Brže od pregledniku!
70 odnosi: Američki rat za neovisnost, Antibirokratska revolucija, Antun Milović, Antun Vrdoljak, Ševko Omerbašić, Žarko Domljan, Županija Zapadnohercegovačka, Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine, Blagdani i spomendani u Hrvatskoj, Bosna i Hercegovina, Dan državnosti (Hrvatska), Dan Hrvata, Dan Hrvatskog sabora, Dan neovisnosti (Hrvatska), Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, Detuđmanizacija, Francuska revolucija, Franjo Kuharić, Franjo Tuđman, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska pod Habsburzima, Hrvatska povijest, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, Hrvatske općine i gradovi, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Hrvatski sabor, Hrvatsko iseljeništvo, Jarun, Kraljevina Jugoslavija, Mario Jareb, Međunarodno priznanje Hrvatske, Misa, Mladen Kvesić, Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, Oltar domovine, Pad Bastille, Raspad SFRJ, Savez komunista Hrvatske, Sedma Vlada Republike Hrvatske, Slaven Letica, Slobodan Milošević, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Spomenik domovini, ..., Stjepan Mesić, Trg bana Jelačića (Zagreb), Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Ustav Republike Hrvatske, Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, Večernji list, Vladimir Šeks, Walter Benjamin, Zagreb, Zagrebačka katedrala, Zastava Republike Hrvatske, 14. izvanredni kongres SKJ, 15. siječnja, 18. studenoga, 1990., 1991., 25. lipnja, 30. svibnja, 5. kolovoza, 8. listopada. Proširite indeks (20 više) »
Američki rat za neovisnost
Američki rat za neovisnost (1775. – 1783.) borba je za osamostaljenje trinaest britanskih kolonija u Sjevernoj Americi: New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connecticut, New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Maryland, Virginia, North (Sjeverna), South (Južna) Carolina i Georgia.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Američki rat za neovisnost · Vidi više »
Antibirokratska revolucija
Antibirokratska revolucija označava politički razvoj u Srbiji i Jugoslaviji tijekom kojih su 1988. i 1989. organizirane velike demonstracije po svim većim gradovima u Srbiji.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Antibirokratska revolucija · Vidi više »
Antun Milović
Antun Milović (Vrpolje kraj Slavonskoga Broda, 22. prosinca 1934. – Slavonski Brod, 11. prosinca 2008.) hrvatski političar i gospodarstvenik.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Antun Milović · Vidi više »
Antun Vrdoljak
Antun Vrdoljak (Imotski, 4. lipnja 1931.) je hrvatski glumac, redatelj i producent, HDZ-ov zastupnik u drugom sazivu Hrvatskog sabora, bivši direktor HRT-a, bivši predsjednik, danas počasni predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i član Međunarodnog olimpijskog odbora.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Antun Vrdoljak · Vidi više »
Ševko Omerbašić
Ševko ef.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Ševko Omerbašić · Vidi više »
Žarko Domljan
Žarko Domljan (Imotski, 14. rujna 1932. — Zagreb, 5. rujna 2020.), povjesničar umjetnosti, leksikograf i političar te predsjednik prvoga saziva višestranačkog Sabora (tada Socijalističke Republike Hrvatske) od 30. svibnja 1990. do 2. kolovoza 1992.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Žarko Domljan · Vidi više »
Županija Zapadnohercegovačka
Županija Zapadnohercegovačka (boš.: Zapadnohercegovački kanton) osma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Županija Zapadnohercegovačka · Vidi više »
Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine
Blagdani Hrvata Bosne i Hercegovine propisani su zakonima o blagdanima i neradnim danima u županijama Federacije Bosne i Hercegovine, dok spomendani nisu službeno propisani nego se u narodu slave ovisno o njihovoj važnosti.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Blagdani i spomendani u Hrvatskoj
Zastava Republike Hrvatske. Blagdani i spomendani u Republici Hrvatskoj propisani su Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Blagdani i spomendani u Hrvatskoj · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Dan državnosti (Hrvatska)
Dan državnosti u Republici Hrvatskoj praznik je koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabrana višestranačkoga Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Dan državnosti (Hrvatska) · Vidi više »
Dan Hrvata
Dan Hrvata je prvi album hrvatskog pjevača Mladena Kvesića iz 1990. godine.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Dan Hrvata · Vidi više »
Dan Hrvatskog sabora
Dan Hrvatskog sabora je spomendan u Republici Hrvatskoj koji se obilježava 8. listopada i radni je dan.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Dan Hrvatskog sabora · Vidi više »
Dan neovisnosti (Hrvatska)
Dan neovisnosti spomendan je u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Dan neovisnosti (Hrvatska) · Vidi više »
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja · Vidi više »
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
Dan sjećanja ili službeno Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježava se 18.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje · Vidi više »
Detuđmanizacija
Detuđmanizacija je pojam koji označava političke i društvene promjene poslije smrti predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana (1922. – 1999., predsjednik RH 1990. – 1999.), koje je obilježilo udaljavanje od njegove političke doktrine i načina upravljanja zemljom.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Detuđmanizacija · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Francuska revolucija · Vidi više »
Franjo Kuharić
Franjo Kuharić (Gornji Pribić, 15. travnja 1919. – Zagreb, 11. ožujka 2002.), hrvatski kardinal, počasni akademik HAZU.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Franjo Kuharić · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Franjo Tuđman · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska pod Habsburzima
Ovo je pregledan članak o dugom razdoblju hrvatske povijesti (1527. – 1918.). Detaljnije informacije su u zasebnim člancima. Sisačke bitke 1593. godine Iako već od kraja 14.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Hrvatska pod Habsburzima · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatska socijalno-liberalna stranka
Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatska u Prvom svjetskom ratu
Karikatura ''"Karneval"'' prikazuje oštar kontrast predratnog i ratnog života u Zagrebu, Ilustrovani list, 1915. Domoljubna humanitarna značka, 1914. Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, dio povijesti Hrvatske obuhvaćen razdobljem Prvog svjetskog rata (1914. – 1918.). Područje današnje Hrvatske je izbijanje Prvog svjetskog rata 1914.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Hrvatska u Prvom svjetskom ratu · Vidi više »
Hrvatske općine i gradovi
Republike Hrvatske na općine i gradove Općine i gradovi prema Ustavu Republike Hrvatske jedinice su lokalne samouprave.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Hrvatske općine i gradovi · Vidi više »
Hrvatski institut za povijest
Hrvatski institut za povijest Platon, rad Rudolfa Valdeca Grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na željeznoj dvorišnoj ogradi, iskovanoj u zagrebačkoj Obrtnoj školi Hrvatski institut za povijest je hrvatska povjesničarska ustanova.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Hrvatski institut za povijest · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 1990.
Parlamentarni izbori 1990.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Hrvatski parlamentarni izbori 1990. · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko iseljeništvo
20. stoljeća. Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Hrvatsko iseljeništvo · Vidi više »
Jarun
Jarun je zagrebačko gradsko naselje (kvart) na zapadnom dijelu grada, sadrži i istoimeno jezero i park.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Jarun · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Mario Jareb
Mario Jareb (Zagreb, 29. ožujka 1969.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Mario Jareb · Vidi više »
Međunarodno priznanje Hrvatske
Franjom Tuđmanom 22. svibnja 1992. Međunarodno priznanje Hrvatske je postupno uslijedilo nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. Istog dana razdruživanje je proglasila i Slovenija i sljedeći dan su se novosamostalne države uzajamno priznale.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Međunarodno priznanje Hrvatske · Vidi više »
Misa
Benediktom XVI. Misa je obred slavljenja Euharistije u nekim zapadnim Crkvama, primjerice zapadnom obredu Katoličke Crkve, Starokatoličkoj Crkvi, Anglo-katoličkoj tradiciji Anglikanskih Crkava i nekim Lutheranskim Crkvama.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Misa · Vidi više »
Mladen Kvesić
Mladen Kvesić (Pleternica, 3. siječnja 1963.) je hrvatski pjevač.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Mladen Kvesić · Vidi više »
Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ
Zasjedanje Sabora RH u zgradi Industrije nafte 8. listopada 1991. Spomen ploča ispred zgrade INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu Hrvatski je sabor dana 8. listopada 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ · Vidi više »
Oltar domovine
Oltar domovine spomenik je svim palima u Domovinskom ratu.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Oltar domovine · Vidi više »
Pad Bastille
Plan Bastille Taj događaj Francuzi obilježavaju kao državni praznik sjećajući se 14. srpnja 1789. kada je jurišem revolucionarnih snaga osvojena zloglasna tvrđava Bastille, tamnica u pariškom predgrađu Saint Antoine.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Pad Bastille · Vidi više »
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Raspad SFRJ · Vidi više »
Savez komunista Hrvatske
Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Savez komunista Hrvatske · Vidi više »
Sedma Vlada Republike Hrvatske
Ivica Račan, sedmi predsjednik Vlade RHSedma Vlada Republike Hrvatske je saziv Vlade Republike Hrvatske u periodu od 27. siječnja 2000. do 30. srpnja 2002. Predsjednik Vlade bio je Ivica Račan.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Sedma Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Slaven Letica
Slaven Letica (Podgora, 28. lipnja 1947. – Zagreb, 25. listopada 2020.) bio je hrvatski sociolog, kolumnist, publicist, političar i sveučilišni profesor.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Slaven Letica · Vidi više »
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Slobodan Milošević · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Spomenik domovini
Spomenik domovini središnji je hrvatski spomenik žrtvama i pobjedi u Domovinskom ratu, te hrvatskoj državi.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Spomenik domovini · Vidi više »
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Stjepan Mesić · Vidi više »
Trg bana Jelačića (Zagreb)
Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Trg bana Jelačića (Zagreb) · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Ustav Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »
Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske
Zgrada državnog sabora u kojoj je donesena povijesna odluka o hrvatskoj nezavisnosti 25. lipnja 1991. Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske je najvažnija odluka o nezavisnosti Republike Hrvatske donesena 25.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Večernji list · Vidi više »
Vladimir Šeks
Vladimir Šeks (Osijek, 1. siječnja 1943.), hrvatski je pravnik i političar, predsjednik 5.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Vladimir Šeks · Vidi više »
Walter Benjamin
Walter Benjamin Walter Benjamin (Berlin, 15. srpnja 1892. – Portbou, Španjolska, 26. rujna 1940.), njemački filozof, književnik i prevoditelj.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Walter Benjamin · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka katedrala
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Zagrebačka katedrala · Vidi više »
Zastava Republike Hrvatske
Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i Zastava Republike Hrvatske · Vidi više »
14. izvanredni kongres SKJ
14.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i 14. izvanredni kongres SKJ · Vidi više »
15. siječnja
15.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i 15. siječnja · Vidi više »
18. studenoga
18.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i 18. studenoga · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i 1991. · Vidi više »
25. lipnja
25.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i 25. lipnja · Vidi više »
30. svibnja
30.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i 30. svibnja · Vidi više »
5. kolovoza
5.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i 5. kolovoza · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: Dan državnosti (Hrvatska) i 8. listopada · Vidi više »
