Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Crnoprugasti trstenjak

Indeks Crnoprugasti trstenjak

Crnoprugasti trstenjak (Acrocephalus melanopogon; trstenjak ševarić ili ševarski cvrčić) je ptica iz porodice grmuša.

22 odnosi: Acrocephalus, Azija, Životinje, Baranja, Cetina, Europa, Gnijezdo, Grmuše, Hrvatska, Jaje, Jedinka, Kukci, Let, Neretva, Ptice, Selica, Spol, Svitkovci, Travanj, Vegetacija, Voda, Vrapčarke.

Acrocephalus

Gnijezdo vrste Acrocephalus arundinaceus Acrocephalus, rod malenih ptica vrapčarki (Passeriformes) iz porodice Sylviidae (grmuša) ili Acrocephalidae.

Novi!!: Crnoprugasti trstenjak i Acrocephalus · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Crnoprugasti trstenjak i Azija · Vidi više »

Životinje

Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.

Novi!!: Crnoprugasti trstenjak i Životinje · Vidi više »

Baranja

Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.

Novi!!: Crnoprugasti trstenjak i Baranja · Vidi više »

Cetina

Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.

Novi!!: Crnoprugasti trstenjak i Cetina · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Crnoprugasti trstenjak i Europa · Vidi više »

Gnijezdo

Gnijezdo Gnijezdo, ptičja nastamba od grančica, lišća, blata i drugog materijala koja služi za odlaganje jaja i odgajanje mladih ptića.

Novi!!: Crnoprugasti trstenjak i Gnijezdo · Vidi više »

Grmuše

Grmuše su rod ptica iz reda vrapčarki (Passeriformes).

Novi!!: Crnoprugasti trstenjak i Grmuše · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Crnoprugasti trstenjak i Hrvatska · Vidi više »

Jaje

kalcijevog karbonata 2. membrana ispod ljuske 3. membrana bjelanjka 4. helaza, "pupčana vrpca" 5. vanjski tekući bjelanjak 6. gusti (želatinozni) bjelanjak) 7. unutarnji tekući bjelanjak 8. tvorbeni dio žumanjka 9. blastoderm, klicna pjega 10. žuti žumanjak (više masti) 11. bijeli žumanjak (manje masti) 12. unutrašnji albumen, unutrašnji dio bjelanjka (tekući) 13. helaza, "pupčana vrpca" 14. zračna komora 15. kutikula Jaje je oblik, a istovremeno i rani stadij samostalnog razvoja novog živog bića.

Novi!!: Crnoprugasti trstenjak i Jaje · Vidi više »

Jedinka

polarnoga medvjeda Jedinka (individua, pojedinac, organizam) je osnovna organizacijsko–funkcionalna – autonomna biološka cjelina i osnovni oblik postojanja pripadnika svih vrsta živih bića.

Novi!!: Crnoprugasti trstenjak i Jedinka · Vidi više »

Kukci

kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.

Novi!!: Crnoprugasti trstenjak i Kukci · Vidi više »

Let

Ptica Letenje općenito znači kretanje živog bića ili zrakoplova kroz zrak pomoću zakona aerodinamike.

Novi!!: Crnoprugasti trstenjak i Let · Vidi više »

Neretva

Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Novi!!: Crnoprugasti trstenjak i Neretva · Vidi više »

Ptice

Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.

Novi!!: Crnoprugasti trstenjak i Ptice · Vidi više »

Selica

Ždralovi u seobi Selicama se nazivaju životinje općenito, koje pojedina godišnja doba provode u različitim područjima.

Novi!!: Crnoprugasti trstenjak i Selica · Vidi više »

Spol

Spol u biologiji predstavlja ukupnost fizioloških i psiholoških obilježja po kojima se razlikuju mužjak i ženka, odnosno kod ljudi dječak i muškarac od djevojčice i žene.

Novi!!: Crnoprugasti trstenjak i Spol · Vidi više »

Svitkovci

Svitkovci (Chordata) jesu koljeno višestaničnih životinja čija je glavna osobina unutrašnji osovinski kostur, horda ili svitak po čemu su dobili ime.

Novi!!: Crnoprugasti trstenjak i Svitkovci · Vidi više »

Travanj

Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Crnoprugasti trstenjak i Travanj · Vidi više »

Vegetacija

Vegetacija je pojam koji može značiti.

Novi!!: Crnoprugasti trstenjak i Vegetacija · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Novi!!: Crnoprugasti trstenjak i Voda · Vidi više »

Vrapčarke

Vrapčarke (lat. Passeriformes) su s oko 5400 vrsta najveći red u razredu ptica.

Novi!!: Crnoprugasti trstenjak i Vrapčarke · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Acrocephalus melanopogon, Trstenjak ševarić, Ševarski cvrčić.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »