Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Crnogorski jezik

Indeks Crnogorski jezik

Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici црногорски језик, engleski Montenegrin language, ruski черногорский язык), materinski jezik Crnogoraca i dio jezičnoga sustava koji se stručno naziva srednjojužnoslavenski dijasustav.

254 odnosi: Adnan Čirgić, Akcent, Akuzativ, Albanski jezik, Aleksandar Bečanović, Analogija, Arhaizmi, Ś, Asimilacija (sociologija), Australija, Đurađ Crnojević, Š, Ź, Ž, Čedo Vulević, Balša Brković, Baltoslavenski jezici, Bar (grad), Barok, Beograd, Biblija, Bjelopavlići, Bošnjački jezik, Božo Bulatović, Borislav Jovanović, Branko Pavićević, Cetinje, Citadela, Crna Gora, Crnogorci, Crnogorska država 1698. - 1851., Crnogorska književnost, Crnogorska plemena, Crnogorska povijest, Crnogorska srednjovjekovna književnost, Crnogorski govori, Crnogorski jezik, Crnogorski književni urbanitet, Crnogorsko pitanje (knjiga, 1927.), Crnogorsko primorje, Crnojevića država, Danilo Radojević, Dativ, Definicija, Dijalekt, Dimitrije Popović, Doktor, Dragan Radulović, Dragoje Živković, Dubravko Škiljan, ..., Dubrovački dijalekt, Dubrovnik, Dukljansko Kraljevstvo, Encyclopædia Britannica, Europa, Filip Vujanović, Filologija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Fonem, Fonetika, Fonologija, Framcuska, Frazeologija, Genitiv, Glagoli, Glas, Gorski vijenac, Gramatika, Herceg Novi, Hrvati, Hrvatski jezik, Igor Lukšić, Ijekavski govor, Imenice, Indoeuropski jezici, Infinitiv, Institut za crnogorski jezik i književnost, Intelektualac, Internet, Istra, Ivo Pranjković, Jat, Jevrem Brković, Jezikoslovlje, Josip Silić, Jotacija, Jovo Kapičić, Južni Slaveni, Južnoslavenski jezici, Kajkavsko narječje, Katowice, Književnost, Kršćanstvo, Kuči, Lastovo, Latinica, Lavov, Leksikologija, Lingua Montenegrina, Listopad, Lokativ, Lovćen, Mađarska, Mali Iđoš (općina), Marko Vešović, Materinski jezik, Matica crnogorska, Medij, Memorija, Mijat Šuković, Milo Đukanović, Milorad Nikčević, Milorad Popović, Milovan Radojević, Mirko Kovač, Monitor (tjednik), Montenegristika, Morfologija, Morfologija (jezikoslovlje), Nikšić, Nikola I. Petrović Njegoš, Njemački jezik, Novak Kilibarda, Novi Sad, Novine, Novosadski dogovor, Ognjen Spahić, Osijek, Osobne zamjenice, P.E.N., Padež, Pavle Mijović, Perast, Peroj, Perth (Zapadna Australija), Petar II. Petrović Njegoš, Petrović Njegoš (crnogorska dinastija), Pješivci, Pobjeda (Podgorica), Podgorica, Poljski jezik, Portugalski jezik, Povijest crnogorskoga jezika, Pravopis, Pravopis crnogorskoga jezika, Prijedlozi, Profesor, Promet, Prvi svjetski rat, Pukovnik, Putopis, Računalo, Radoje Radojević, Radoslav Rotković, Radovan Zogović, Ratko Đurović, Ratko Vujošević, Rečenica, Renesansa, Romantizam, Ruski jezik, Savezna Republika Jugoslavija, Savo Brković, Serbokroatizam, Sintaksa, Skadar, Slavenski jezici, Slavistika, Slavko Perović, Slovo, Socijalistička Republika Crna Gora, Sociolingvistika, Srbi, Srbija, Srednjojužnoslavenski dijasustav, Srpski jezik, Srpskohrvatski jezik, Standardni jezik, Sud, Sveti Petar Cetinjski, Svetozar Marović, Talijanizam, Talijanski jezik, Tipkovnica, Tradicija, Turci, Turcizam, Turski jezik, Tuzi, Tuzla, Ujedinjeni narodi, Ukrajina, UNESCO, Ustav, Ustav Knjaževine Crne Gore, Vasojevići, Velika Srbija, Veljko Bulajić, Veljko Radović, Vijesti (Podgorica), Vojislav P. Nikčević, Vojvodina, Vokativ, Vuk Karadžić, Vuk Minić, Vukić Pulević, Z, Zagreb, Zetska država, 1. veljače, 10. srpnja, 12. stoljeće, 15. stoljeće, 17. listopada, 18. stoljeće, 1813., 1820., 1837., 1856., 19. stoljeće, 1905., 1907., 1911., 1927., 1930., 1944., 1946., 1954., 1960-ih, 1963., 1970., 1974., 1980., 1990-ih, 1992., 1995., 1996., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2014., 2015., 21. lipnja, 23. kolovoza, 24. siječnja, 9. stoljeće. Proširite indeks (204 više) »

Adnan Čirgić

Adnan Čirgić (rođen 1980.) je crnogorski jezikoslovac, ravnatelj Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje i glavni i odgovorni urednik časopisa Lingua Montenegrina.

Novi!!: Crnogorski jezik i Adnan Čirgić · Vidi više »

Akcent

* naglasak ili akcent, isticanje sloga u riječi jačinom i visinom glasa.

Novi!!: Crnogorski jezik i Akcent · Vidi više »

Akuzativ

Akuzativ u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola.

Novi!!: Crnogorski jezik i Akuzativ · Vidi više »

Albanski jezik

Albanski jezik (ISO 639-3) makrojezik, od 1952.

Novi!!: Crnogorski jezik i Albanski jezik · Vidi više »

Aleksandar Bečanović

Aleksandar Bečanović (Bar, 1971.), crnogorski je pjesnik, prozaik, prevoditelj, književni i filmski kritičar.

Novi!!: Crnogorski jezik i Aleksandar Bečanović · Vidi više »

Analogija

Analogija je logička metoda.

Novi!!: Crnogorski jezik i Analogija · Vidi više »

Arhaizmi

Arhaizmi (grč. archaios.

Novi!!: Crnogorski jezik i Arhaizmi · Vidi više »

Ś

Slovo Ś na latinici Ś – glas i slovo u abecedi / azbuci u poljskom, crnogorskom, također u bjeloruskom i donjolužičkom jeziku.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ś · Vidi više »

Asimilacija (sociologija)

Asimilacija opisuje u sociologiji proces kulturne prilagodbe etničke manjine prevladavajućoj kulturi ili pojedinim dijelovima stanovništva.

Novi!!: Crnogorski jezik i Asimilacija (sociologija) · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Crnogorski jezik i Australija · Vidi više »

Đurađ Crnojević

Đurađ Crnojević, crnogorski vladar između 1490. i 1496. godine, najstariji sin i nasljednik Ivana Crnojevića.

Novi!!: Crnogorski jezik i Đurađ Crnojević · Vidi više »

Š

Datoteka:Latin alphabet Šš.png Š je 25.

Novi!!: Crnogorski jezik i Š · Vidi više »

Ź

Slovo ''Ź'' na latinici Ź − glas i slovo abecede / azbuke u poljskom i crnogorskom jeziku.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ź · Vidi više »

Ž

Datoteka:Latin alphabet Žž.png Ž je trideseto, posljednje slovo hrvatske abecede.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ž · Vidi više »

Čedo Vulević

Čedo Vulević na crnogor. ćiril. Чедо Вулевиһ (1927. Trešnjevo, Andrijevica - 22. srpnja 2006. Trešnjevo, Andrijevica) jedan je od najznačajnijih crnogorskih književnika 20. stoljeća, akademik DANU, angažirao se na službenom priznanju crnogorskog jezika.

Novi!!: Crnogorski jezik i Čedo Vulević · Vidi više »

Balša Brković

Balša Brković (1966, Podgorica), crnogorski pjesnik, prozaik, esejist i kazališni kritičar.

Novi!!: Crnogorski jezik i Balša Brković · Vidi više »

Baltoslavenski jezici

Baltoslavenska jezična zajednica postojala je do 1500.

Novi!!: Crnogorski jezik i Baltoslavenski jezici · Vidi više »

Bar (grad)

Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Bar (grad) · Vidi više »

Barok

Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.

Novi!!: Crnogorski jezik i Barok · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Crnogorski jezik i Beograd · Vidi više »

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere; nastali su u vremenu između 1513.

Novi!!: Crnogorski jezik i Biblija · Vidi više »

Bjelopavlići

Bjelopavlići na crnogor. ćiril. Бјелопавлићи su crnogorsko pleme, jedno od sedam tzv.

Novi!!: Crnogorski jezik i Bjelopavlići · Vidi više »

Bošnjački jezik

Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.

Novi!!: Crnogorski jezik i Bošnjački jezik · Vidi više »

Božo Bulatović

Božo Bulatović (crnogor. ćiril. Божо Булатовић; Mojkovac, 6. siječnja 1927. - Podgorica, 12. kolovoza 2009.) crnogorski pjesnik, pripovjedač, romansijer, književni kritičar, antologičar, dramaturg, kazališni komentator, prevoditelj s ruskog jezika, kulturolog, urednik.

Novi!!: Crnogorski jezik i Božo Bulatović · Vidi više »

Borislav Jovanović

Borislav Jovanović, na crnogor.ćiril. Борислав Јовановић (Bjelopavlići-Danilovgrad, 16. listopada 1941.) crnogorski pisac, pjesnik, esejist, književni kritičar.

Novi!!: Crnogorski jezik i Borislav Jovanović · Vidi više »

Branko Pavićević

Branko Pavićević (na crnogor. ćiril. Бранко Павићевић, Nikšić,1922. - Podgorica, 2012.) je bio crnogorski povjesničar.

Novi!!: Crnogorski jezik i Branko Pavićević · Vidi više »

Cetinje

Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.

Novi!!: Crnogorski jezik i Cetinje · Vidi više »

Citadela

Budimpešti Citadela je pojam koji označava najsnažnije utvrđeni, obično središnji dio utvrde, uporišta.

Novi!!: Crnogorski jezik i Citadela · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora je sredozemna i balkanska država na jugoistoku Europe. Crna Gora je parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku sa Republikom Kosovo (79 km), na jugu sa Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu sa Italijom. Kopnena površina iznosi 13.812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2.440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje.. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u 22. listopada 2007. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Turske joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom sa ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007, 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crna Gora · Vidi više »

Crnogorci

Crnogorci (crnogorska ćiril. Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorci · Vidi više »

Crnogorska država 1698. - 1851.

Koncem 15. st. je nestala Crnojevića država i Crnogorci su potpali pod Osmanlijsko Carstvo.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska država 1698. - 1851. · Vidi više »

Crnogorska književnost

Crnogorska književnost obuhvaća književnost pisanu na crnogorskom i drugim jezicima na području suvremene Crne Gore od 9. st. do danas.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska književnost · Vidi više »

Crnogorska plemena

'''Nacionalni i državni barjak Crnogoraca''' Popis crnogorskih plemena obuhvaća i ona plemena čija unutarnja formacija nije do kraja profilirana.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska plemena · Vidi više »

Crnogorska povijest

'''Zastava Crne Gore''' Crnogorska povijest (na crnogor. i u inačici Crnogorska istorija) se kronološki može pratiti u razdoblju od milenija.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska povijest · Vidi više »

Crnogorska srednjovjekovna književnost

Crnogorska srednjovjekovna književnost obuhvaća razdoblje crnogorske književnosti od početka pismenosti pa do konca 15. st. i propasti Crnojevića države.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska srednjovjekovna književnost · Vidi više »

Crnogorski govori

Crnogorski govori su ijekavski/jekavski štokavski govori u Crnoj Gori, tj.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorski govori · Vidi više »

Crnogorski jezik

Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici црногорски језик, engleski Montenegrin language, ruski черногорский язык), materinski jezik Crnogoraca i dio jezičnoga sustava koji se stručno naziva srednjojužnoslavenski dijasustav.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorski jezik · Vidi više »

Crnogorski književni urbanitet

„Crnogorski književni urbanitet“ je knjiga crnogorskog pisca i književnog kritičara Borislava Jovanovića koja je, u nakladi Centralne narodne knjižnice „Đurđe Crnojević“ iz Cetinja, tiskana 2005. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorski književni urbanitet · Vidi više »

Crnogorsko pitanje (knjiga, 1927.)

Crnogorsko pitanje je naslov knjige mađarskog slaviste Jožefa Bajze.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorsko pitanje (knjiga, 1927.) · Vidi više »

Crnogorsko primorje

'''Boka kotorska''' Crnogorsko primorje (crnogor. ćiril. Црногорско приморје, eng. Montenegrin Littoral, njem. Montenegrinische Küste) je naziv za jadranski obalni pojas Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorsko primorje · Vidi više »

Crnojevića država

Ivan Crnojević, Gospodar Crne Gore'' Crnojevića država, treća povijesna crnogorska država, je postojala od 1451. do najkasnije 1498. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnojevića država · Vidi više »

Danilo Radojević

Danilo Radojević (na crnogor. ċiril. Данило Радојевић, Mokro, Šavnik, Crna Gora 1932. godine), akademik DANU, crnogorski povjesničar i književnik.

Novi!!: Crnogorski jezik i Danilo Radojević · Vidi više »

Dativ

Dativ (lat. dare, datum.

Novi!!: Crnogorski jezik i Dativ · Vidi više »

Definicija

Definicija je sud kojim se nedvosmisleno utvrđuje sadržaj, opseg i doseg nekog pojma.

Novi!!: Crnogorski jezik i Definicija · Vidi više »

Dijalekt

Dijalekt (grč. διάλεκτος, dialektos) je govor nekoga mjesta, kraja, pokrajine za razliku od književnoga, službenoga i standardnoga jezika; poseban tip živoga (govornog) jezika proširen na nekom užem ili širem zemljopisnom području, s izrazitim vlastitim fonetskim, morfološkim, rječničkim i drugim obilježjima kojima se odvaja od drugih tipova istoga jezika.

Novi!!: Crnogorski jezik i Dijalekt · Vidi više »

Dimitrije Popović

Dimitrije Popović na crnogor. ćiril. Димитрије Поповиһ (Cetinje, 4. ožujka 1951.) crnogorski i hrvatski slikar te književnik.

Novi!!: Crnogorski jezik i Dimitrije Popović · Vidi više »

Doktor

Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.

Novi!!: Crnogorski jezik i Doktor · Vidi više »

Dragan Radulović

Dragan Radulović (Cetinje, 1969.), crnogorski pisac.

Novi!!: Crnogorski jezik i Dragan Radulović · Vidi više »

Dragoje Živković

Naslovnica prva dva toma ''Istorije crnogorskog naroda'' dr. Dragoja Živkovića Dragoje Živkovic (1927., Cuce, Crna Gora - 1994., Cetinje), crnogorski povjesničar, doktor znanosti.

Novi!!: Crnogorski jezik i Dragoje Živković · Vidi više »

Dubravko Škiljan

Dubravko Škiljan (Zagreb, 31. listopada 1949. — Zagreb, 21. srpnja 2007.), hrvatski jezikoslovac i autor brojnih znanstvenih djela.

Novi!!: Crnogorski jezik i Dubravko Škiljan · Vidi više »

Dubrovački dijalekt

Povijesno rasprostiranje hrvatskih štokavskih dijalekata Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Današnji dubrovački dijalekt jest zapadnoštokavski poddijalekt i dio je novoštokavskoga jekavskoga dijalekta štokavskoga narječja hrvatskoga jezika (Brozović ga naziva poddijalektom Dalibor Brozović: Dva moguća fonološka tumačenja prozodijskog sustava u cavtatskome govoru).

Novi!!: Crnogorski jezik i Dubrovački dijalekt · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na jugu Hrvatske.

Novi!!: Crnogorski jezik i Dubrovnik · Vidi više »

Dukljansko Kraljevstvo

Dukljansko Kraljevstvo, na crnogorskoj ćirilici Дукљанско Қраљевство, Краљевина Дукља, također i Duklja, Дукља, grč. Διοκλεία, Diokleia, lat. Doclea, Diocleia, eng. Kingdom or Duklja, najstarija je crnogorska država.

Novi!!: Crnogorski jezik i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »

Encyclopædia Britannica

Encyclopædia Britannica je sveobuhvatna enciklopedija nastala na engleskom jeziku.

Novi!!: Crnogorski jezik i Encyclopædia Britannica · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije.

Novi!!: Crnogorski jezik i Europa · Vidi više »

Filip Vujanović

'''Filip Vujanović''' Mornarička položajna zastava Predsjednika Crne Gore Filip Vujanović (Beograd, 1. rujna 1954.), predsjednik Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Filip Vujanović · Vidi više »

Filologija

Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.

Novi!!: Crnogorski jezik i Filologija · Vidi više »

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: Crnogorski jezik i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Fonem

U ljudskom jeziku, fonem je najmanja jedinica govora koja je bitna za značenje.

Novi!!: Crnogorski jezik i Fonem · Vidi više »

Fonetika

Aktivna i pasivna mjesta artikulacije:1, 2: usne3: zubi4: desni (alveole)6: prednji dio tvrdoga nepca7: tvrdo nepce (''palatum'')8: meko nepce (''velum'')9: resica (''uvula'')10: ždrijelo11: grkljan13: korijen jezika14: stražnji dio leđa jezika15: srednji dio leđa jezika16: prednji dio jezika17: vrh jezika Fonetika (od grč. phōnētikós: glasovni) ili glasoslovlje jezikoslovna znanstvena je disciplina koja se bavi proučavanjem artikulacijskih i akustičkih obilježja glasova i govora.

Novi!!: Crnogorski jezik i Fonetika · Vidi više »

Fonologija

Fonologija (od grč. φωνή, phone.

Novi!!: Crnogorski jezik i Fonologija · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Crnogorski jezik i Framcuska · Vidi više »

Frazeologija

Višečlane jezične jedinice koje se u govornom aktu uvijek reproduciraju kao cjelina nazivaju se frazemi.

Novi!!: Crnogorski jezik i Frazeologija · Vidi više »

Genitiv

Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.

Novi!!: Crnogorski jezik i Genitiv · Vidi više »

Glagoli

Glagol je promjenjiva vrsta riječi kojom se izriče radnja, stanje ili zbivanje.

Novi!!: Crnogorski jezik i Glagoli · Vidi više »

Glas

Glas (također i glasnik, fon) u jezikoslovlju predstavlja najmanji raspoznatljivi govorni odsječak, odonosno najmanju raspoznatljivu govornu jedinicu.

Novi!!: Crnogorski jezik i Glas · Vidi više »

Gorski vijenac

''Gorski vijenac'', originalno izdanje Gorski vijenac (original tiskan pod naslovom Горскıй вıенацъ, crnogor.ćiril Горски вијенац), klasično djelo crnogorske nacionalne književnosti Petra II. Petrovića Njegoša, crnogorskog državnoga poglavara, mitropolita i pjesnika.

Novi!!: Crnogorski jezik i Gorski vijenac · Vidi više »

Gramatika

Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.

Novi!!: Crnogorski jezik i Gramatika · Vidi više »

Herceg Novi

Herceg Novi (crnogor. ćiril. Херцег Нови, tal. Castelnuovo di Cattaro) je grad i općina na Crnogorskom primorju - Boki kotorskoj, Crna Gora.

Novi!!: Crnogorski jezik i Herceg Novi · Vidi više »

Hrvati

Hrvati su jedini konstitutivni narod u Republici Hrvatskoj i jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Crnogorski jezik i Hrvati · Vidi više »

Hrvatski jezik

O jeziku O njemu, da! O čarobnome vrelu, Što davno ključa iz šikare naše I snagu svoju razmaho je cijelu Kada ga stijenje i glib zatrpaše! On zvuči i psiče, teče gradu i k selu, Kroz zlato njiva, zelenilo paše; Na vatru nalik lije svjetlost vrelu U sve nam sude, čuture i čaše. Ne znamo da l' smo gradili mi njega, Il' on je nama svoju dušu dao.

Novi!!: Crnogorski jezik i Hrvatski jezik · Vidi više »

Igor Lukšić

Igor Lukšić (na crnogor. ćiril. Игор Лукшић) (Bar, Crna Gora, 14. lipnja 1976.), predsjednik Vlade Crne Gore od 2010. do 2012. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Igor Lukšić · Vidi više »

Ijekavski govor

Ijekavski govor ili jekavski govor je jedan od refleksa nekih narječjâ hrvatskoga jezika, srpskoga, kao i drugih južnoslavenskih jezika.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ijekavski govor · Vidi više »

Imenice

Imenice su riječi kojima je svojstvena kategorija predmetnosti, opredmećeno svojstvo i opredmećeni proces.

Novi!!: Crnogorski jezik i Imenice · Vidi više »

Indoeuropski jezici

Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.

Novi!!: Crnogorski jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »

Infinitiv

Infinitiv je osnovni, rječnički oblik glagola i jedan od neodređenih glagolskih načina.

Novi!!: Crnogorski jezik i Infinitiv · Vidi više »

Institut za crnogorski jezik i književnost

Institut za crnogorski jezik i književnost, sa sjedištem u Podgorici, utemeljen je prosinca 2003. godine s ciljem izučavanja i kodificiranja crnogorskoga jezika.

Novi!!: Crnogorski jezik i Institut za crnogorski jezik i književnost · Vidi više »

Intelektualac

Intelektualac (lat. intellectus ≃ intellectualis: intelektualni ≃ intellegere: razumjeti) označava osobu s visokorazvijenim intelektom i analitičkim mišljenjem; predstavnik intelektualnog rada.

Novi!!: Crnogorski jezik i Intelektualac · Vidi više »

Internet

Vizualizacija količine puteva na internetu. Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mreža koja zajedno povezuje računala i računalne mreže korištenjem istoimenog protokola (internetski protokol.

Novi!!: Crnogorski jezik i Internet · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski (a ujedno i jadranski) poluotok.

Novi!!: Crnogorski jezik i Istra · Vidi više »

Ivo Pranjković

Ivo Pranjković (Kotor Varoš, BiH, 17. kolovoza 1947.), hrvatski jezikoslovac.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ivo Pranjković · Vidi više »

Jat

Slovo ''jat'' u uglatoj glagoljici Jat je naziv za slovo u glagoljici i staroj ćirilici kojim se označava istoimeni glas koji je nekada postojao u slavenskim jezicima, pa i u hrvatskom.

Novi!!: Crnogorski jezik i Jat · Vidi više »

Jevrem Brković

Jevrem Brković (Piperi, 29. prosinca 1933.)Franjo Maletić, gl.

Novi!!: Crnogorski jezik i Jevrem Brković · Vidi više »

Jezikoslovlje

Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.

Novi!!: Crnogorski jezik i Jezikoslovlje · Vidi više »

Josip Silić

Josip Silić (Milaši pokraj Jelenja, 4. siječnja 1934.), hrvatski jezikoslovac, kroatist i teoretičar jezika.

Novi!!: Crnogorski jezik i Josip Silić · Vidi više »

Jotacija

Jotacija (grč. Ιώτα, iota.

Novi!!: Crnogorski jezik i Jotacija · Vidi više »

Jovo Kapičić

Jovan Kapičić, na crnogor. ćiril. Јован Капичић, nadimkom Jovo Kapa, (Gaeta, 2. rujna 1919. - Beograd, 9. prosinca 2013.), crnogorski vojni, policijski i diplomatski dužnosnik iz doba Druge Jugoslavije, učesnik NOB-a, narodni heroj.

Novi!!: Crnogorski jezik i Jovo Kapičić · Vidi više »

Južni Slaveni

Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni.- Južni ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).

Novi!!: Crnogorski jezik i Južni Slaveni · Vidi više »

Južnoslavenski jezici

Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).

Novi!!: Crnogorski jezik i Južnoslavenski jezici · Vidi više »

Kajkavsko narječje

Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju glavnih narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i štokavsko.

Novi!!: Crnogorski jezik i Kajkavsko narječje · Vidi više »

Katowice

Katowice je grad na jugu Poljske u povijesnoj regiji Gornja Šleska, na rijekama Kłodnica i Rawa.

Novi!!: Crnogorski jezik i Katowice · Vidi više »

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Novi!!: Crnogorski jezik i Književnost · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Crnogorski jezik i Kršćanstvo · Vidi više »

Kuči

Kuči su crnogorsko-brdsko pleme podijeljeno je u tri oblasti: Starokuči, Novokuči (općenito: Drekalovići) i Zatrijebčani.

Novi!!: Crnogorski jezik i Kuči · Vidi više »

Lastovo

Pelješca Lučica ispod mjesta Lastova Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.

Novi!!: Crnogorski jezik i Lastovo · Vidi više »

Latinica

Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.

Novi!!: Crnogorski jezik i Latinica · Vidi više »

Lavov

LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-168-254-1, stranica 125.

Novi!!: Crnogorski jezik i Lavov · Vidi više »

Leksikologija

Leksikologija je grana jezikoslovlja koja proučava lekseme.

Novi!!: Crnogorski jezik i Leksikologija · Vidi više »

Lingua Montenegrina

Lingua Montenegrina je specijalizirani časopis za proučavanje crnogorskog jezika, jezikoslovna, književna i kulturna pitanja, u nakladi Institut za crnogorski jezik i književnost.

Novi!!: Crnogorski jezik i Lingua Montenegrina · Vidi više »

Listopad

Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Crnogorski jezik i Listopad · Vidi više »

Lokativ

Lokativ (lat. locus "mjesto") je padež u hrvatskom jeziku i mnogim slavenskim, nekim indoeuropskim i ostalim jezicima.

Novi!!: Crnogorski jezik i Lokativ · Vidi više »

Lovćen

Njegošev mauzolej Lovćen je najznamenitija planina u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Lovćen · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi.

Novi!!: Crnogorski jezik i Mađarska · Vidi više »

Mali Iđoš (općina)

Etnička karta općine Mali Iđoš Općina Mali Iđoš je jedna od općina u Republici Srbiji.

Novi!!: Crnogorski jezik i Mali Iđoš (općina) · Vidi više »

Marko Vešović

Marko Vešović na crnogor. ćiril. Марко Вешовић (Pape, Bijelo Polje - Crna Gora, 1945.) crnogorski i bosanskohercegovački književnik.

Novi!!: Crnogorski jezik i Marko Vešović · Vidi više »

Materinski jezik

Materinski jezik označava jezik kojeg čovjek nauči u ranom djetinjstvu bez formalne nastave.

Novi!!: Crnogorski jezik i Materinski jezik · Vidi više »

Matica crnogorska

Matica crnogorska je crnogorska kulturna institucija.

Novi!!: Crnogorski jezik i Matica crnogorska · Vidi više »

Medij

* mediji, pojam za sustave javnoga informiranja.

Novi!!: Crnogorski jezik i Medij · Vidi više »

Memorija

* Memorija (računala).

Novi!!: Crnogorski jezik i Memorija · Vidi više »

Mijat Šuković

Mijat Šuković (Kolašin, 1930. - Podgorica, 2011.), crnogorski znanstvenik, bivši političar, napisao zapažene knjige iz crnogorske povijesti, član Crnogorske akademije znanosti i umjetnosti.

Novi!!: Crnogorski jezik i Mijat Šuković · Vidi više »

Milo Đukanović

Milo Đukanović (Nikšić, Crna Gora, 15. veljače 1962.), crnogorski političar.

Novi!!: Crnogorski jezik i Milo Đukanović · Vidi više »

Milorad Nikčević

Milorad Nikčeviċ (na crnogor. ćiril. Милорад Никчевић, Pješivci - Nikšić, Crna Gora 14. siječnja 1941.), crnogorski i hrvatski znanstvenik, povjesničar i teoretičar književnosti, umirovljeni univerzitetski profesor.

Novi!!: Crnogorski jezik i Milorad Nikčević · Vidi više »

Milorad Popović

Milorad Popović (Lipa Cucka, Cetinje, 2. siječnja 1957.), crnogorski je književnik, dobitnik međunarodnih i crnogorskih priznanja za književnost, uključujući i Njegoševu nagradu.

Novi!!: Crnogorski jezik i Milorad Popović · Vidi više »

Milovan Radojević

Milovan Radojević, crnogorski književnik i teatrolog.

Novi!!: Crnogorski jezik i Milovan Radojević · Vidi više »

Mirko Kovač

Mirko Kovač (Petrovići kod Nikšića, Crna Gora, 26. prosinca 1938. - Rovinj, 19. kolovoza 2013.) - hrvatski, srpski i crnogorski književnik, autor više romana, novela, zbirki pripovijedaka, eseja, televizijskih drama i filmskih scenarija.

Novi!!: Crnogorski jezik i Mirko Kovač · Vidi više »

Monitor (tjednik)

Monitor je crnogorski politički tjednik, pokrenut listopada 1990. godine u tadašnjem Titogradu (suvremena Podgorica).

Novi!!: Crnogorski jezik i Monitor (tjednik) · Vidi više »

Montenegristika

Montenegristika kao slavistički studij bavi se crnogorskim jezikom i crnogorskom književnošću.

Novi!!: Crnogorski jezik i Montenegristika · Vidi više »

Morfologija

Morfologija ili oblikoslovlje (od grč. μορφή, morphé.

Novi!!: Crnogorski jezik i Morfologija · Vidi više »

Morfologija (jezikoslovlje)

Morfologija ili oblikoslovlje (od grč. μορφή, morphé.

Novi!!: Crnogorski jezik i Morfologija (jezikoslovlje) · Vidi više »

Nikšić

Nikšić je grad u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Nikšić · Vidi više »

Nikola I. Petrović Njegoš

Nikola I. Petrović (na crnog. ćirilici Никола I Петровић Његош; Njeguši, Crna Gora, 19. listopada 1841. – Antibes, Francuska, 1. ožujka 1921.), sedmi i posljednji državni poglavar iz crnogorske dinastije Njegoš.

Novi!!: Crnogorski jezik i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik pripada grupi zapadnogermanskih jezika, spada među svjetske jezike.

Novi!!: Crnogorski jezik i Njemački jezik · Vidi više »

Novak Kilibarda

Novak Kilibarda (crnogor. ćiril. Новак Килибарда, Banjani, Nikšić, 7. siječnja 1934.), crnogorski političar i književnik, povjesničar usmene književnosti i sveučilišni profesor.

Novi!!: Crnogorski jezik i Novak Kilibarda · Vidi više »

Novi Sad

Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, glavni grad Autonomne pokrajine Vojvodina.

Novi!!: Crnogorski jezik i Novi Sad · Vidi više »

Novine

Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.

Novi!!: Crnogorski jezik i Novine · Vidi više »

Novosadski dogovor

Objava Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika u novinama "Londonac" Novosadski dogovor sklopljen je 10. prosinca 1954.

Novi!!: Crnogorski jezik i Novosadski dogovor · Vidi više »

Ognjen Spahić

Ognjen Spahić (Podgorica, 1977.), crnogorski književnik.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ognjen Spahić · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Crnogorski jezik i Osijek · Vidi više »

Osobne zamjenice

u nekdanjim jezicima zamjenice nisu bile obavezne Osobne zamjenice (ili lične zamjenice) podskupina su zamjenica koja postoji u svim prirodnim jezicima.

Novi!!: Crnogorski jezik i Osobne zamjenice · Vidi više »

P.E.N.

P.E.N. je kratica za međunarodno udruženje književnika: pjesnika, esejista i pisaca.

Novi!!: Crnogorski jezik i P.E.N. · Vidi više »

Padež

Padež je morfološka kategorija koja u mnogim jezicima izriče različite odnose onoga što riječ znači prema sadržaju rečenice.

Novi!!: Crnogorski jezik i Padež · Vidi više »

Pavle Mijović

Pavle Mijović na crnogor.ćiril. Павле Мијовић, Crmnica, Kraljevina Crna Gora 1914.– Beograd, SRJ, 1996., crnogorski znastvenik, akademik CANU i SANU, utemeljitelj Crnogorskoga P.E.N. centra.

Novi!!: Crnogorski jezik i Pavle Mijović · Vidi više »

Perast

Perast (talijanski: Perasto) je malo primorsko naselje u crnogorskoj općini Kotor.

Novi!!: Crnogorski jezik i Perast · Vidi više »

Peroj

Peroj je selo u općini Vodnjan, ranije u sastavu općine Pula, Hrvatska.

Novi!!: Crnogorski jezik i Peroj · Vidi više »

Perth (Zapadna Australija)

Perth ja najnaseljeniji grad i glavni grad australske države Zapadna Australija.

Novi!!: Crnogorski jezik i Perth (Zapadna Australija) · Vidi više »

Petar II. Petrović Njegoš

Petar II.

Novi!!: Crnogorski jezik i Petar II. Petrović Njegoš · Vidi više »

Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)

Petar I. Petrović Njegoš (''Sv.Petar Cetinjski'') Petar II. Petrović Njegoš Petrovići Njegoši (crnog.ćiril.: Петровићи Његоши), vladajuća dinastija Crne Gore od 1696. do 1918. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) · Vidi više »

Pješivci

Pješivci su ranije bili brđansko pleme izvan Katunske nahije, a širenjem Crne Gore postaju crnogorsko pleme iz Katunske Nahije na granicama s plemenima Bjelopavlići i Ozrinići.

Novi!!: Crnogorski jezik i Pješivci · Vidi više »

Pobjeda (Podgorica)

Pobjeda je crnogorski dnevni list.

Novi!!: Crnogorski jezik i Pobjeda (Podgorica) · Vidi više »

Podgorica

Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Podgorica · Vidi više »

Poljski jezik

Poljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3) je službeni jezik Republike Poljske.

Novi!!: Crnogorski jezik i Poljski jezik · Vidi više »

Portugalski jezik

Portugalski jezik (ISO 639-3:; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko dvjesto milijuna ljudi.

Novi!!: Crnogorski jezik i Portugalski jezik · Vidi više »

Povijest crnogorskoga jezika

Početci crnogorske pismenosti sežu do sredine 9. stoljeća, odnosno u razdoblje Dukljanskoga kraljevstva.

Novi!!: Crnogorski jezik i Povijest crnogorskoga jezika · Vidi više »

Pravopis

Broza, kojeg je priredio D. Boranić; izdanje iz 1911. Unutar pravopisa Broza i Boranića; odmah se prelazi na zapisivanje ''ije/je'' Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića iz 2001. godine Pravopis (ili ortografija od grč. ὀρθός (orthos) pravilno i γράφειν (grafein) pisati) je naziv za skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika.

Novi!!: Crnogorski jezik i Pravopis · Vidi više »

Pravopis crnogorskoga jezika

Pravopis crnogorskoga jeziika zasnovan je na sljedećim normama.

Novi!!: Crnogorski jezik i Pravopis crnogorskoga jezika · Vidi više »

Prijedlozi

Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta riječi, izražavaju odnos između bića, stvari i pojava te utječu na padež riječi uz koju stoje.

Novi!!: Crnogorski jezik i Prijedlozi · Vidi više »

Profesor

Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.

Novi!!: Crnogorski jezik i Profesor · Vidi više »

Promet

Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prevoženjem i prenošenjem robe, ljudi i informacija s jednog mjesta na drugo.

Novi!!: Crnogorski jezik i Promet · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Središnje sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenog 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40 milijuna žrtava, uključujući približno 20 milijuna mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti) i značajna razaranja država i gospodarstava, te se smatra prvim ratom globalnih, svjetskih razmjera.

Novi!!: Crnogorski jezik i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Pukovnik

Oznaka čina pukovnika u OS RH Oznaka čina u JNA. Pukovnik je visoki časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci.

Novi!!: Crnogorski jezik i Pukovnik · Vidi više »

Putopis

Putopis je prozna književna vrsta u kojoj su putovanje i izgled proputovanih predjela ili zemalja povod za umjetničko oblikovanje zapažanja, dojmova i razmišljanja o svemu što je putopisca zaokupilo na putovanju.

Novi!!: Crnogorski jezik i Putopis · Vidi više »

Računalo

right Računalo (još i kompjutor, kompjuter, obradnik, rednik, komputatorKiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 215) je složen uređaj koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku.

Novi!!: Crnogorski jezik i Računalo · Vidi više »

Radoje Radojević

Radoje Radojević na crnogor. ćiril. Радоје Радојевић, Mokro, Šavnik, 14. veljače 1922. - Ulcinj, 6. srpnja 1978., crnogorski povjesničar književnosti, filolog, publicist. Pisao je studije i oglede. Jedan je od začetnika nauke o crnogorskom jeziku i književnosti. Potkraj 1960-ih u tisku i na znanstvenim skupovima prvi je pokrenuo pitanje statusa crnogorskoga jezika u SFRJ. Označen 1972. u Bijeloj knjizi Centralnog komiteta Saveza komunista SR Crne Gore kao crnogorski nacionalist. Suradnik, između ostalih, hrvatskoga časopisa za kulturna i društvena pitanja "Kritika". Nestao je bez traga u Ulcinju u ljeto 1978. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Radoje Radojević · Vidi više »

Radoslav Rotković

Radoslav Rotković (na crnogor. ćiril. Радослав Ротковић, Mojdež kod Herceg Novog, 30. svibnja 1928. - Risan, 8. rujna 2013., Herceg Novi), bio je crnogorski povjesničar, filolog, povjesničar crnogorske književnosti, akademik DANU.

Novi!!: Crnogorski jezik i Radoslav Rotković · Vidi više »

Radovan Zogović

Radovan Zogović (crnogor. ćiril. Радован Зоговић 19. kolovoza 1907. - 5. siječnja 1986.) crnogorski pjesnik.

Novi!!: Crnogorski jezik i Radovan Zogović · Vidi više »

Ratko Đurović

Ratko Đurović, na crnogor. ćiril. Ратко Ђуровић, Nikšić, 1914. - Beograd, 1998., crnogorski filmski scenarist i povjesničar kulture, suradnik Jugoslavenskoga leksikografskoga zavoda, bio ravnatelj Leksikografskoga zavoda Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ratko Đurović · Vidi više »

Ratko Vujošević

Ratko Vujošević na crnogor. ćiril. Ратко Вујошевић, Kuči, 1941. - Podgorica, 2004., crnogorski književnik, bio član Matice crnogorske i CDNK, radio nako novinar.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ratko Vujošević · Vidi više »

Rečenica

Rečenica je niz riječi ili jedna riječ kojom prenosimo najmanju cjelovitu obavijest.

Novi!!: Crnogorski jezik i Rečenica · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Novi!!: Crnogorski jezik i Renesansa · Vidi više »

Romantizam

Caspar David Friedrich, ''Lutalica iznad mora magle'', 1818., ulje na platnu, 98 cm × 74 cm, Kunsthalle, Hamburg.Ova slika prikazuje najprisutniju osobitost romantičara - eskapizam, bijeg u osamu prirode. Romantizam se općenito ne odnosi na određeni stil, već na jedno shvaćanje koje se može izraziti na mnogo načina: romantično, nestvarno, nerealno.

Novi!!: Crnogorski jezik i Romantizam · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ruski jezik · Vidi više »

Savezna Republika Jugoslavija

Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992.

Novi!!: Crnogorski jezik i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Savo Brković

Savo Brković (na crnogor. ćiril. Саво Брковић, 1906. - 1991.) crnogorski političar, narodni heroj i povjesničar.

Novi!!: Crnogorski jezik i Savo Brković · Vidi više »

Serbokroatizam

Serbokroatizam je jezična ideologija po kojoj su hrvatski i srpski jezici, a u prevladavajućim interpretacijama i susljedne kulture, te, u ekstremnoj formulaciji, i nacionalni subjektiviteti, samo dijelovi ili varijante jednog, srpskohrvatskog ili hrvatskosrpskog jezika.

Novi!!: Crnogorski jezik i Serbokroatizam · Vidi više »

Sintaksa

Nazivom sintaksa (od starogrčkog συν- syn-, „zajedno”, i τάξις táxis, „uređivanje”; od grč. sýntaksis: slaganje u red, uređivanje ≃ sin- + táksis: red) u jezikoslovlju se označuje dio gramatike u kojem se proučavaju pravila koja upravljaju ustrojem rečenica, te određuju njihovu relativnu gramatikalnost.

Novi!!: Crnogorski jezik i Sintaksa · Vidi više »

Skadar

Skadarskih "5 heroja" Skadar (albanski Shkodër ili Shkodra) je grad na sjeverozapadu Albanije, na obali Skadarskog jezera.

Novi!!: Crnogorski jezik i Skadar · Vidi više »

Slavenski jezici

Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika (pripadaju i tzv. skupini satem-jezika. Obuhvaća 18 jezika koji čine tri osnovne grane, istočnu, zapadnu i južnu. Nekada su zajedno s baltičkim jezicima uključivani u sada nepriznate baltoslavenske jezike. U indoeuropske jezike spadaju nadalje sa armenskim jezikom, indoiranska skupina, germanski, anatolijska ili luvo-hetitskim jezicima †, italski jezici, keltski, helenski i toharskim jezicima †.

Novi!!: Crnogorski jezik i Slavenski jezici · Vidi više »

Slavistika

Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.

Novi!!: Crnogorski jezik i Slavistika · Vidi više »

Slavko Perović

Slavko Perović (crnog.ćiril. Славко Перовић, 1954., Cetinje), čelnik LSCG, osebujna ličnost novije crnogorske povijesti.

Novi!!: Crnogorski jezik i Slavko Perović · Vidi više »

Slovo

Slovo je svakodnevni naziv za simbol u nekom pismu, najčešće alfabetskom.

Novi!!: Crnogorski jezik i Slovo · Vidi više »

Socijalistička Republika Crna Gora

Zastava SR Crne Gore Socijalistička Republika Crna Gora (SR Crna Gora, SRCG) bila je jedna od 6 republika u sastavu Jugoslavije.

Novi!!: Crnogorski jezik i Socijalistička Republika Crna Gora · Vidi više »

Sociolingvistika

Sociolingvistika je jezikoslovna disciplina koja se bavi proučavanjem uporabe jezika kao sredstva komunikacije u sociokulturnom kontekstu, odnosno bavi se pručavanjem odnosa između ljudskog jezika, društva i kulture.

Novi!!: Crnogorski jezik i Sociolingvistika · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Crnogorski jezik i Srbi · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Crnogorski jezik i Srbija · Vidi više »

Srednjojužnoslavenski dijasustav

Srednjojužnoslavenski dijasustav (dijasistem) je naziv za skupinu genetsko-lingvistički srodnih (međusobno razumljivih) narječja i dijalekata koji obuhvaćaju prostor srednjojužnoslavenskih jezika hrvatskog, srpskog, crnogorskog i bošnjačkog.

Novi!!: Crnogorski jezik i Srednjojužnoslavenski dijasustav · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3) je materinski jezik za najmanje 7.020.550.

Novi!!: Crnogorski jezik i Srpski jezik · Vidi više »

Srpskohrvatski jezik

Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga, po mišljenju nekih slavista to je bila samo želja koja je zamišljana od 1850. godine, ali se nije ostvarila do 1954. godine i tzv.

Novi!!: Crnogorski jezik i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »

Standardni jezik

Standardni jezik je nadregionalni jezik svih slojeva društva.

Novi!!: Crnogorski jezik i Standardni jezik · Vidi više »

Sud

Vrhovni sud u Zagrebu Rijeci iz 1906. godine Sudovi su tijela državne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju sa­mostalno i neovisno u okviru djelokruga i nadležnosti određene zakonom.

Novi!!: Crnogorski jezik i Sud · Vidi više »

Sveti Petar Cetinjski

Petar I. Petrović Njegoš (na crnogor. ćiril. Петар I. Петровић), kanoniziran kao Sveti Petar Cetinjski (na crnogor. ćiril. Свети Петар Цетињски) (Njeguši, 8. studenog 1748. - Cetinje, 31. listopada 1830.), crnogorski svjetovni poglavar od 1782. te poglavar autokefalne crkve od 1784. do 1830. Smatra se utemeljiteljem moderne Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Sveti Petar Cetinjski · Vidi više »

Svetozar Marović

Svetozar Marović Svetozar Marović (Kotor, 31. ožujka 1955.) bio je od 2003. do 2006. jedini predsjednik Državne Zajednice Srbija i Crna Gora.

Novi!!: Crnogorski jezik i Svetozar Marović · Vidi više »

Talijanizam

Talijanizam je posuđenica iz talijanskoga jezika.

Novi!!: Crnogorski jezik i Talijanizam · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3:; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Talijanski jezik · Vidi više »

Tipkovnica

Tipkovnica Tipkovnica je skup tipaka koje su organizirane u jednu cjelinu, a njihova svrha je omogućiti slanje signala nekom stroju ili uređaju.

Novi!!: Crnogorski jezik i Tipkovnica · Vidi više »

Tradicija

Njega stare tradicije na selu Tradicija je prije svega usmena predaja znanja, vještina, načina ponašanja i običaja unutar jedne kulture ili skupine ljudi.

Novi!!: Crnogorski jezik i Tradicija · Vidi više »

Turci

Turci su brojan narod kojeg čini oko 70 milijuna pripadnika.

Novi!!: Crnogorski jezik i Turci · Vidi više »

Turcizam

Turcizam je usvojenica u hrvatskom jeziku preuzete iz turskog jezika, koji je utjecao na sve jezike prostora na kojem se rasprostiralo Osmansko Carstvo u srednjem i novom vijeku.

Novi!!: Crnogorski jezik i Turcizam · Vidi više »

Turski jezik

Turski (ISO 639-3:; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50.750.120 ljudi, od čega 46.300.000 u Turskoj (1987.), 747.000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177.000 na Cipru (1995.), 128.000 u Grčkoj (1976 WA), 200.000 u Makedoniji (1982.), 28.700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197.000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.

Novi!!: Crnogorski jezik i Turski jezik · Vidi više »

Tuzi

Tuzi su gradić i centar novoformirane prigradske općine Grada Podgorice.

Novi!!: Crnogorski jezik i Tuzi · Vidi više »

Tuzla

Grad Tuzla s bližom okolicom. Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) je jedan od gradova u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.

Novi!!: Crnogorski jezik i Tuzla · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Zgrada UN-a u New Yorku Dvorana Ujedinjeni narodi ili skraćeno UN, je međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka. Nakon završetka Drugog svjetskog rata osnovno pitanje budućeg razvoja svijeta bilo je kako očuvati svjetski mir i sigurnost, poboljšati međunarodnu suradnju i prijateljske odnose među narodima. Ti su ciljevi zapisani u osnivačkoj Povelji Organizacije ujedinjenih naroda koja je potpisana 26. lipnja 1945. godine u San Franciscu, a stupila na snagu 24. listopada 1945. nakon što ju je prihvatila 51 država. UN je zamijenio neučinkovitu Ligu naroda, osnovanu 1919. UN ima 193 države članice (2011.). Gotovo sve međunarodno priznate države su članice. U članstvu nisu Tajvan, Palestinski teritoriji, Vatikan, DAR Sahara. Sjedište Ujedinjenih naroda je u američkom gradu New Yorku. Glavni organi UN su: Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo na čelu kojeg je Glavni tajnik UN-a. U sastavu UN-a djeluje 18 organa, fondova i programa kao npr. UNICEF, UNHCR, FAO i UNESCO. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata od pobjedničkih sila u nadi da će spriječiti buduće sukobe i ratove među narodima. UN na neki način i dalje podsjeća tko ga je osnovao jer su pet glavnih zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta: SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina (prije Tajvan) i Rusija (prije SSSR). Osnovana je 1945. godine, nakon Drugog svjetskog rata. Vjeće sigurnosti sastoji se od stalnih članica (Francuska, Kina, Rusija, SAD i UK) i još 10 članica koje se mijanjaju svake 2 godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна / Ukrajina / "u-zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ukrajina · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945.

Novi!!: Crnogorski jezik i UNESCO · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ustav · Vidi više »

Ustav Knjaževine Crne Gore

Članak 40. Ustava Knjaževine Crne Gore iz 1905.''' Ustav Knjaževine Crne Gore (hrv. Kneževine) je donesen 19. prosinca 1905. kao prvi ustav u povijesti Crne Gore a bio je važeći i nakon što je 28. kolovoza 1910. proglašena Kraljevina Crna Gora.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ustav Knjaževine Crne Gore · Vidi više »

Vasojevići

Vasojevići, jedno od najvećih crnogorskih plemena iz skupine Sedam brda.

Novi!!: Crnogorski jezik i Vasojevići · Vidi više »

Velika Srbija

Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Srpske akademije znanosti i umjetnosti (1986.) Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.

Novi!!: Crnogorski jezik i Velika Srbija · Vidi više »

Veljko Bulajić

Veljko Bulajić (desno) Veljko Bulajić (Vilusi kraj Nikšića, 22. ožujka 1928.), hrvatski i crnogorski redatelj rođen u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Veljko Bulajić · Vidi više »

Veljko Radović

Veljko Radović na crnogor. ćiril. Вељко Радовиһ (Gruda - Bjelopavlići, Danilovgrad 1940. - Podgorica 2012.) crnogorski dramaturg i pisac.

Novi!!: Crnogorski jezik i Veljko Radović · Vidi više »

Vijesti (Podgorica)

Vijesti su crnogorske nezavisne dnevne novine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Vijesti (Podgorica) · Vidi više »

Vojislav P. Nikčević

Vojislav P. Nikčević na crnogor. ćiril. Војислав П. Никчевић (Stubica, Nikšić 18. siječnja 1935. – Beograd, 2. srpnja 2007.)Adnan Čirgić, Život u znaku montenegristike: in memoriam: Vojislav P. Nikčević (1935-2007) // Croatica et Slavica Iadertina, Vol. 4., No. 4., veljače 2009., Zadar: Sveučilište u Zadru, Odjel za kroatistiku i slavistiku,, je crnogorski jezikoslovac, njegošolog i povjesničar književnosti, utemeljitelj montenegristike. Nakon mature odlazi studirati u Zagreb, gdje diplomira i doktorira na Filozofskom fakultetu. Bio je suradnik Enciklopedije Leksikografskog zavoda, Enciklopedije Jugoslavije te brojnih znanstvenih časopisa. Bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. 1990-ih je obavio prvi znanstveni pokušaj kodificiranja crnogorskog jezika. Smatra se da je prof. Nikčević dao glavni znanstveni doprinos utemeljenju crnogorskoga jezika kao službenog u Crnoj Gori, kao i njegovom kodificiranju koje je obavljeno srpnja 2009. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Vojislav P. Nikčević · Vidi više »

Vojvodina

Ovo je članak o pokrajini u današnjoj Srbiji.

Novi!!: Crnogorski jezik i Vojvodina · Vidi više »

Vokativ

Vokativ (lat. vocare.

Novi!!: Crnogorski jezik i Vokativ · Vidi više »

Vuk Karadžić

Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.

Novi!!: Crnogorski jezik i Vuk Karadžić · Vidi više »

Vuk Minić

Vuk Minić na crnogor. ćiril. Вуқ Минић (Prošćenje, Mojkovac, 1940. - Bijelo Polje, 2003.) crnogorski sveučilišni profesor ruske književnosti, književnik, esejist, prevoditelj i političar.

Novi!!: Crnogorski jezik i Vuk Minić · Vidi više »

Vukić Pulević

Vukić Pulević (1938., Pipreri, Podgorica), crnogorski botaničar, član DANU.

Novi!!: Crnogorski jezik i Vukić Pulević · Vidi više »

Z

Datoteka:Latin alphabet Zz.png Z je 29.

Novi!!: Crnogorski jezik i Z · Vidi više »

Zagreb

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i Zagreb · Vidi više »

Zetska država

'''Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Zeta je srednjovjekovna crnogorska država koju je osamostalila i njome upravljala dinastija Balšića.

Novi!!: Crnogorski jezik i Zetska država · Vidi više »

1. veljače

1.

Novi!!: Crnogorski jezik i 1. veljače · Vidi više »

10. srpnja

10.

Novi!!: Crnogorski jezik i 10. srpnja · Vidi više »

12. stoljeće

12.

Novi!!: Crnogorski jezik i 12. stoljeće · Vidi više »

15. stoljeće

15.

Novi!!: Crnogorski jezik i 15. stoljeće · Vidi više »

17. listopada

17.

Novi!!: Crnogorski jezik i 17. listopada · Vidi više »

18. stoljeće

18.

Novi!!: Crnogorski jezik i 18. stoljeće · Vidi više »

1813.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i 1813. · Vidi više »

1820.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i 1820. · Vidi više »

1837.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i 1837. · Vidi više »

1856.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i 1856. · Vidi više »

19. stoljeće

19.

Novi!!: Crnogorski jezik i 19. stoljeće · Vidi više »

1905.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i 1905. · Vidi više »

1907.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i 1907. · Vidi više »

1911.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i 1911. · Vidi više »

1927.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i 1927. · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i 1930. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i 1944. · Vidi više »

1946.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i 1946. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i 1954. · Vidi više »

1960-ih

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i 1960-ih · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i 1963. · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i 1970. · Vidi više »

1974.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i 1974. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i 1980. · Vidi više »

1990-ih

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i 1990-ih · Vidi više »

1992.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i 1992. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i 1995. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i 1996. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Crnogorski jezik i 2002. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Crnogorski jezik i 2003. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Crnogorski jezik i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u subotu.

Novi!!: Crnogorski jezik i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Crnogorski jezik i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Crnogorski jezik i 2007. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Crnogorski jezik i 2008. · Vidi više »

2009.

2009.

Novi!!: Crnogorski jezik i 2009. · Vidi više »

2010.

2010.

Novi!!: Crnogorski jezik i 2010. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i 2011. · Vidi više »

2012.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i 2012. · Vidi više »

2014.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i 2014. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Crnogorski jezik i 2015. · Vidi više »

21. lipnja

21.

Novi!!: Crnogorski jezik i 21. lipnja · Vidi više »

23. kolovoza

23.

Novi!!: Crnogorski jezik i 23. kolovoza · Vidi više »

24. siječnja

24.

Novi!!: Crnogorski jezik i 24. siječnja · Vidi više »

9. stoljeće

9.

Novi!!: Crnogorski jezik i 9. stoljeće · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Crnogorski.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »