Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Darko Brašanac

Indeks Darko Brašanac

Darko Brašanac (Čajetina, 12. veljače 1992.) je srbijanski nogometaš.

25 odnosi: Armenska nogometna reprezentacija, Španjolska, Čajetina, CA Osasuna, Deportivo Alavés, Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016., FK Hajduk Kula, FK Partizan Beograd, FK Smederevo 1924, Nogometne pozicije, Novi Sad, Real Betis, Srbija, Srbijanska nogometna reprezentacija, Superliga Srbije, 12. veljače, 1992., 2005., 2010., 2011., 2012., 2015., 2023., 30. lipnja, 4. srpnja.

Armenska nogometna reprezentacija

Armenska nogometna reprezentacija predstavlja Armeniju u sportu nogometu.

Novi!!: Darko Brašanac i Armenska nogometna reprezentacija · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Darko Brašanac i Španjolska · Vidi više »

Čajetina

Čajetina je zlatiborska varošica i njegovo administrativno središte.

Novi!!: Darko Brašanac i Čajetina · Vidi više »

CA Osasuna

Club Atlético Osasuna je španjolski nogometni klub iz Pamplone, koji se trenutno natječe u La Ligi.

Novi!!: Darko Brašanac i CA Osasuna · Vidi više »

Deportivo Alavés

Deportivo Alavés, S.A.D. španjolski je nogometni klub iz grada Vitoria-Gasteiz, Álava, Baskija.

Novi!!: Darko Brašanac i Deportivo Alavés · Vidi više »

Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.

Europsko prvenstvo u nogometu 2016., popularnije pod nazivom UEFA Euro 2016, bilo je 15.

Novi!!: Darko Brašanac i Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016. · Vidi više »

FK Hajduk Kula

OFK Hajduk je nogometni klub iz Kule.

Novi!!: Darko Brašanac i FK Hajduk Kula · Vidi više »

FK Partizan Beograd

FK Partizan srbijanski je nogometni klub iz Beograda, utemeljen 1945. godine po ugledu na CSKA, tim sovjetske armije.

Novi!!: Darko Brašanac i FK Partizan Beograd · Vidi više »

FK Smederevo 1924

FK Smederevo 1924 je srpski nogometni klub iz istoimenog grada.

Novi!!: Darko Brašanac i FK Smederevo 1924 · Vidi više »

Nogometne pozicije

Za bolje shvaćanje pojedinih nogometnih formacija, pogledajte: nogometne formacije. U nogometnoj igri, svaki od jedanaest igrača u momčadi ima svoju određenu ulogu u određenom dijelu terena.

Novi!!: Darko Brašanac i Nogometne pozicije · Vidi više »

Novi Sad

Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.

Novi!!: Darko Brašanac i Novi Sad · Vidi više »

Real Betis

Real Betis Balompié španjolski je nogometni klub iz Seville.

Novi!!: Darko Brašanac i Real Betis · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Darko Brašanac i Srbija · Vidi više »

Srbijanska nogometna reprezentacija

Srbijanska nogometna reprezentacija predstavlja Srbiju u međunarodnim nogometnim natjecanjima i pod vodstvom je Srbijanskog nogometnog saveza,: Fudbalski savez Srbije (FSS).

Novi!!: Darko Brašanac i Srbijanska nogometna reprezentacija · Vidi više »

Superliga Srbije

Superliga Srbije, sponzorskih naziva Meridian Superliga (2006. – 2008.), Jelen Superliga (2008. – 2015.), Linglong Tire SuperLiga (2019-2022) te Mozzart Bet SuperLiga (o. 2022-) je najviši nogometni razred u Srbiji.

Novi!!: Darko Brašanac i Superliga Srbije · Vidi više »

12. veljače

12.

Novi!!: Darko Brašanac i 12. veljače · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Darko Brašanac i 1992. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Darko Brašanac i 2005. · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Novi!!: Darko Brašanac i 2010. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Darko Brašanac i 2011. · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Darko Brašanac i 2012. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Darko Brašanac i 2015. · Vidi više »

2023.

200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.

Novi!!: Darko Brašanac i 2023. · Vidi više »

30. lipnja

30.

Novi!!: Darko Brašanac i 30. lipnja · Vidi više »

4. srpnja

4.

Novi!!: Darko Brašanac i 4. srpnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »