Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Crnogorci

Indeks Crnogorci

Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.

81 odnosi: Arhont Petar, Autokefalna Crkva, Balšići, Balkan, Bodin, Crna Gora, Crna Gora (1516. – 1852.), Crnogorac (list), Crnogorci u Hrvatskoj, Crnogorci u Vojvodini, Crnogorska pravoslavna Crkva, Crnogorski jezik, Crnojevića država, Crnojevići, Danilo I. Petrović Njegoš, Danilo Petrović Njegoš, Dejan Savićević, Dušan Vukotić, Duško Ivanović, Dukljani, Dukljansko Kraljevstvo, Episkop (pravoslavlje), Grb Crne Gore, HNK Hajduk Split, Indoeuropljani, Islam, Italija, Ivan Crnojević, Jelena Savojska, Južni Slaveni, Južnoslavenski jezici, Komunizam, Kraljevina Crna Gora, Krsto Popović, Laba, Marko Miljanov, Mihailo, Milo Đukanović, Milovan Đilas, Mirko Vučinić, Monarh, Narječje, Narod, Nikola I., Nikola I. Petrović Njegoš, Nikola Radović, Obitelj, Odakle su došli preci Crnogoraca, Okupacija, Pečat kralja Đorđa, ..., Petar II. Petrović Njegoš, Povijest, Pravoslavlje, Predrag Mijatović, Prevalitana, Radoslav Rotković, Savezna Republika Jugoslavija, Slaveni, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Spomenica Božićne pobune, Srpska pravoslavna Crkva, Srpski jezik, Sv. Ivan Vladimir, Svetac, Sveti Nikola, Sveti Petar Cetinjski, Vasilije Petrović Njegoš, Veljko Bulajić, Vojislavljevići, Vojvoda, Zastava Crne Gore, Zetska država, 11. stoljeće, 1871., 1873., 1993., 1995., 2006., 2007., 6. stoljeće, 8. stoljeće. Proširite indeks (31 više) »

Arhont Petar

Pečat dukljanskoga arhonta Petra Petar na crnogor. ćiril. Пeтap arhont dukljanski, prvi povijesni vladar Crne Gore.

Novi!!: Crnogorci i Arhont Petar · Vidi više »

Autokefalna Crkva

Autokefalna Crkva (''grč.'' autos.

Novi!!: Crnogorci i Autokefalna Crkva · Vidi više »

Balšići

Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Balšići (cnr. Балшићи) su crnogorska dinastija.

Novi!!: Crnogorci i Balšići · Vidi više »

Balkan

Balkan (iz turskog balkan.

Novi!!: Crnogorci i Balkan · Vidi više »

Bodin

Bodin (cnr. Бодин), također u povijesnim izvorima i Konstantin Bodin (grč. Κωνσταντίνος Βοδινός, lat. Bodinus-Constantin Bodinus, bug. Константин Бодин), iz dinastije Vojislavljevića, jedan od najznačajnijih vladara u crnogorskoj nacionalnoj povijesti, vladao Dukljanskim kraljevstvom od 1082. do 1099. godine.

Novi!!: Crnogorci i Bodin · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Crnogorci i Crna Gora · Vidi više »

Crna Gora (1516. – 1852.)

Koncem 15. stoljeća nastala je Crnojevića država, a Crnogorci su potpali pod Osmanlijsko Carstvo.

Novi!!: Crnogorci i Crna Gora (1516. – 1852.) · Vidi više »

Crnogorac (list)

Crnogorac, tjednik, prve političke novine u Kneževini Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorci i Crnogorac (list) · Vidi više »

Crnogorci u Hrvatskoj

Crnogorci u Hrvatskoj (crnogorski: Црногорци у Хрватској) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.

Novi!!: Crnogorci i Crnogorci u Hrvatskoj · Vidi više »

Crnogorci u Vojvodini

Crnogorci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. Crnogorci u Vojvodini prema popisu 2002. Crnogorci su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini, u Srbiji.

Novi!!: Crnogorci i Crnogorci u Vojvodini · Vidi više »

Crnogorska pravoslavna Crkva

''Grb Crnogorske pravoslavne Crkve'' Crnogorska pravoslavna Crkva (crnogorska ćirilica: Црногорска православна Црква) sa sjedištem u prijestolnici Cetinje obnovljena listopada 1993. godine, nakon što je stvarno 1918. a službeno 1920. godine bila ukinuta kao dotad kanonski autokefalna crkva – samostalna pravoslavna Crkva.

Novi!!: Crnogorci i Crnogorska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Crnogorski jezik

Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorci i Crnogorski jezik · Vidi više »

Crnojevića država

Ivan Crnojević, Gospodar Crne Gore'' Crnojevića država, treća povijesna crnogorska država, je postojala od 1451. do najkasnije 1498. godine.

Novi!!: Crnogorci i Crnojevića država · Vidi više »

Crnojevići

Crnojevići na crnogor. čiril. Црнојевићи su treća crnogorska dinastija.

Novi!!: Crnogorci i Crnojevići · Vidi više »

Danilo I. Petrović Njegoš

Kneževine Crne Gore za doba Danila I. Petrovića Danilo I. Petrović (crnogorska ćiril. Данило I Петровић Његош, Njeguši 6. lipnja 1826. – Kotor 13. kolovoza 1860.) crnogorski knez (orig. knjaz) državni poglavar Kneževine Crne Gore.

Novi!!: Crnogorci i Danilo I. Petrović Njegoš · Vidi više »

Danilo Petrović Njegoš

Danilo Petrović Njegoš (crnog. ćiril. Данило Петровић Његош), poznat i kao Danilo Šćepčević (Njeguši, oko 1670. – Manastir Podmaine 11. siječnja 1735.), crnogorski vladika od 1697. do 1735. godine; utemeljitelj crnogorske dinastije Petrović Njegoš, četvrte i posljednje dinastije u nacionalnoj povijesti Crnogoraca.

Novi!!: Crnogorci i Danilo Petrović Njegoš · Vidi više »

Dejan Savićević

Dejan Savićević (na crnogor. ćiril. Дејан Савићевић) (Podgorica, 15. rujna 1966.), crnogorski nogometaš.

Novi!!: Crnogorci i Dejan Savićević · Vidi više »

Dušan Vukotić

Dušan Vukotić (Bileća, 7. veljače 1927. – Zagreb, 8. srpnja 1998.), hrvatski redatelj, scenarist, animator, crtač i karikaturist.

Novi!!: Crnogorci i Dušan Vukotić · Vidi više »

Duško Ivanović

Duško Ivanović (Bijelo Polje, Crna Gora, 1. rujna 1957.), crnogorski bivši košarkaš i današnji košarkaški trener.

Novi!!: Crnogorci i Duško Ivanović · Vidi više »

Dukljani

Dukljani (na crnogor. ćiril. Дукљани), također i Dioklićani - Диоклићани, u grčkim povijesnim izvorima Διοχλείς ili Διοκλητιανοί, lat. Dioclenses su slavensko i/ili slavenizirano stanovništvo Duklje, prve crnogorske države, predci suvremenih Crnogoraca i drugih naroda koji žive na području Crne Gore.

Novi!!: Crnogorci i Dukljani · Vidi više »

Dukljansko Kraljevstvo

Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.

Novi!!: Crnogorci i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »

Episkop (pravoslavlje)

Episkop je u pravoslavnoj crkvi vrhovni poglavar episkopije (eparhije), to jest vladika, arhijerej.

Novi!!: Crnogorci i Episkop (pravoslavlje) · Vidi više »

Grb Crne Gore

Grb Crne Gore Grb Crne Gore čini zlatni dvoglavi orao s lavom na prsima.

Novi!!: Crnogorci i Grb Crne Gore · Vidi više »

HNK Hajduk Split

Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.

Novi!!: Crnogorci i HNK Hajduk Split · Vidi više »

Indoeuropljani

Indoeuropljani - Ime narodima koji se služe jezicima indoeuropske jezične porodice, i čije se porijeklo traži u hipotetičkim Proto-Indoeuropljanima koji su se služili proto-indoeuropskim jezikom.

Novi!!: Crnogorci i Indoeuropljani · Vidi više »

Islam

Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.

Novi!!: Crnogorci i Islam · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Crnogorci i Italija · Vidi više »

Ivan Crnojević

''Zastava Crnojevića'' ''Crnojevića država'' Ivan Crnojević, crnog. ćiril. Иван Црнојевић, crnogorski Gospodar, najmoćniji vladar treće po redu crnogorske državne dinastije Crnojevića, utemeljitelj Cetinja kao povijesne prijestolnice i Cetinjskoga manastira kao novog sjedišta pravoslavne mitropolije.

Novi!!: Crnogorci i Ivan Crnojević · Vidi više »

Jelena Savojska

Jelena Savojska Jelena Savojska (crnog. Јелена Савојска, Jelena Savojska, Jelena Petrović-Njegoš; tal. Elena di Savoia; Cetinje, 1872. – Montpellier, 1952.), pretposljednja talijanska kraljica, kći crnogorskoga kralja (knjaza) Nikole I. i Milene Petrović.

Novi!!: Crnogorci i Jelena Savojska · Vidi više »

Južni Slaveni

Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).

Novi!!: Crnogorci i Južni Slaveni · Vidi više »

Južnoslavenski jezici

Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).

Novi!!: Crnogorci i Južnoslavenski jezici · Vidi više »

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Novi!!: Crnogorci i Komunizam · Vidi više »

Kraljevina Crna Gora

Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.

Novi!!: Crnogorci i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »

Krsto Popović

Krsto Popović (na crnogor. ćiril. Крсто Поповић, Cuce, Cetinje, 14. rujna 1881. – Bojanje brdo, Katunska nahija, Crna Gora, 14. ožujka 1947.), karizmatična je osobnost crnogorske političke povijesti prve polovice 20. stoljeća, general i jedan od organizatora Božićne pobune 1918. godine.

Novi!!: Crnogorci i Krsto Popović · Vidi više »

Laba

Laba (češki: Labe, njemački: Elbe, latinski: Albis) je rijeka koja teče kroz Češku i Njemačku.

Novi!!: Crnogorci i Laba · Vidi više »

Marko Miljanov

Vojvoda Marko Miljanov Popović Marko Miljanov Popović, na crnogorskoj ćirilici Марко Миљанов Поповић, (1833. – 1901.), crnogorski vojvoda i književnik iz plemena Kuči.

Novi!!: Crnogorci i Marko Miljanov · Vidi više »

Mihailo

Mihailo (crn. Михаило), prvotni kralj u crnogorskoj povijesti, poglavar dukljanske države iz dinastije Vojislavljevića od 1046. do 1081. godine.

Novi!!: Crnogorci i Mihailo · Vidi više »

Milo Đukanović

Milo Đukanović (Nikšić, Crna Gora, 15. veljače 1962.), crnogorski političar.

Novi!!: Crnogorci i Milo Đukanović · Vidi više »

Milovan Đilas

Milovan Đilas, na crnogor. ćiril.

Novi!!: Crnogorci i Milovan Đilas · Vidi više »

Mirko Vučinić

Mirko Vučinić (Nikšić, 1. listopada 1983.), crnogorski nogometaš.

Novi!!: Crnogorci i Mirko Vučinić · Vidi više »

Monarh

Monarh (latinski: monarcha) dolazi od grčke riječi „μονάρχης”, „monárkhēs” (od „μόνος” „monos”, "jedan, jednina", i „ἄρχω” „árkhō”, "vladati" - „ἄρχων” „arkhon”, "vođa, vladar, šef") koji se odnosi na barem nominalno apsolutnog vladara, koji je doživotno ili do abdikacije, poglavar suverene države.

Novi!!: Crnogorci i Monarh · Vidi više »

Narječje

Narječje u jezikoslovlju označava grupu dijalekata sa zajedničkim obilježjima.

Novi!!: Crnogorci i Narječje · Vidi više »

Narod

Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.

Novi!!: Crnogorci i Narod · Vidi više »

Nikola I.

* Nikola I., ruski car.

Novi!!: Crnogorci i Nikola I. · Vidi više »

Nikola I. Petrović Njegoš

Nikola I. Petrović (na crnog. ćirilici Никола I Петровић Његош; Njeguši, Crna Gora, 19. listopada 1841. – Antibes, Francuska, 1. ožujka 1921.), sedmi i posljednji državni poglavar iz crnogorske dinastije Njegoš.

Novi!!: Crnogorci i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »

Nikola Radović

Nikola Radović (Nikšić, 10. ožujka 1933. – Kosovska Mitrovica, 28. siječnja 1991.), poznat i kao Niđo, nekadašnji igrač Hajduka u kojem je proveo vrijeme od 1954-1959.

Novi!!: Crnogorci i Nikola Radović · Vidi više »

Obitelj

Šira američka obitelj Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije.

Novi!!: Crnogorci i Obitelj · Vidi više »

Odakle su došli preci Crnogoraca

Odakle su došli preci Crnogoraca je knjiga crnogorskog znanstvenika dr. Radoslava Rotkovića koje je tiskana 1995. u nakladi Matice crnogorske.

Novi!!: Crnogorci i Odakle su došli preci Crnogoraca · Vidi više »

Okupacija

Okupacija je vojno djelovanje, u kojoj oružane snage jedne države vojnim sredstvima zauzimaju teritorij druge države.

Novi!!: Crnogorci i Okupacija · Vidi više »

Pečat kralja Đorđa

''Pečat dukljanskog kralja Đorđa'' Pečat kralja Đorđa, potječe iz prve polovice 12. st., dok on još nije bio vladar Dukljanskoga Kraljevstva.

Novi!!: Crnogorci i Pečat kralja Đorđa · Vidi više »

Petar II. Petrović Njegoš

Petar II.

Novi!!: Crnogorci i Petar II. Petrović Njegoš · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Crnogorci i Povijest · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Novi!!: Crnogorci i Pravoslavlje · Vidi više »

Predrag Mijatović

Predrag Mijatović (Podgorica, 19. siječnja 1969.) bivši je crnogorski nogometaš.

Novi!!: Crnogorci i Predrag Mijatović · Vidi više »

Prevalitana

'''Rimska provincija Prevalis, 4. stoljeće''' Prevalis (lat. i Prevalitana), provincija Rimskog carstva, obuhvaćala je teritorij najvećeg dijela suvremene Crne Gore i dijela Albanije.

Novi!!: Crnogorci i Prevalitana · Vidi više »

Radoslav Rotković

Radoslav Rotković (na crnogor. ćiril. Радослав Ротковић, Mojdež kod Herceg Novog, 30. svibnja 1928. – Risan, 8. rujna 2013., Herceg Novi), bio je crnogorski povjesničar, filolog, povjesničar crnogorske književnosti, akademik DANU.

Novi!!: Crnogorci i Radoslav Rotković · Vidi više »

Savezna Republika Jugoslavija

Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.

Novi!!: Crnogorci i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Crnogorci i Slaveni · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Crnogorci i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Spomenica Božićne pobune

''Spomenica Božićne pobune'' Spomenica Božićne pobune, crnogorsko odličje, ustanovljeno 1920. godine u povodu sjećanja na Božićnu pobunu.

Novi!!: Crnogorci i Spomenica Božićne pobune · Vidi više »

Srpska pravoslavna Crkva

Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.

Novi!!: Crnogorci i Srpska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.

Novi!!: Crnogorci i Srpski jezik · Vidi više »

Sv. Ivan Vladimir

Pravoslavna katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru Sveti Ivan Vladimir, na crnogorskoj ćirilici Свети Владимир, poznat i kao Sveti Jovan Vladimir i Sveti Vladimir Dukljanski (na grč. Ἰωάννης ὁ Βλαδίμηρος – Iōannīs o Vladimīros; alb. Shën Gjon Vladimir; srp. i mak. Јован Владимир; bug. Иван Владимир – Йоан Владимир) dukljanski je knez, crnogorski svetac, štovan ne samo među Crnogorcima, već i diljem Jugoistočne Europe te katolicima i muslimanima u Crnoj Gori. Moći Sv. Vladimira se sada nalaze u Tirani pod zaštitom autokefalne Albanske pravoslavne crkve. U vrelima se je prvo spominjao kao sv. Vladimir. Nakon što je 1381. godine albanski plemić Karlo Topija obnovio crkvu sv. Ivana Krstitelja u Elbasanu kamo su pohranjene relikvije sv. Vladimira, sv. Vladimir spominje se i kao sv. Ivan Vladimir.

Novi!!: Crnogorci i Sv. Ivan Vladimir · Vidi više »

Svetac

sv. Antuna Padovanskoga na temelju njegovih relikvija Svetac je osoba koju je radi načina života sasvim posvećenog Kristu neka kršćanska Crkva proglasila ili od davnine štuje kao svetu.

Novi!!: Crnogorci i Svetac · Vidi više »

Sveti Nikola

Sveti Nikola (Patara, 15. ožujka 270. – Mira, 6. prosinca 343.), biskup, svetac, zaštitnik djece i pomoraca.

Novi!!: Crnogorci i Sveti Nikola · Vidi više »

Sveti Petar Cetinjski

Petar I. Petrović Njegoš (na crnogor. ćiril. Петар I. Петровић), kanoniziran kao Sveti Petar Cetinjski (na crnogor. ćiril. Свети Петар Цетињски; Njeguši, 8. studenog 1748. - Cetinje, 31. listopada 1830.), crnogorski svjetovni poglavar od 1782. te poglavar Cetinjske Mitropolije od 1784. do 1830. Smatra se utemeljiteljem moderne Crne Gore.

Novi!!: Crnogorci i Sveti Petar Cetinjski · Vidi više »

Vasilije Petrović Njegoš

Vasilije Petrović Njegoš Vasilije III.

Novi!!: Crnogorci i Vasilije Petrović Njegoš · Vidi više »

Veljko Bulajić

Veljko Bulajić (1969.) Veljko Bulajić (Vilusi kraj Nikšića, 22. ožujka 1928.) je crnogorsko-hrvatski filmski redatelj i dobitnik UNESCO-ove nagrade Kalinga za "vrhunsko ostvarenje na području umjetnosti i znanosti".

Novi!!: Crnogorci i Veljko Bulajić · Vidi više »

Vojislavljevići

''Grb Duklje'' Vojislavljevići (crnog. ćiril. Војислављевићи) su crnogorska narodna dinastija, vladari Dukljanskoga kraljevstva od sredine 10. st do konca 12. st.

Novi!!: Crnogorci i Vojislavljevići · Vidi više »

Vojvoda

Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.

Novi!!: Crnogorci i Vojvoda · Vidi više »

Zastava Crne Gore

Zastava Crne Gore službeno je prihvaćena 12. srpnja 2004. godine.

Novi!!: Crnogorci i Zastava Crne Gore · Vidi više »

Zetska država

'''Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Zeta je srednjovjekovna crnogorska država koju je osamostalila i njome upravljala dinastija Balšića.

Novi!!: Crnogorci i Zetska država · Vidi više »

11. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorci i 11. stoljeće · Vidi više »

1871.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorci i 1871. · Vidi više »

1873.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorci i 1873. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorci i 1993. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorci i 1995. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Crnogorci i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Crnogorci i 2007. · Vidi više »

6. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorci i 6. stoljeće · Vidi više »

8. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorci i 8. stoljeće · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Crnogorac.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »