Brže od pregledniku!
57 odnosi: Ašanti, Admiral, Afrika, Američki Djevičanski otoci, Šri Lanka, Švedsko kolonijalno carstvo, Britansko Carstvo, Cape Coast, Danska, Danska-Norveška, Danski jezik, Estonija, Farski otoci, Francuska, Francuski jezik, Gana, Grenland, Hrvatski jezik, Indija, Island, Južna Azija, Karibi, Kolkata, Kristijan IV., Merkantilizam, Norveška, Orkneyski otoci, Saint Croix, Sekondi-Takoradi, Shetlandsko otočje, Sjedinjene Američke Države, Skandinavija, Zlatna obala (britanska kolonija), 13. stoljeće, 1620., 1650., 1657., 1659., 1661., 1671., 1683., 1693., 17. stoljeće, 1718., 1733., 1755., 1784., 1787., 1807., 1811., ..., 1829., 1845., 1850., 19. stoljeće, 1917., 1948., 1953.. Proširite indeks (7 više) »
Ašanti
Ašanti (ili Asante) su jedna od najvećih etničkih grupa u Africi.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Ašanti · Vidi više »
Admiral
Oznaka čina admirala u HRM Admiral je u većini modernih vojski najviši čin u ratnoj mornarici.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Admiral · Vidi više »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Afrika · Vidi više »
Američki Djevičanski otoci
Američki Djevičanski otoci (eng. United States Virgin Islands) su otočna grupa Malih Antila u Karipskom moru, istočno od Portorika.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Američki Djevičanski otoci · Vidi više »
Šri Lanka
Šri Lanka, službeno Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka je otočna država u južnoj Aziji.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Šri Lanka · Vidi više »
Švedsko kolonijalno carstvo
Švedsko kolonijalno carstvo postojalo je od 1638. do 1663. i od 1785. do 1878. godine.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Švedsko kolonijalno carstvo · Vidi više »
Britansko Carstvo
Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Britansko Carstvo · Vidi više »
Cape Coast
Cape Coast (Cabo Corso, Oguaa) grad je u Gani, glavni grad regije Central.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Cape Coast · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Danska · Vidi više »
Danska-Norveška
Danska-Norveška je naziv za bivši politički entitet, uniju, koja se sastojala od kraljevina Danske i Norveške, uključujući norveške teritorije Island, Grenland i Farske otoke.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Danska-Norveška · Vidi više »
Danski jezik
Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Danski jezik · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Estonija · Vidi više »
Farski otoci
Farski, Ferojski, Farerski, Ovčji ili Farežanski otoci (ferojski: Føroyar, danski: Færøerne) autonomna je pokrajina u sklopu Kraljevine Danske.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Farski otoci · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Francuski jezik · Vidi više »
Gana
Gana je država u zapadnoj Africi.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Gana · Vidi više »
Grenland
Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Grenland · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Hrvatski jezik · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Indija · Vidi više »
Island
Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Island · Vidi više »
Južna Azija
Kompozitna satelitska slika Južne Azije Južna Azija je naziv za područje koje se nalazi između jugoistočne, jugozapadne i srednje Azije.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Južna Azija · Vidi više »
Karibi
eng icon ''A map of the West-Indies''(Herman Moll, 1736.) Karibi (staro, povijesno ime je Zapadnoindijski otoci, a koristi se i ime Antili) su otočje koje obuhvaća Velike Antile (Kuba, Jamajka, Portoriko i Hispaniola) i Male Antile koji se opet dijele na Privjetrinske i Zavjetrinske otoke.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Karibi · Vidi više »
Kolkata
Indijski muzej u Kalkuti Kolkata (do 2001. Kalkuta, odnosno Calcutta) je glavni grad savezne države Zapadni Bengal u istočnoj Indiji.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Kolkata · Vidi više »
Kristijan IV.
Kristijan IV. (dvorac Frederiksborg, 12. travnja 1577. – Kopenhagen, 28. veljače 1648.), danski i norveški kralj (1588. – 1648.) iz dinastije Oldenburg.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Kristijan IV. · Vidi više »
Merkantilizam
Merkantilizam je pravac u ekonomskoj teoriji.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Merkantilizam · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Norveška · Vidi više »
Orkneyski otoci
Zemljovid Orkneyskih otoka Orkneyski otoci jedna su od 32 pokrajina Škotske.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Orkneyski otoci · Vidi više »
Saint Croix
Saint Croix, u prijevodu Sveti Križ, otok je u Karipskome moru iz skupine Malih Antila ujedno i najveći otok Američkih Djevičanskih Otoka.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Saint Croix · Vidi više »
Sekondi-Takoradi
Sekondi-Takoradi je grad u Gani, glavni grad regije Western.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Sekondi-Takoradi · Vidi više »
Shetlandsko otočje
Položaj Shetlandskog otočja (crveno) Zemljovid otočja. Shetlandsko otočje (engl. Shetland, gaelski Sealtainn, ferojski Hetland) je otočje koje se nalazi sjeveroistočno od obale Škotske.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Shetlandsko otočje · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Skandinavija · Vidi više »
Zlatna obala (britanska kolonija)
Zastava Zlatne obale Mapa britanske Zlatne Obale iz 1896. Zlatna obala je bila britanska kolonija u Gvinejskom zaljevu.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i Zlatna obala (britanska kolonija) · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i 13. stoljeće · Vidi više »
1620.
Bez opisa.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i 1620. · Vidi više »
1650.
Bez opisa.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i 1650. · Vidi više »
1657.
Bez opisa.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i 1657. · Vidi više »
1659.
Bez opisa.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i 1659. · Vidi više »
1661.
Bez opisa.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i 1661. · Vidi više »
1671.
Bez opisa.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i 1671. · Vidi više »
1683.
Bez opisa.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i 1683. · Vidi više »
1693.
Bez opisa.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i 1693. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i 17. stoljeće · Vidi više »
1718.
Bez opisa.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i 1718. · Vidi više »
1733.
Bez opisa.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i 1733. · Vidi više »
1755.
Bez opisa.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i 1755. · Vidi više »
1784.
Bez opisa.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i 1784. · Vidi više »
1787.
Bez opisa.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i 1787. · Vidi više »
1807.
Bez opisa.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i 1807. · Vidi više »
1811.
Bez opisa.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i 1811. · Vidi više »
1829.
Bez opisa.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i 1829. · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i 1845. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i 1850. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i 19. stoljeće · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i 1917. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i 1948. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Dansko kolonijalno carstvo i 1953. · Vidi više »
