Brže od pregledniku!
21 odnosi: Anđelko Milardović, Đurđa Adlešič, Bjelovar, Dario Hrebak, Ekonomija, Gradska skupština Grada Zagreba, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatski parlamentarni izbori 2003., Hrvatski parlamentarni izbori 2011., Jadranka Kosor, Josip Kosor, Savez socijalističke omladine Hrvatske, Socijaldemokratska stranka Hrvatske, Srđan Španović, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, Zajednica općina, 14. ožujka, 1965..
Anđelko Milardović
Anđelko Milardović (Ogulin, 12. studenoga 1956.), hrvatski politolog, sociolog i profesor političkih znanosti.
Novi!!: Darinko Kosor i Anđelko Milardović · Vidi više »
Đurđa Adlešič
Đurđa Adlešič (Bjelovar, 18. travnja 1960.), hrvatska političarka, potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske, bivša predsjednica HSLS-a, bivša gradonačelnica grada Bjelovara.
Novi!!: Darinko Kosor i Đurđa Adlešič · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Darinko Kosor i Bjelovar · Vidi više »
Dario Hrebak
Dario Hrebak (Bjelovar, 11. rujna 1981.) - hrvatski političar, predsjednik HSLS-a, gradonačelnik Bjelovara.
Novi!!: Darinko Kosor i Dario Hrebak · Vidi više »
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Novi!!: Darinko Kosor i Ekonomija · Vidi više »
Gradska skupština Grada Zagreba
Stara gradska vijećnica u Zagrebu, sjedište Gradske skupštine Gradska skupština Grada Zagreba je predstavničko tijelo građana Grada Zagreba koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada Zagreba te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom.
Novi!!: Darinko Kosor i Gradska skupština Grada Zagreba · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Darinko Kosor i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Darinko Kosor i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska socijalno-liberalna stranka
Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.
Novi!!: Darinko Kosor i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2003.
Zakonu iz 1999) Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održali su se 23. studenog 2003. godine.
Novi!!: Darinko Kosor i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2011.
Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor raspisani su odlukom Predsjednika RH, te održani 4. prosinca 2011. godine, odnosno 3.
Novi!!: Darinko Kosor i Hrvatski parlamentarni izbori 2011. · Vidi više »
Jadranka Kosor
Jadranka Kosor (Pakrac, 1. srpnja 1953.), hrvatska političarka, 9.
Novi!!: Darinko Kosor i Jadranka Kosor · Vidi više »
Josip Kosor
Josip Kosor (Tribounj, kraj Drniša, danas Trbounje, 27. siječnja 1879. – Dubrovnik, 23. siječnja 1961.), hrvatski je dramatičar, novelist i romanopisac.
Novi!!: Darinko Kosor i Josip Kosor · Vidi više »
Savez socijalističke omladine Hrvatske
Savez socijalističke omladine Hrvatske (SSOH) bio je krovna društvenopolitička organizacija za indoktrinaciju mladih, koja je po automatizmu uključivala mlade građane Hrvatske od 14 do 27 godina.
Novi!!: Darinko Kosor i Savez socijalističke omladine Hrvatske · Vidi više »
Socijaldemokratska stranka Hrvatske
Socijaldemokratska stranka Hrvatske – SDSH (također Hrvatska socijaldemokratska stranka), kasnije poznata i pod nazivom Socijaldemokrati Hrvatske (SDH), je bila samostalna i demokratska politička organizacija koja je djelovala u Republici Hrvatskoj do travnja 1994. Smatrala se za stranku lijevoga centra.
Novi!!: Darinko Kosor i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »
Srđan Španović
Srđan Španović (Zagreb, 1960. – Zagreb, 18. prosinca 1999.), bio je hrvatski, novinar i pisac politoloških knjiga i studija.
Novi!!: Darinko Kosor i Srđan Španović · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Darinko Kosor i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Darinko Kosor i Zagreb · Vidi više »
Zajednica općina
Zajednica općina, (složena kratica: ZO) označavala je posebnu društveno-političku zajednicu (DPZ) područnoga značaja koja samostalno obavlja određene poslove iz nadležnosti Republike te općina koje ju tvore.
Novi!!: Darinko Kosor i Zajednica općina · Vidi više »
14. ožujka
14.
Novi!!: Darinko Kosor i 14. ožujka · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Darinko Kosor i 1965. · Vidi više »
