Brže od pregledniku!
99 odnosi: Antika, Astronomija, Astronomski objekt, Atomski sat, Španjolski jezik, Babilonska astronomija, Blagdan, Brzina, Dan, Ekliptika, Ekvator, Elipsa, Engleski jezik, Francuski jezik, Geodezija, GMT, Godišnja doba, Godina, Greenwich, Grinički meridijan, Hebrejski jezik, Hrvatska, Hrvatski jezik, Indoeuropski jezici, Insolacija, Istok, Jednadžba vremena, Jesen, Jupiter (mitologija), Kalendar, Kinetička energija, Koordinirano svjetsko vrijeme, Kulminacija, Kut, Latinski jezik, Ljetno računanje vremena, London, Međunarodni sustav mjernih jedinica, Meridijan, Minuta, Mjeriteljstvo, Mjerna jedinica, Mjesni ekvatorski koordinatni sustav, More, Morska struja, Morske mijene, Nadnevak, Navigacija, Nebeska sfera, Nebeski ekvator, ..., Nedjelja, Noć, Obzor, Os, Petak, Ponedjeljak, Praznik, Proljeće, Proljetna točka, Ravnodnevica, Rektascenzija, Romanski jezici, Rumunjski jezik, Sat, Satni kut, Sekunda, Siderički dan, Sinodički dan, Srednji vijek, Srednjoeuropsko vrijeme, Srijeda, Staroslavenski jezik, Subota, Sumrak, Sunce, Suncostaj, Svjetlost, Talijanski jezik, Thor, Tihi ocean, Tjedan, Trenje, Tropska godina, Univerzalno vrijeme, Utorak, Vjetar, Vladis Vujnović, Vremenska zona, Vrijeme (fizika), Zagreb, Zemlja, Zemljina jezgra, Zemljina putanja, Zemljina rotacija, Zemljopisna širina, Zemljopisna dužina, Zima, Zora, Zvijezda. Proširite indeks (49 više) »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Dan i Antika · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Dan i Astronomija · Vidi više »
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Novi!!: Dan i Astronomski objekt · Vidi više »
Atomski sat
Atomski sat FOCS-1 u Švicarskoj, koji je počeo raditi 2004., ima najveću grešku od 1 sekunde u 30 milijuna godina Atomski sat s cjelokupnom opremom, u američkom pomorskom opservatoriju Minijaturni atomski sat Točnost atomskih satova kroz povijest (NIST - ''National Institute of Standards and Technology'') Atomski sat na bazi cezija je sat koji koristi elektromagnetsko zračenje, koje nastaje kod prijelaza između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija-133 na temperaturi od 0 K. Prvi atomski sat je napravljen 1955.
Novi!!: Dan i Atomski sat · Vidi više »
Španjolski jezik
Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.
Novi!!: Dan i Španjolski jezik · Vidi više »
Babilonska astronomija
Amisadukina Venerina tablica iz Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Klaudije Ptolomej Hiparh Ploča s klinastim pismom Aleksandar Veliki Babilonska astronomija se smatra, prema nekim znanstvenicama, kolijevkom moderne astronomije.
Novi!!: Dan i Babilonska astronomija · Vidi više »
Blagdan
Blagdani su dani namijenjeni državnim i vjerskim svetkovinama.
Novi!!: Dan i Blagdan · Vidi više »
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Novi!!: Dan i Brzina · Vidi više »
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Dan i Dan · Vidi više »
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Novi!!: Dan i Ekliptika · Vidi više »
Ekvator
Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.
Novi!!: Dan i Ekvator · Vidi više »
Elipsa
Elipsa:'''a'''.
Novi!!: Dan i Elipsa · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Dan i Engleski jezik · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Dan i Francuski jezik · Vidi više »
Geodezija
Geodezija je znanost koja se bavi izmjerom i kartiranjem Zemljine površine i promatranjem njenog gravitacijskog polja i geodinamičkih pojava kao: pomicanjem polova, plimom i osekom, te gibanjem zemljine kore u trodimenzionalnom prostoru kroz vrijeme.
Novi!!: Dan i Geodezija · Vidi više »
GMT
GMT je sustav za predstavljanje vremena koji je bio prihvaćen kao svjetsko vrijeme.
Novi!!: Dan i GMT · Vidi više »
Godišnja doba
Sunca za 4 godišnja doba Godišnja doba su razdoblja u kojima vlada različita klima.
Novi!!: Dan i Godišnja doba · Vidi više »
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Dan i Godina · Vidi više »
Greenwich
Greenwich je južna četvrt Londona, najpoznatija po svojoj pomorskoj povijesti i kao mjesto po kojemu je nazvan nulti Grinički meridijan (0∘).
Novi!!: Dan i Greenwich · Vidi više »
Grinički meridijan
Lokacija Griničkog Meridijana Grinički Meridijan u Greenwichu Grinički meridijan je linija zemljopisne dužine koja prolazi kroz Greenwich u Engleskoj.
Novi!!: Dan i Grinički meridijan · Vidi više »
Hebrejski jezik
Hebrejski jezik (heb. עברית; ISO 639-3: heb) semitski je jezik afro-azijske skupine jezika koji materinski govori 5 300 000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta.
Novi!!: Dan i Hebrejski jezik · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dan i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Dan i Hrvatski jezik · Vidi više »
Indoeuropski jezici
Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.
Novi!!: Dan i Indoeuropski jezici · Vidi više »
Insolacija
Hrvatske. Europe. Zemlji. pasivne kuće (desno) i ''obične'' kuće (lijevo). Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Insolacija (lat. insolatio: osunčanje, osunčavanje), u meteorologiji, je trajanje obasjavanja Suncem (Sunčevo zračenje), osunčanje ili osunčavanje, to jest vrijeme u kojem je neko mjesto na Zemlji izravno ozračeno Sunčevim zrakama.
Novi!!: Dan i Insolacija · Vidi više »
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Novi!!: Dan i Istok · Vidi više »
Jednadžba vremena
Jednadžba vremena prikazuje razliku pravog i srednjeg Sunčeva vremena. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Dan i Jednadžba vremena · Vidi više »
Jesen
Godišnja doba Jesen je jedno od četiri godišnjih doba.
Novi!!: Dan i Jesen · Vidi više »
Jupiter (mitologija)
Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera - koji sjedi na prijestolju - da uzveliča njezina sina. Jupiter je vrhovni bog italskih naroda, kasnije izjednačen s grčkim bogom Zeusom.
Novi!!: Dan i Jupiter (mitologija) · Vidi više »
Kalendar
Aztečki kalendar ili Sunčev kamen Kalendar (kasnolat. calendarium: knjiga rokova, knjiga dospijevanja, od lat. Kalendae: prvi dan u mjesecu, na koji su se morale plaćati dažbine) je skup pravila kojima se određuje odnos između raznih vremenskih intervala: dana, tjedana, mjeseca i godine; popis dana, tjedana i mjeseci u pojedinoj godini, odnosno tablica rasporeda dana u godini.
Novi!!: Dan i Kalendar · Vidi više »
Kinetička energija
gibanju. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. četverotaktnog motora. Kinetička energija (prema grč. ϰıνητıϰός: koji se giba, koji pokreće; oznaka Ek) je energija tijela u gibanju.
Novi!!: Dan i Kinetička energija · Vidi više »
Koordinirano svjetsko vrijeme
PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.
Novi!!: Dan i Koordinirano svjetsko vrijeme · Vidi više »
Kulminacija
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Novi!!: Dan i Kulminacija · Vidi više »
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Novi!!: Dan i Kut · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Dan i Latinski jezik · Vidi više »
Ljetno računanje vremena
Područja koja nikada nisu imala ljetno računanje vremena Ljetno računanje vremena (međunarodna engleska oznaka: DST.
Novi!!: Dan i Ljetno računanje vremena · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Dan i London · Vidi više »
Međunarodni sustav mjernih jedinica
kilogram (prakilogram) platine tropske godine duljine kelvina (desno) ugljika (12C). ''(U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129·1023 atoma.)'' sr; Sunčeva svjetlost obasijava Zemlju Međunarodni sustav mjernih jedinica ili Međunarodni sustav jedinica (skraćeno SI prema francuskom nazivu Système International) je sustav mjernih jedinica čija je uporaba zakonom propisana u svim državama svijeta (osim, Liberije i Mjanmara).
Novi!!: Dan i Međunarodni sustav mjernih jedinica · Vidi više »
Meridijan
Meridijan ili podnevnik – u zemljopisu odnosno fizičkoj geografiji – naziv je za liniju koja spaja zemljine zemljopisne polove te je okomita na paralele ili usporednice.
Novi!!: Dan i Meridijan · Vidi više »
Minuta
Minuta je mjerna jedinica za vrijeme.
Novi!!: Dan i Minuta · Vidi više »
Mjeriteljstvo
Mehanička pomična mjerka. Univerzalna kidalica (Hegewald & Peschke). platine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. Mjeriteljstvo, mjeroslovlje ili metrologija je znanstvena disciplina koja se bavi mjerenjem u svim njegovim teorijskim i praktičnim oblicima.
Novi!!: Dan i Mjeriteljstvo · Vidi više »
Mjerna jedinica
platine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mjerna jedinica je odabrana, dogovorena i objavljena poznata vrijednost mjerne (fizikalne) veličine s kojom se pri mjerenju uspoređuju sve druge istovrsne veličine.
Novi!!: Dan i Mjerna jedinica · Vidi više »
Mjesni ekvatorski koordinatni sustav
U mjesnom ekvatorskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određuje se deklinacijom i satnim kutom.
Novi!!: Dan i Mjesni ekvatorski koordinatni sustav · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Dan i More · Vidi više »
Morska struja
Glavne morske struje Morske struje su manje-više povezano, uglavnom vodoravno gibanje morske odnosno oceanske vode, te su uz valove i mijene jedno od triju osnovnih gibanja.
Novi!!: Dan i Morska struja · Vidi više »
Morske mijene
Crikvenica za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio jadransku obalu 1. prosinca 2008. Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene'''). kvadratura (prva i posljednja četvrt) destruktivno preklapaju (to su znatno niže, '''mrtve morske mijene'''). Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). umjetni satelit). Zaljev Fundy za vrijeme plime. Zaljev Fundy za vrijeme oseke. plimne hidroelektrane La Rance u Francuskoj. Vodenica na morske mijene. Morske mijene su periodično dizanje (plima) i spuštanje (oseka) morske i oceanske površine i premještanje vodenih masa (plimne struje) prouzročeno gravitacijskom silom kojom Mjesec i Sunce djeluju na vodene mase i Zemljinom vrtnjom (rotacijom).
Novi!!: Dan i Morske mijene · Vidi više »
Nadnevak
Nadnevak (datum) u kalendaru je navod određenog dana predstavljenog unutar kalendarskog sustava.
Novi!!: Dan i Nadnevak · Vidi više »
Navigacija
Navigacija uz pomoć Sjevernjače Navigacija je znanost i vještina vođenja broda, zrakoplova i drugih objekata s jedne na drugu točku na Zemlji vodenim i zračnim putem, te svemirske letjelice kroz svemir.
Novi!!: Dan i Navigacija · Vidi više »
Nebeska sfera
ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Novi!!: Dan i Nebeska sfera · Vidi više »
Nebeski ekvator
Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Novi!!: Dan i Nebeski ekvator · Vidi više »
Nedjelja
Nedjelja je na europskom kontinentu posljednji dan u tjednu, drugi dan vikenda, koji se nalazi između subote i ponedjeljka, a povijesno je prvi dan u tjednu, što se može vidjeti i na svim kalendarima izdanim prije 1962. godine.
Novi!!: Dan i Nedjelja · Vidi više »
Noć
Noć je razdoblje vremena između zalaska sunca i svitanja tijekom kojeg se ne vidi sunčeva svjetlost.
Novi!!: Dan i Noć · Vidi više »
Obzor
Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora. Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Obzor, vidik ili horizont (grč. ὁρίζων: koji dijeli, ograničuje) je linija koja dijeli Zemlju od neba.
Novi!!: Dan i Obzor · Vidi više »
Os
Kartezijev ili pravokutni koordinatni sustav. Nebeski polovi, nebeski ekvator i ekliptika. Os je zamišljeni pravac prema kojemu neka točka ili tijelo ima određen položaj ili određena matematička, fizička ili neka druga svojstva.
Novi!!: Dan i Os · Vidi više »
Petak
Petak je peti dan u tjednu, koji se nalazi između četvrtka i subote.
Novi!!: Dan i Petak · Vidi više »
Ponedjeljak
Ponedjeljak je prvi dan u tjednu, koji se nalazi između nedjelje i utorka.
Novi!!: Dan i Ponedjeljak · Vidi više »
Praznik
U hrvatskome standardnom jeziku imenice blagdan i praznik nemaju isto značenje.
Novi!!: Dan i Praznik · Vidi više »
Proljeće
Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.
Novi!!: Dan i Proljeće · Vidi više »
Proljetna točka
Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Proljetna točka je jedno od dvaju presjecišta nebeskog ekvatora i ekliptike, gdje Sunce u prividnome godišnjem gibanju prelazi s južne na sjevernu nebesku polutku, što se dogodi oko 21.
Novi!!: Dan i Proljetna točka · Vidi više »
Ravnodnevica
Ravnodnevica ili ekvinocij. Sunca za 4 godišnja doba. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Ravnodnevica, ravnodnevnica ili ekvinocij (lat. aequinoctium: jednakonoćje) je u astronomiji trenutak kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj.
Novi!!: Dan i Ravnodnevica · Vidi više »
Rektascenzija
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Rektascenzija (njem. Rektaszension, od lat. rectus: prav; uspravan + ascensio: uspinjanje, kratica RA prema engl. right ascension, oznaka α) je jedna od kutnih koordinata za određivanje položaja nebeskih tijela na nebeskoj sferi u ekvatorskom koordinatnom sustavu.
Novi!!: Dan i Rektascenzija · Vidi više »
Romanski jezici
''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.
Novi!!: Dan i Romanski jezici · Vidi više »
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Novi!!: Dan i Rumunjski jezik · Vidi više »
Sat
200x200px Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.
Novi!!: Dan i Sat · Vidi više »
Satni kut
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Satni kut je sferni kut ili luk između ravnine nebeskoga meridijana i ravnine satne kružnice nebeskoga tijela, mjeren u smjeru dnevnoga gibanja zvijezda.
Novi!!: Dan i Satni kut · Vidi više »
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Novi!!: Dan i Sekunda · Vidi više »
Siderički dan
sinodičkog (sunčanog) dana koji traje 24 sata i sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Dan i Siderički dan · Vidi više »
Sinodički dan
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Dan i Sinodički dan · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Dan i Srednji vijek · Vidi više »
Srednjoeuropsko vrijeme
Srednjoeuropsko vrijeme (kraticom: SEV,, fra. heure normale d'Europe centrale, HNEC) јe јedno od imena za vremensku zonu UTC+1.
Novi!!: Dan i Srednjoeuropsko vrijeme · Vidi više »
Srijeda
Srijeda je treći dan u tjednu, koji se nalazi između utorka i četvrtka.
Novi!!: Dan i Srijeda · Vidi više »
Staroslavenski jezik
Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.
Novi!!: Dan i Staroslavenski jezik · Vidi više »
Subota
Subota je u Hrvatskoj šesti dan u tjednu, koji se nalazi između petka i nedjelje, računajući prema izmijenjenom europskom kalendaru koji se značajnije počeo uvoditi nakon 1962.
Novi!!: Dan i Subota · Vidi više »
Sumrak
Sumrak na pučini Sumrak na pučini Sumrak na pučini Sumrak (suton) je vrijeme između zore i izlaska Sunca, te vrijeme između zalaska Sunca i sutona.
Novi!!: Dan i Sumrak · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Dan i Sunce · Vidi više »
Suncostaj
Zimski suncostaj ili solsticij. Ljetni suncostaj ili solsticij. Nebeski ekvator i ekliptika. Sunca za 4 godišnja doba. Suncostaj ili solsticij (lat. solstitium) je vrijeme kada Sunce u prividnom gibanju oko Zemlje postigne najveću pozitivnu deklinaciju +23°27′ (ljetni suncostaj), odnosno najveću negativnu deklinaciju od –23°27′ (zimski suncostaj).
Novi!!: Dan i Suncostaj · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Dan i Svjetlost · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Dan i Talijanski jezik · Vidi više »
Thor
18. stoljeća Thor u borbi protiv divova, Mårten Eskil Winge, 1872. Thorova skulptura u Stockholmu Nordijski bog Thor (staronordijski Þórr) najstariji je Odinov sin.
Novi!!: Dan i Thor · Vidi više »
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Novi!!: Dan i Tihi ocean · Vidi više »
Tjedan
Tjedan je jedinica za vrijeme – traje 7 dana.
Novi!!: Dan i Tjedan · Vidi više »
Trenje
Trenje je sila kojom se površina na kojoj tijelo miruje ili po kojoj se giba opire gibanju ili otpor sredstva kroz koje se tijelo giba.
Novi!!: Dan i Trenje · Vidi više »
Tropska godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Dan i Tropska godina · Vidi više »
Univerzalno vrijeme
Univerzalno vrijeme ili opće vrijeme (engl. Universal Time, franc. temps universel), vremenski standard zasnovan na Zemljinoj rotaciji.
Novi!!: Dan i Univerzalno vrijeme · Vidi više »
Utorak
Utorak je drugi dan u tjednu, koji se nalazi između ponedjeljka i srijede.
Novi!!: Dan i Utorak · Vidi više »
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.
Novi!!: Dan i Vjetar · Vidi više »
Vladis Vujnović
Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.
Novi!!: Dan i Vladis Vujnović · Vidi više »
Vremenska zona
Karta vremenskih zona svijeta (od siječnja 2015). Jedan vremenski pojas (zona) pokriva područja Zemlje koja su izabrala isto mjesno vrijeme.
Novi!!: Dan i Vremenska zona · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Dan i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Dan i Zagreb · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Dan i Zemlja · Vidi više »
Zemljina jezgra
Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Jezgra je središnji dio Zemljine unutrašnjosti koja je izgrađena od tekućeg vanjskog i čvrstog unutarnjeg dijela.
Novi!!: Dan i Zemljina jezgra · Vidi više »
Zemljina putanja
godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. godišnjih doba kako se vidi s juga. Krajnje lijevo: ljetni suncostaj ili solsticij. Sunca za 4 godišnja doba. Zimski suncostaj ili solsticij. Ravnodnevica ili ekvinocij. Zemljina putanja u astronomiji predstavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što predstavlja približno 150 milijuna kilometara.
Novi!!: Dan i Zemljina putanja · Vidi više »
Zemljina rotacija
Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.
Novi!!: Dan i Zemljina rotacija · Vidi više »
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Novi!!: Dan i Zemljopisna širina · Vidi više »
Zemljopisna dužina
Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.
Novi!!: Dan i Zemljopisna dužina · Vidi više »
Zima
Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.
Novi!!: Dan i Zima · Vidi više »
Zora
Zora Zora na Marsu. Nebo tijekom zore na Crvenom planetu je ružičaste boje. Bijela točka u kvadratiću je Zemlja. Zora je pojam, koji označava dio dana kojega karakterizira sumrak prije izlaska sunca, odnosno vrijeme kada se na horizontu pojavljuje slabašna svjetlost.
Novi!!: Dan i Zora · Vidi više »
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Novi!!: Dan i Zvijezda · Vidi više »
