!: Crno more i Bospor · Vidi više »

Brana

Hooverova brana na rijeci Colorado u SADu, visoka 221metar. Španjolskoj, koristi se već oko 2000 godina Brana Grand Anicut na rijeci Kaveri, Tamil Nadu, Indija (1. stoljeće) Brana je hidrotehnička građevina izgrađena preko riječne doline ili korita radi iskorištavanja vodene mase; rjeđe se naziva pregrada.

Novi!!: Crno more i Brana · Vidi više »

Brodolom

Pomorska nesreća broda Costa Concordia Titanica Brodolom je pomorska nesreća, u kojoj je brod potonuo ili teško oštećen.

Novi!!: Crno more i Brodolom · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Crno more i Bugarska · Vidi više »

Bugarski jezik

Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.

Novi!!: Crno more i Bugarski jezik · Vidi više »

Burgas

Burgas (bugarski: Бургас) je grad u Bugarskoj.

Novi!!: Crno more i Burgas · Vidi više »

Ciklona

Islandska ciklona 4. rujna 2003. Hrvatskoj najviše utječe Genovska ciklona (7. listopada 1996.). Uragan Isabel iz 2003. uragana Katrina krajem kolovoza 2005. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Usporedba između izvantropske (gore) i tropske ciklone (dolje desno). Ciklona (engl. cyclone, prema grč. ϰύϰλος: krug) ili barički minimum je područje relativno sniženog tlaka zraka u izvantropskim zemljopisnim širinama, s promjerom od 500 kilometara do više tisuća kilometara, u kojem postoji vrtložno strujanje zraka koje se može protezati i kroz cijelu troposferu.

Novi!!: Crno more i Ciklona · Vidi više »

Cista

promet.

Novi!!: Crno more i Cista · Vidi više »

Constanța

Rumunjska.

Novi!!: Crno more i Constanța · Vidi više »

Constanța (grad)

Constanța (konˈstant͡sa) najveća je rumunjska luka na Crnom moru.

Novi!!: Crno more i Constanța (grad) · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Crno more i Crna Gora · Vidi više »

Crnomorska flota

Ratni brod u Sevastopolju, dio Crnomorske flote Crnomorska flota (ruski: Черноморский флот) je dio ratne mornarice Ruske Federacije, nasljednik nekadašnje Sovjetske Crnomorske flote koja je jedno vrijeme imala ambiciju postati rival američkoj 6.

Novi!!: Crno more i Crnomorska flota · Vidi više »

Cvjetanje mora

Cvjetanje algi u kanalu Cvjetanje algi u Atlantiku Cvjetanjem algi, često nazvano i cvjetanjem vode odnosno mora naziva se masovno razmnožavanje algi ili cijanobakterija.

Novi!!: Crno more i Cvjetanje mora · Vidi više »

Cyanobacteria

Cijanobakterije (modrozelene alge, lat. Cyanobacteria) su prvi fotosintetski organizmi na zemlji, i dio su carstva prokariota.

Novi!!: Crno more i Cyanobacteria · Vidi više »

Dardaneli

Dardaneli (označeno žutom) Dardaneli (turski: Çanakkale Boğazı - "tjesnac Çanakkale", grčki: Δαρδανέλλια, transl. Dardanéllia), u antici poznat kao Helespont ("Helino more"), je uski, prirodni tjesnac i međunarodno značajan plovni put u sjeverozapadnoj Turskoj koji čini dio granice između kontinenata Europe i Azije i odvaja azijsku Tursku od europske Turske.

Novi!!: Crno more i Dardaneli · Vidi više »

Delta Dunava

Delta Dunava (rumunjski: Delta Dunării; ukrajinski: Дельта Дунаю) je druga delta po veličini u Europi, poslije Delte Volge, ali je najsačuvanija.

Novi!!: Crno more i Delta Dunava · Vidi više »

Demilitarizirano područje

Vijetnamsko demilitarizirano područje koje je razdvajalo Sjeverni i Južni Vijetnam 1969. godine. Demilitarizirano područje je područje u kojem ugovori ili sporazumi između nacija, vojnih sila ili sukobljenih skupina zabranjuju vojne instalacije, aktivnosti ili osoblje.

Novi!!: Crno more i Demilitarizirano područje · Vidi više »

Dnjepar

Dnjepar (bjeloruski: Дняпро/Dnjapro, ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnipro) rijeka je u Istočnoj Europi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more.

Novi!!: Crno more i Dnjepar · Vidi više »

Dnjestar

Dnjestar (rumunjski: Nistru, ukrajinski: Дністер) rijeka je u Istočnoj Europi dugačka 1352 km.

Novi!!: Crno more i Dnjestar · Vidi više »

Dobri dupin

Dobri dupin (lat. Tursiops truncatus) vrsta je dupina koja živi i u Jadranu.

Novi!!: Crno more i Dobri dupin · Vidi više »

Don

Don je rijeka u europskom dijelu Rusije.

Novi!!: Crno more i Don · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Crno more i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Dušik

Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.

Novi!!: Crno more i Dušik · Vidi više »

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Novi!!: Crno more i Dubrovačka Republika · Vidi više »

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Novi!!: Crno more i Dunav · Vidi više »

Egejsko more

Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.

Novi!!: Crno more i Egejsko more · Vidi više »

Ekosustav

Alpama Ekosustav ili ekosistem je prostor (biotop) naseljen organizmima i njihovim zajednicama, u kojem se neprekidno stvara primarna biomasa, koju troše (i razgrađuju) heterotrofni potrošači.

Novi!!: Crno more i Ekosustav · Vidi više »

Endem

Velebitska degenija je napoznatiji hrvatski endem Čovječja ribica Endem (grč. ἔνδημος.

Novi!!: Crno more i Endem · Vidi više »

Endoreički bazen

Endoreički bazen (od grčkog ἔνδον, éndon, "unutar" i "ῥεῖν", rheîn, "teći") je zatvoreni drenažni bazen koji zadržava vodu i ne dopušta istjek u vanjske vodene mase, kao što su rijeke i oceani, te umjesto toga zadržava vodu u jezerima ili močvarama, koji mogu biti stalni ili sezonski i koji ravnotežu vode održavaju kroz isparavanje.

Novi!!: Crno more i Endoreički bazen · Vidi više »

Enguri

Enguri (gruz. ენგური, abhazijski: Егры, Egry, rus. Ингур, Ingur) je rijeka u zapadnoj Gruziji, duga 213 kilometara.

Novi!!: Crno more i Enguri · Vidi više »

Eocen

Eocen je geološko razdoblje u povijesti Zemlje u eonu fanerozoika, eri kenozoika i periodu tercijara.

Novi!!: Crno more i Eocen · Vidi više »

Epikontinentalni pojas

Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Kontinentski šelf (kontinentski prag, priobalni rub, epikontinentski rub, kontinentska površina, neritik) je geomorfološki oblik reljefa morskog dna.

Novi!!: Crno more i Epikontinentalni pojas · Vidi više »

Euroazijska ploča

Euroazijska ploča je litosferna ploča koja obuhvaća veći dio euroazijskog kontinenta (kopna koje se sastoji od tradicionalnih kontinenata Europe i Azije), ali bez indijskog potkontinenta, arapskog potkontinenta i područja istočno od lanca Verkojansk u istočnome Sibiru.

Novi!!: Crno more i Euroazijska ploča · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Crno more i Europa · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Crno more i Europska unija · Vidi više »

Fitoplankton

Fitoplankton Fitoplankton (biljni plankton) čine jednostanični i kolonijalni mikroorganizmi iz carstva Protoktista.

Novi!!: Crno more i Fitoplankton · Vidi više »

Forbes

Zgrada Forbesa u New Yorku Forbes je američki časopis te jedan od najuspješnijih poslovnih magazina na svijetu.

Novi!!: Crno more i Forbes · Vidi više »

Fosfor

Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar.

Novi!!: Crno more i Fosfor · Vidi više »

Fotosinteza

biljke. Proizvedeni ugljikohidrati pohranjuju se ili koriste u biljci. Fotosinteza je biološki proces kojim stanični organizmi pretvaraju energiju svjetlosti u kemijsku energiju.

Novi!!: Crno more i Fotosinteza · Vidi više »

Francuska revolucija

Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.

Novi!!: Crno more i Francuska revolucija · Vidi više »

Gagra

Gagra, grad u republici Abhaziji, Gruzija, na obali Crnog mora.

Novi!!: Crno more i Gagra · Vidi više »

Geopolitika

Geopolitika analizira odnose politike, povijesti i socijalne znanosti s geografijom.

Novi!!: Crno more i Geopolitika · Vidi više »

Geotermalno grijanje

Geotermalno grijanje se zasniva na izravnoj upotrebi geotermalne energije, a takav način grijanja se upotrebljava još od doba paleolitika.

Novi!!: Crno more i Geotermalno grijanje · Vidi više »

Golema psina

Golema psina (lat. Cetorhinus maximus) je druga najveća vrsta riba, nakon kitopsine. To je kozmopolitska migratorna vrsta, koje se nalazi u svim svjetskim oceanima s umjerenom temperaturom.

Novi!!: Crno more i Golema psina · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Crno more i Grčka · Vidi više »

Grčka kolonizacija na Jadranu

Grčka kolonizacija na Jadranu je naziv za naseljavanje antičkih Grka na jadranskim otocima i istočnoj obali.

Novi!!: Crno more i Grčka kolonizacija na Jadranu · Vidi više »

Gruzija

Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.

Novi!!: Crno more i Gruzija · Vidi više »

Gruzijski jezik

Gruzijski jezik (ქართული ენა, kartuli ena; ISO 639-3: kat) je službeni jezik Gruzije, republike na Kavkazu.

Novi!!: Crno more i Gruzijski jezik · Vidi više »

Gudauta

Gudauta (gruzijski: გუდაუთა, abhaski: Гәдоуҭа, ruski: Гудаута) je grad u gruzijskoj pokrajini Abhaziji.

Novi!!: Crno more i Gudauta · Vidi više »

Herodot

Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.

Novi!!: Crno more i Herodot · Vidi više »

Heterotrofni organizmi

Heterotrofija (grčki heteros - tuđi, stran, onaj drugi; trophe - hranjenje), (odnosno heterotrofni organizmi) je pojam u biologiji kojim se označava svojstvo stanice (odnosno jednog organizma) da ugljikohidrate koji su joj (mu) potrebni za život, uzimaju iz organskih tvari.

Novi!!: Crno more i Heterotrofni organizmi · Vidi više »

Hladni rat

Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.

Novi!!: Crno more i Hladni rat · Vidi više »

Holocen

Holocen je interglacijalno (međuledeno) razdoblje u kojemu i sada živimo, a započelo je naglim zatopljenjem oko 9500 godina pr.

Novi!!: Crno more i Holocen · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Crno more i Hrvatska · Vidi više »

Inćun

Inćun (lat. Engraulis encrasicolus) ili europski inćun je jedna od najvažnijih riba u prehrambenom lancu našeg mora.

Novi!!: Crno more i Inćun · Vidi više »

Indoeuropski prajezik

Franz Bopp, osnivač moderne indoeuropeistike Indoeuropski prajezik hipotetski je zajednički predak indoeuropskih jezika.

Novi!!: Crno more i Indoeuropski prajezik · Vidi više »

Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023.

Dana 24.

Novi!!: Crno more i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Vidi više »

Invazivna vrsta

Ambrozija ili Pelinolisni limundžik, jako alargena invanzivna vrsta Strana vrsta je nezavičajna vrsta koja prirodno ne obitava u određenom ekološkom sustavu nekoga područja, nego je u njega dospjela ili može dospjeti namjernim ili nenamjernim unošenjem.

Novi!!: Crno more i Invazivna vrsta · Vidi više »

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Crno more i Iran · Vidi više »

Isključivi gospodarski pojas

Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Isključivi gospodarski pojas je područje koje se nalazi izvan teritorijalnog mora i uz njega, podvrgnuto je posebnom pravnom režimu na temelju kojega obalne države ima pravo vršiti svoja suverena prava.

Novi!!: Crno more i Isključivi gospodarski pojas · Vidi više »

Istanbul

Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.

Novi!!: Crno more i Istanbul · Vidi više »

Istočna Europa

Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.

Novi!!: Crno more i Istočna Europa · Vidi više »

Istočno bojište (Drugi svjetski rat)

Istočno bojište ili Veliki domovinski rat (u nazivlju bivših država SSSR-a izuzev Ukrajine i Uzbekistana) bilo je najveće bojište Drugog svjetskog rata otvoreno njemačkom invazijom na Sovjetski Savez.

Novi!!: Crno more i Istočno bojište (Drugi svjetski rat) · Vidi više »

Istočnoanadolski rasjed

Istočnoanadolski i susjedni rasjedi pokrivaju veći dio Turske Istočnoanadolski rasjed je glavna zona sklizanja u istočnoj Turskoj.

Novi!!: Crno more i Istočnoanadolski rasjed · Vidi više »

Istočnoeuropska nizina

Položaj Istočnoeuropske nizine Volga najveća rijeka u nizini ali i u cijeloj Europi Istočnoeuropska nizina (rus.: Восточно-Европейская равнина, ukr.: Східноєвропейська рівнина, polj.: Nizina Wschodnioeuropejska, bje.: Усходне-Эўрапейская раўніна, est.: Ida-Euroopa lauskmaa, Vene tasandik, kaz.: Шығыс Еуропа жазығы, lit.: Ryţu Europos lyguma, lat.: Austrumeiropas līdzenums, mol.: Cîmpia Europei de Est) poznata i kao Ruska nizina je velika nizina u istočnoj Europi, koja zauzima približno 40% europskog kontinenta i po tome predstavlja njegovu najveću ravničarsku cjelinu.

Novi!!: Crno more i Istočnoeuropska nizina · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Crno more i Italija · Vidi više »

IUCN-ov crveni popis

IUCN-ov crveni popis ugroženih vrsta ili kraće IUCN-ov crveni popis je popis ugroženih biljnih i životinjskih vrsta utemeljen 1963.

Novi!!: Crno more i IUCN-ov crveni popis · Vidi više »

Jalta

Jalta (ukr./rus.: Ялта, grč.: Γιάλτα) je grad i crnomorsko ljetovalište na južnoj obali poluotoka Krima u Ukrajini.

Novi!!: Crno more i Jalta · Vidi više »

Jednostanični organizmi

Bakterija ''Escherichia coli'', uvećana 10.000 puta Jedna od mogućih podjela živog svijeta je i prema građi tijela na jednostanične i višestanične organizme.

Novi!!: Crno more i Jednostanični organizmi · Vidi više »

Jedrenje na dasci

Bjelorusije Jedrenje na dasci ili windsurfing je vodeni šport.

Novi!!: Crno more i Jedrenje na dasci · Vidi više »

Jezero

Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.

Novi!!: Crno more i Jezero · Vidi više »

Južni Bug

Južni Bug (ukr. Південний Буг, Pivdennyj Buh, rus. Южный Буг, Yuzhny Bug, tur. Aksu, starogrčki jezik: Hypanis) je rijeka u Ukrajini.

Novi!!: Crno more i Južni Bug · Vidi više »

Jugoistočna Europa

date.

Novi!!: Crno more i Jugoistočna Europa · Vidi više »

Jugozapadna Azija

Jugozapadna Azija Jugozapadna Azija je subregija Azije koja obuhvaća njezin jugozapadni dio.

Novi!!: Crno more i Jugozapadna Azija · Vidi više »

Kalibr

3M-54 Kalibr, (Kalibr, kalibar), naziva se i kao 3M54-1 Kalibr, 3M14 Biryuza, (NATO prijavljeno ime SS-N-27 Sizzler i SS-N-30A), 91R1, i 91RT2, obitelj je ruskih krstarećih raketa koje je razvio Novator Design Bureau (OKB-8).

Novi!!: Crno more i Kalibr · Vidi više »

Kaljmius

Kaljmius (ukrajinski: Кальміус, ruski: Кальмиус) je rijeka na jugoistoku Ukrajine duga 209 km.

Novi!!: Crno more i Kaljmius · Vidi više »

Kaspijsko jezero

Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.

Novi!!: Crno more i Kaspijsko jezero · Vidi više »

Kavkaz

Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.

Novi!!: Crno more i Kavkaz · Vidi više »

Kavkaz (regija)

Kavkaz je geografski termin koji označava čitav kraj između Crnog i Azovskog mora i Kaspijskog jezera.

Novi!!: Crno more i Kavkaz (regija) · Vidi više »

Kerčka vrata

Kerčka vrata je tjesnac koji povezuje Crno more s Azovskim morem, te odvaja Kerčki poluotok Krima od Tamanskog poluotoka u Rusiji.

Novi!!: Crno more i Kerčka vrata · Vidi više »

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.

Novi!!: Crno more i Kisik · Vidi više »

Kizil (rijeka)

Kizil („Halis“) je najduža rijeka u Turskoj.

Novi!!: Crno more i Kizil (rijeka) · Vidi više »

Kodori (rijeka)

Kodori (gruzijski: კოდორი, abhaški: Кәыдры) je jedna od dvije najveće rijeke nepriznate države Abhazije (dijelom Gruzije), zajedno s Bzybom.

Novi!!: Crno more i Kodori (rijeka) · Vidi više »

Kolhida

Kolhida (gruzijski: კოლხეთი, kolkheti; laz: Kolxeti; grčki: Κολχίς, Kolchís) je u antičkoj geografiji predstavljala regiju i kraljevstvo na području Kavkaza koja je odigrala važnu ulogu u etničkom i kulturnom formiranju gruzijskog naroda i njihovih podgrupa.

Novi!!: Crno more i Kolhida · Vidi više »

Konvekcija

Zemljinoj atmosferi. Nastajanje konvekcije zraka oko ljudske ruke. Termohalinska pokretna traka ili termohalinska cirkulacija: dubinski tok tamna, a površinski svijetla traka. granule. Konvekcija ili toplinsko strujanje ili je prijenos topline u tvarima koje mogu strujati, to jest u tekućinama i plinovima (fluidi).

Novi!!: Crno more i Konvekcija · Vidi više »

Kostelj

Kostelj (lat. Squalus acanthias) je vrsta morskog psa iz porodice Squalidae.

Novi!!: Crno more i Kostelj · Vidi više »

Krim

Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.

Novi!!: Crno more i Krim · Vidi više »

Krimske planine

Krimske planine Krimske planine (ukrajinski: Кримскі Гори, ruski: Крымские Горы, krimskotatarski: Qırım dağları) je masiv, koji leži na jugoistoku Krima duž obale poluotoka.

Novi!!: Crno more i Krimske planine · Vidi više »

Krimski rat

Krimski rat vodio se od listopada 1853. do veljače 1856. godine između Ruskog Carstva i Alijanse koju su tvorili Britansko Carstvo, Drugo Francusko Carstvo, Osmansko Carstvo i Kraljevina Sardinija.

Novi!!: Crno more i Krimski rat · Vidi više »

Krimskotatarski jezik

Krimskotatarski (krimski) jezik (ISO 639-3: crh Qırımtatar tili, Къырымтатар тили; Qırım tili, Къырым тили), narodni jezik Krimskih Tatara, koji se govori na području Krima u Ukrajini i nekim drugim zemljama; ukupno 483 990 govornika.

Novi!!: Crno more i Krimskotatarski jezik · Vidi više »

Kronologija starog Rima

Povijest starorimske države od 753. pr. Kr. do 476. godine pripada razdoblju antike.

Novi!!: Crno more i Kronologija starog Rima · Vidi više »

Kuban (rijeka)

Kuban ili Kubanj (abazinski: Къвбина, adigejski: Псыжъ, kabardinski: Псыжь, karačajsko-balkarski: Къобан, latinski: Hypanis ili Vardanes, nogajski: Кобан, ruski: Кубань, straogrčki: ‛Ύπανις) velika je ruska rijeka koja proteče zemljopisnom regijom Sjeverni Kavkaz, na jugozapadu europskoga dijela Rusije.

Novi!!: Crno more i Kuban (rijeka) · Vidi više »

L-410 Turbolet

L-410 Turbolet je dvomotorni avion kratkog doleta izrađen u češkoj zrakoplovnoj tvrtki LET, namijenjena za prijevoz putnika ili tereta.

Novi!!: Crno more i L-410 Turbolet · Vidi više »

Laurazija

thumb Laurazija je bila superkontinent koji se odlomio od pangejskog superkontinenta u kasnom mezozoiku.

Novi!!: Crno more i Laurazija · Vidi više »

Ledeno doba

Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.

Novi!!: Crno more i Ledeno doba · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Crno more i Mađarska · Vidi više »

Mala Azija

Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.

Novi!!: Crno more i Mala Azija · Vidi više »

Međunarodna hidrografska organizacija

Zemljovid svijeta s označenim članicama Međunarodne hidrografske organizacije Međunarodna hidrografska organizacija (kratica: IHO) je međuvladina savjetodavna i tehnička organizacija za hidrografiju čiji je cilj poticanje sigurnosti pomorskog prometa i zaštita morskog okoliša.

Novi!!: Crno more i Međunarodna hidrografska organizacija · Vidi više »

Meduze

Meduze su morfološki oblik unutar dva razreda žarnjaka, režnjaka i obrubnjaka.

Novi!!: Crno more i Meduze · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Crno more i Metar · Vidi više »

Mezopotamija

Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.

Novi!!: Crno more i Mezopotamija · Vidi više »

Mezozoik

eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Era mezozoika je druga od tri geološke ere fanerozojskog eona.

Novi!!: Crno more i Mezozoik · Vidi više »

Milet

Karta drevnog Mileta i okolice Plan Hipodamusovog Mileta, 479. pr. Kr., jonskog grada Mileta Milet (grč. Μίλητος; „Milētos“, lat. Miletus) je bio antički grad na zapadnoj obali Anatolije (današnja Turska), odnosno na istočnoj obali Egejskog mora pokraj ušća rijeke Maeander koja je razdvajala drevne pokrajine Joniju i Kariju.

Novi!!: Crno more i Milet · Vidi više »

Miocen

Miocen (simbol MI) bilo je geološko razdoblje unutar neogena i proteže se od oko 23,03 do 5,332 milijuna godina prije Krista.

Novi!!: Crno more i Miocen · Vidi više »

Mitridat VI. Eupator

Mitridat VI. Eupator, Louvre Mitridat VI.

Novi!!: Crno more i Mitridat VI. Eupator · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Crno more i Mletačka Republika · Vidi više »

Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.

Novi!!: Crno more i Moldavija · Vidi više »

Morska vidra

Morska vidra (Enhydra lutris) morski je sisavac s prirodnim staništem u području sjevernog Tihog oceana, od sjevernog Japana i istoka Kamčatke preko Aleutskih otoka do Kalifornije.

Novi!!: Crno more i Morska vidra · Vidi više »

Morski konjic

Morski konjici (Hippocampus) su stanovnici mora nesvakidašnjeg oblika, izgleda kao šahovska figura.

Novi!!: Crno more i Morski konjic · Vidi više »

Moruzgve

Moruzgve, ponekad kod nas i morske anemone (lat. Actinaria) su često sesilni, solitarni žarnjaci iz razreda koralja koji imaju oblik polipa šestozračne simetrije (lat. Hexacorallia), cilindrično tijelo i 6 odnosno umnožak broja 6 (crvena moruzgva ima 196) vrlo pokretljivih lovki oko usnog otvora.

Novi!!: Crno more i Moruzgve · Vidi više »

Mramorno more

Mramorno more (na turskom, Marmara Denizi, na grčkom, Θάλασσα τουΜαρμαρά ili Προποντίδα, Propontida) unutarnje je more između Europe i Azije i predstavlja dio euroazijske unutarnje granice.

Novi!!: Crno more i Mramorno more · Vidi više »

Nafta

Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.

Novi!!: Crno more i Nafta · Vidi više »

Nikola I., ruski car

'''Nikola I.''' car Rusije Nikola I. Pavlovič (6. srpnja 1796. – 2. ožujka 1855.), ruski car od 1825. godine, kralj Poljske 1825. – 1831. i veliki vojvoda Finske od 1825. godine.

Novi!!: Crno more i Nikola I., ruski car · Vidi više »

Nitrat

Nitrati (prema novolatinskome; nitrogenium: dušik, od latinske riječi; nitrum + salitra), soli (esteri) dušične kiseline.

Novi!!: Crno more i Nitrat · Vidi više »

Nitriti

Nitritni ion ima kemijsku formulu NO2-.

Novi!!: Crno more i Nitriti · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Crno more i Njemačka · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Crno more i Njemački jezik · Vidi više »

Nova Rusija

Karta Nove Rusije Nova Rusija (ruski: Новоро́ссия, ukrajinski: Новоросія) je povijesni pojam jugozapadnoga područja Ruskog Carstva od 1764.

Novi!!: Crno more i Nova Rusija · Vidi više »

Novogrčki jezik

Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.

Novi!!: Crno more i Novogrčki jezik · Vidi više »

Novorosijsk

Novorossiysk (ruski: Новоросси́йск; čerkeski: Цӏэмэз, Ts'emez) je grad u južnoj Rusiji, glavna ruska luka na Crnom moru, u Krasnodarskom kraju.

Novi!!: Crno more i Novorosijsk · Vidi više »

Nеsebăr

Nesebǎr, je drevni grad Mesembria (staro grčki: Μεσήμβρια Mesí̱mvria) i glavno bugarsko odmaralište na obali Crnog mora.

Novi!!: Crno more i Nеsebăr · Vidi više »

Obični dupin

Obični dupin (lat. Delphinus delphis), kao što mu i ime upućuje, široko je rasprostranjen u morima i oceanima tropskog, suptropskog i umjerenog pojasa.

Novi!!: Crno more i Obični dupin · Vidi više »

Oborina

Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).

Novi!!: Crno more i Oborina · Vidi više »

Obzor

Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora. Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Obzor, vidik ili horizont (grč. ὁρίζων: koji dijeli, ograničuje) je linija koja dijeli Zemlju od neba.

Novi!!: Crno more i Obzor · Vidi više »

Odesa

Odesa ili Odessa (ukr.: Odesa / Одеса, rus.: Odessa / Одесса, grč.: Οδησσός) je ukrajinski grad i pomorska luka, značajno povijesno i kulturno središte bivšeg Ruskog carstva i današnje Ukrajine.

Novi!!: Crno more i Odesa · Vidi više »

Oligocen

Oligocen je geološko razdoblje u prošlosti Zemlje.

Novi!!: Crno more i Oligocen · Vidi više »

Organska tvar

Organska tvar je vrsta tvari koja nastaje od ostataka organizama kao što su biljke, životinje i njihovih otpadnih tvari koje se mogu naći u okolišu.

Novi!!: Crno more i Organska tvar · Vidi više »

Orogen

Orogen je naziv za ulančano gorje nastalo endogenim procesima boranja (tj. procesima u unutrašnjosti Zemlje), a to su boranje, navlačenje, rasjedanje tektonskih ploča, zatim vulkanizam i konačno izdizanje dijelova Zemljine kore.

Novi!!: Crno more i Orogen · Vidi više »

Oružane snage Ukrajine

Amblem OS Ukrajine Oružane snage Ukrajine (ukr. Збройні cили України) oružane su postrojbe Ukrajine.

Novi!!: Crno more i Oružane snage Ukrajine · Vidi više »

Paratetis

Paratetis u epohi oligocena. Paratetis je naziv za pretpovijesno more, koje se protezalo od srednje Europe do srednje Azije.

Novi!!: Crno more i Paratetis · Vidi više »

Perajari

Perajari, ili kako ih zajedničkim imenom često nazivaju tuljani (Pinnipedia), su skupina zvijeri (Carnivora) koja je prešla na život u vodi.

Novi!!: Crno more i Perajari · Vidi više »

Pindar

Pindar Pindar (grč. Πίνδαρος; Kinoskefala, 552. pr. Kr. - Arg, 443. pr. Kr.), starogrčki lirski pjesnik.

Novi!!: Crno more i Pindar · Vidi više »

Pliocen

Cipra iz razdoblja pliocena. Pliocen je geološko razdoblje u povijesti Zemlje.

Novi!!: Crno more i Pliocen · Vidi više »

Podmorska rijeka u Crnom moru

Podmorska rijeka u Crnom moru je struja osobito slane vode koja teče kroz Bospor i duž dna Crnog mora.

Novi!!: Crno more i Podmorska rijeka u Crnom moru · Vidi više »

Poligače

Poligače (raže; lat. Batoidea), infrarazred riba hrskavičnjača iz razreda Elasmobranchii unutar kojega čine prve rođake morskim psima (Selachii).

Novi!!: Crno more i Poligače · Vidi više »

Polis

Polis (grč. πολις) je središnji koncept klasične političke teorije, vitalan za razumijevanje politike starog vijeka, prije svega starogrčke antike.

Novi!!: Crno more i Polis · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Crno more i Poljska · Vidi više »

Pomorska arheologija

Pomorska arheologija istražuje, tumači i čuva pomorsko naslijeđe čovječanstva.

Novi!!: Crno more i Pomorska arheologija · Vidi više »

Pomorski promet

Luka u Hamburgu Pomorski promet je najvažniji na Zemlji i prenosi 4/5 svjetske trgovine.

Novi!!: Crno more i Pomorski promet · Vidi više »

Pontski Grci

Tradicionalna obitelj Pontskih Grka s početka 20. stoljeća Pontski Grci (grčki: Πόντιοι, Ελληνοπόντιοι, Póntioi, Ellinopóntioi;, turski: Pontus Rumları, Karadeniz Rumlari) su etnička skupina Grka koja je tradicionalno živjela u regiji Ponta, na obalama Crnog mora i na Pontijskoj planini na sjeveroistoku Anadolije.

Novi!!: Crno more i Pontski Grci · Vidi više »

Pontsko gorje

Pontsko gorje - predio Altıparmak (Šest prstiju) Karta Pontskog gorja (francuski: Alpes Pontiques) Pontsko gorje (tur. Kuzey Anadolu Dağları) planinski je lanac u sjeverozapadnom dijelu Turske do granice s Gruzijom.

Novi!!: Crno more i Pontsko gorje · Vidi više »

Pontsko-kaspijska stepa

Azovsko-sivaškom nacionalnom parku Prostor koji zauzima Pontsko-kaspijska stepa označen je ljubičastom bojom na karti. Pontsko-kaspijska stepa je velika stepa koja se prostire od sjeverne obale Crnoga mora prema istoku sve do Kaspijskoga jezera, tj.

Novi!!: Crno more i Pontsko-kaspijska stepa · Vidi više »

Priobalje

Obala jezera Priobalje u Portugalu. Priobalje je dio mora, jezera ili rijeke uz obalu.

Novi!!: Crno more i Priobalje · Vidi više »

Prirodni plin

Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).

Novi!!: Crno more i Prirodni plin · Vidi više »

Protok (hidrologija)

U hidrologiji, protok jest volumen vode koji u određenom vremenskom razdoblju proteče na određenoj površini.

Novi!!: Crno more i Protok (hidrologija) · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Crno more i Prvi svjetski rat · Vidi više »

R-360 Neptun

R-360 Neptun (ukrajinski: Р-360 Нептун) ukrajinska je protubrodska krstareća raketa koju je razvio Luch Design Bureau.

Novi!!: Crno more i R-360 Neptun · Vidi više »

Rak samac

Rakovi samci su deseteronožni rakovi superporodice Paguroidea.

Novi!!: Crno more i Rak samac · Vidi više »

Rebraši

Rebraši (Ctenophora) su najjednostavniji oblik pravih mnogostaničara koji se zajedno sa žarnjacima svrstavaju u skupinu mješinaca.

Novi!!: Crno more i Rebraši · Vidi više »

Republika Genova

Republika Genova (lig. Repúbrica de Zêna, lat. Res publica Genoensis/Ianuensis, tal. Repubblica di Genova) – ili Presvijetla Republika Genova (lig. Serenìscima Repùbrica de Zêna, tal. Serenissima Repubblica di Genova) – bila je srednjovjekovna i novovjekovna pomorska republika od 11.

Novi!!: Crno more i Republika Genova · Vidi više »

Rezovo

Rezovo je rijeka na samom jugu Bugarske i na sjeveru Turske.

Novi!!: Crno more i Rezovo · Vidi više »

Ribolov

Bakarcu. Ribarski brod Sejšelski ribar s ulovom Ribari u Bangladešu Kineski ribar hvata ribu uz pomoć ptica kormorana. Ribolov je aktivnost lova riba.

Novi!!: Crno more i Ribolov · Vidi više »

Rijeka (vodotok)

Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.

Novi!!: Crno more i Rijeka (vodotok) · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Crno more i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Rioni

Rioni (Rioni, Phasis) je najveća rijeka u zapadnoj Gruziji.

Novi!!: Crno more i Rioni · Vidi više »

Robovlasništvo

mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.

Novi!!: Crno more i Robovlasništvo · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Crno more i Rumunjska · Vidi više »

Rumunjski jezik

Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.

Novi!!: Crno more i Rumunjski jezik · Vidi više »

Rusalka

Ivan Kramskoj, ''"Rusalke"'' (1871.) Rusalka je u slavenskoj mitologiji vodena vila koja živi u rijeci ili jezeru.

Novi!!: Crno more i Rusalka · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Crno more i Rusija · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Crno more i Ruski jezik · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Crno more i Rusko Carstvo · Vidi više »

Salinitet

svjetskih voda. Salinitet, slanost ili slanoća je udjel otopljenih soli u vodenoj otopini.

Novi!!: Crno more i Salinitet · Vidi više »

Samsun

Samsun (antički Amisus) je grad na obali Crnog mora u Turskoj od 363 180 stanovnika, administrativno središte pokrajine Samsun od 1 209 137 u regiji Crno more.

Novi!!: Crno more i Samsun · Vidi više »

Sevastopolj

Sevastopolj, Sevastopol, u hrvatskim izvorima također i kao Sebastopolje i Sebastopolj (ukr./rus.: Севастополь, krimski tatarski: Aqyar) je grad na zapadnoj obali poluotoka Krima u središtu Crnog mora.

Novi!!: Crno more i Sevastopolj · Vidi više »

Sibir

Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.

Novi!!: Crno more i Sibir · Vidi više »

Silicij

Silicij (lat. silex.

Novi!!: Crno more i Silicij · Vidi više »

Sinop

:Zemljopis.

Novi!!: Crno more i Sinop · Vidi više »

Sivi tuljan

Sivi tuljan (lat. Halichoerus grypus) je sisavac iz porodice Phocidae.

Novi!!: Crno more i Sivi tuljan · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: Crno more i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Crno more i Slavonija · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: Crno more i Slovačka · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Crno more i Slovenija · Vidi više »

Soči

Pogled s Crnog mora. Pogled na Soči Karta olimpijskih borilišta Zimskih olimpijskih igara 2014. Soči (rus. Со́чи, abh. Шəача, adig. Шъачэ, ubyh. Шьача) je grad u Krasnodarskom kraju u Ruskoj Federaciji.

Novi!!: Crno more i Soči · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Crno more i Sovjetski Savez · Vidi više »

Spužve

Spužve (lat. Porifera) su jedno od koljena životinja iz skupine beskralježnjaka, a dio su odjeljka Parazoa.

Novi!!: Crno more i Spužve · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Crno more i Srbija · Vidi više »

Srednja Azija

Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju '''Srednja Azija''' u odnosu s ostatkom svijeta Srednja Azija (također i Središnja ili Centralna Azija; rus. Средняя Азия ili Центральная Азия, perz. آسياى مرکزی, mand. kin. 中亚/, pinyin: Zhōngyà, tur. Orta Asya, arap. الوسطى Asya al Wusta), prostrana regija Azije koja nema izlaz na more.

Novi!!: Crno more i Srednja Azija · Vidi više »

Sredozemlje

Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.

Novi!!: Crno more i Sredozemlje · Vidi više »

Sredozemna medvjedica

Sredozemna medvjedica (lat. Monachus monachus), vjerojatno najrjeđi perajar, ali i jedan od najugroženijih sisavaca na svijetu.

Novi!!: Crno more i Sredozemna medvjedica · Vidi više »

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Novi!!: Crno more i Sredozemno more · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Crno more i Stara Grčka · Vidi više »

Stepa

Stepa u Kirgistanu. Stepa predstavlja uglavnom nizinsku zemljinu površinu za koju je često karakterističan niz međusobno ovisnih biljno-životinjskih zajednica koje stepsku površinu često odlikuju vrlo kvalitetnom zemljom pogodnom za poljoprivrednu obradu, posebno u istočnoj Europi.

Novi!!: Crno more i Stepa · Vidi više »

Strabon

"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.

Novi!!: Crno more i Strabon · Vidi više »

Subdukcija

Vulkan u području subdukcije Subdukcija jedne oceanske ploče pod kontinentalnu ploču Subdukcija je u geologiji proces uranjanja, ili tonjenja jedne litosferne ploče pod drugu.

Novi!!: Crno more i Subdukcija · Vidi više »

Sudak

Sudak (ruski i ukrajinski: Судак, krimskotatarski: Sudaq) je gradić na Krimu.

Novi!!: Crno more i Sudak · Vidi više »

Suhoj Su-27

Suhoj Su-27 (NATO naziv: "Flanker") je mlazni borbeni lovac koji se prvotno proizvodio u SSSR-u a dizajnirala ga je tvrtka Suhoj.

Novi!!: Crno more i Suhoj Su-27 · Vidi više »

Suhoj Su-35

Suhoj Su-35 (poznat i kao Su-27M) (NATO-va oznaka: Flanker-E) je ruski višenamjenski lovac za održavanje zračne nadmoći i lovac-bombarder.

Novi!!: Crno more i Suhoj Su-35 · Vidi više »

Sulina

Sulina je grad na Delti Dunava u Rumunjskoj županiji Tulcea.

Novi!!: Crno more i Sulina · Vidi više »

Sunčevo zračenje

Zemlji. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Sunčevo zračenje je osnovni energetski izvor za sve procese u Zemljinoj atmosferi.

Novi!!: Crno more i Sunčevo zračenje · Vidi više »

Sveučilište Columbia

''Alma Mater'' Daniela Chestera Frencha jedna je od prepoznatljivosti Sveučilišta. Sveučilište Columbia, poznato i kao Columbia, glasovito je privatno sveučilište na newyorškom Manhattanu, jedna od sastavnica prestižne Lige bršljana.

Novi!!: Crno more i Sveučilište Columbia · Vidi više »

Svijetleći bičaši

Svjetleći bičaši (Dinoflagelati; lat. Dinoflagellata) - su fitoplanktonski organizmi koji imaju karakterističnu jezgru i dva međusobno okomito položena biča.

Novi!!: Crno more i Svijetleći bičaši · Vidi više »

Taloženje

Taloženje u prethodnim taložnicima (obično pravokutni oblik). Naknadni taložnici najčešće imaju kružni tlocrt. Kružni taložnik u radu. bot.

Novi!!: Crno more i Taloženje · Vidi više »

Termoklina

dubine od 100 do više od 1000 metara. Termoklina (grč. θέρμη: toplo + ϰλíνειν: naginjati se) je sloj u jezerima, morima ili oceanima u kojem se temperatura naglo mijenja s dubinom.

Novi!!: Crno more i Termoklina · Vidi više »

The Daily Telegraph

Naslovnica od 2. prosinca 1916. s naslovom: "Savezničke trupe marširaju prema Ateni". The Daily Telegraph, često nazivan i jednostavno The Telegraph, vodeće su britanske dnevne novine.

Novi!!: Crno more i The Daily Telegraph · Vidi više »

The Guardian

desno The Guardian (do 1959. godine poznat pod nazivom The Manchester Guardian) britanske su lijevo-liberalne dnevne novine koje izdaje Guardian Media Group.

Novi!!: Crno more i The Guardian · Vidi više »

The New York Times

The New York Times su američke dnevne novine, koje od osnutka 1851. izlaze u New Yorku.

Novi!!: Crno more i The New York Times · Vidi više »

The Washington Post

The Washington Post je američki dnevni list koji izlazi u Washingtonu te predstavlja najpoznatiju, najčitaniju i najutjecajniju publikaciju u tom gradu.

Novi!!: Crno more i The Washington Post · Vidi više »

Tjesnac

Engleski kanal Tjesnac, morski prolaz, morski kanal ili morska vrata su mjesta u morima na kojima se dvije veće kopnene mase približavaju i tvore negdje širok a negdje vrlo uzak morski prolaz.

Novi!!: Crno more i Tjesnac · Vidi više »

Top 80 cm K (E)

Top 80 cm K (E), poznat pod nazivom Schwerer Gustav (hrv. teški Gustav), bio je top kalibra 800 mm kojeg je tijekom Drugog svjetskog rata koristio Treći Reich.

Novi!!: Crno more i Top 80 cm K (E) · Vidi više »

Topografija

Topografija je zemljopisni pojam, koji se bavi opisivanjem i proučavanjem Zemljinih površinskih elemenata, fizičkogeografskih karakteristika, kao visina i nagib.

Novi!!: Crno more i Topografija · Vidi više »

Trabzon

Trabzon u povijesti je bio znan kao Trapezus ili Trapezunt (Trebizond), to je grad na obali Crnog mora na sjeveroistoku Turske.

Novi!!: Crno more i Trabzon · Vidi više »

Trlja blatarica

Trlja blatarica (znanstveni naziv Mullus barbatus barbatus) morska je riba iz porodice trlja (Mullidae).

Novi!!: Crno more i Trlja blatarica · Vidi više »

Turizam

Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).

Novi!!: Crno more i Turizam · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Crno more i Turska · Vidi više »

Turski jezik

Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.

Novi!!: Crno more i Turski jezik · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Crno more i Ukrajina · Vidi više »

Ukrajinski jezik

Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.

Novi!!: Crno more i Ukrajinski jezik · Vidi više »

Vapnenac

Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).

Novi!!: Crno more i Vapnenac · Vidi više »

Varna

Varna (bugarski: Варна) je najveći bugarski grad na Crnom moru, treći je po veličini grad u Bugarskoj s 349 031 stanovnika.

Novi!!: Crno more i Varna · Vidi više »

Velika

Velika je općina u Hrvatskoj, u Požeško-slavonskoj županiji.

Novi!!: Crno more i Velika · Vidi više »

Velika bijela psina

Velika bijela psina (Carcharodon carcharias), vrsta morskih pasa, jedina preživjela iz roda Carcharodon.

Novi!!: Crno more i Velika bijela psina · Vidi više »

Velika jezera

Velika jezera (engleski: The Great Lakes) su skupina povezanih jezera na granici SAD-a i Kanade.

Novi!!: Crno more i Velika jezera · Vidi više »

Veliki Kavkaz

Veliki i Mali Kavkaz i Zakavkazje. Snimak:NASA Veliki Kavkaz (rus.: Большой Кавказ, azerski: Böyük Qafqaz Dağları, lat.: Caucasus Maior) je najveći gorski lanac u Kavkazu.

Novi!!: Crno more i Veliki Kavkaz · Vidi više »

Veslonošci

Veslonošci (Kopepodni račići; lat. Copepoda), podrazred sičušnih račića jedva vidljivih golom oku.

Novi!!: Crno more i Veslonošci · Vidi više »

Vlaška nizina

Reljef Vlaške nizine Vlaška nizina (rumunjski: Câmpia Română) je nizina uz rijeku Dunav na jugu Rumunjske.

Novi!!: Crno more i Vlaška nizina · Vidi više »

Vrtlog

krilu zrakoplova i pojava vrtloga. Islandska ciklona 4. rujna 2003. satu i udaljavanje od središta prema rubovima anticiklone. Tornado. Pijavica. magnetskoga polja (crvene silnice). akrecijskog diska. turbulentno strujanje fluida. Vrtlog je spiralno strujanje fluida (plinovi ili tekućine), prašinaste tvari, električne struje i drugo oko točke ili osi.

Novi!!: Crno more i Vrtlog · Vidi više »

Vulkanska aktivnost

Vulkanska aktivnost tj.

Novi!!: Crno more i Vulkanska aktivnost · Vidi više »

Zaljev

Zaljev Guantanamo Zaljev ili uvala je naziv za vodenu površinu koja prodire u kopno i njime je okružena s tri strane.

Novi!!: Crno more i Zaljev · Vidi više »

Zmijski otok (Crno more)

Mapa otoka Zmijski otok (ukrajinski: острів Зміїний ostriv Zmiyinyy; rumunjski: Insula şerpilor) se nalazi u Crnom moru, nedaleko od obale Rumunjske i Ukrajine.

Novi!!: Crno more i Zmijski otok (Crno more) · Vidi više »

Zooplankton

Zooplankton (životinjski plankton), sićušni životinjski organizmi koji lebde ili se ograničeno kreću u vodi, nošeni strujama i valovima.

Novi!!: Crno more i Zooplankton · Vidi više »

13. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Crno more i 13. stoljeće · Vidi više »

1479.

Bez opisa.

Novi!!: Crno more i 1479. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: Crno more i 1941. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: Crno more i 1977. · Vidi više »

2022.

200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.

Novi!!: Crno more i 2022. · Vidi više »

24. veljače

24.

Novi!!: Crno more i 24. veljače · Vidi više »

7. studenoga

7.

Novi!!: Crno more i 7. studenoga · Vidi više »

8. tisućljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Crno more i 8. tisućljeće pr. Kr. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Crnomorski slijev, Crnomorski sliv.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni