Brže od pregledniku!
59 odnosi: Albert Einstein, Algebra, Bonn, Fizika, Francuska, Göttingen, Geometrija, Gimnazija, Gravitacija, Ideal, Immanuel Kant, Jednadžba, Kalinjingrad, Kut, Kvantna mehanika, Matematičar, Matematika, Molekula, Nacionalsocijalizam, Njemačka, Njemački jezik, Pariz, Plin, Pruska, Radijacija, Stefan Banach, Strojarstvo, Teorija relativnosti, Vektor, Znanost, 14. veljače, 1862., 1872., 1879., 1880., 1884., 1885., 1886., 1888., 1892., 1895., 1899., 19. stoljeće, 1900., 1905., 1909., 1912., 1915., 1920., 1926., ..., 1928., 1930., 1931., 1933., 1934., 1939., 1943., 20. stoljeće, 23. siječnja. Proširite indeks (9 više) »
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.
Novi!!: David Hilbert i Albert Einstein · Vidi više »
Algebra
Algebra (ar. الجبر, al-gabr, što znači „spajanje (polomljenih) kostiju“) označava niz različitih, no međusobno povezanih, pojmova u matematici.
Novi!!: David Hilbert i Algebra · Vidi više »
Bonn
Bonn je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: David Hilbert i Bonn · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: David Hilbert i Fizika · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: David Hilbert i Francuska · Vidi više »
Göttingen
Göttingen (donjonjemački: Chöttingen) njemački je grad u saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj.
Novi!!: David Hilbert i Göttingen · Vidi više »
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Novi!!: David Hilbert i Geometrija · Vidi više »
Gimnazija
Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.
Novi!!: David Hilbert i Gimnazija · Vidi više »
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).
Novi!!: David Hilbert i Gravitacija · Vidi više »
Ideal
Ideal (iz starogrčkog idéa.
Novi!!: David Hilbert i Ideal · Vidi više »
Immanuel Kant
Immanuel Kant (Königsberg, 22. travnja 1724. – Königsberg, 12. veljače 1804.), njemački filozof.
Novi!!: David Hilbert i Immanuel Kant · Vidi više »
Jednadžba
Jednadžba je matematički pojam koji izražava vezu između poznatih i nepoznatih veličina posredstvom znaka jednakosti koji izjednačava lijevu i desnu stranu jednadžbe.
Novi!!: David Hilbert i Jednadžba · Vidi više »
Kalinjingrad
Kalinjingrad (ruski: Калининград, njemački: Königsberg, poljski: Królewiec, a od 14. do 16. stoljeća: Królówgród, zatim litavski: Karaliaučius, latinski: Regiomontium), lučki grad i glavni grad Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litve, s pristupom Baltičkom moru.
Novi!!: David Hilbert i Kalinjingrad · Vidi više »
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Novi!!: David Hilbert i Kut · Vidi više »
Kvantna mehanika
valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.
Novi!!: David Hilbert i Kvantna mehanika · Vidi više »
Matematičar
Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.
Novi!!: David Hilbert i Matematičar · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: David Hilbert i Matematika · Vidi više »
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Novi!!: David Hilbert i Molekula · Vidi više »
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Novi!!: David Hilbert i Nacionalsocijalizam · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: David Hilbert i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: David Hilbert i Njemački jezik · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: David Hilbert i Pariz · Vidi više »
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Novi!!: David Hilbert i Plin · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: David Hilbert i Pruska · Vidi više »
Radijacija
Međunarodni znak radioaktivnosti.
Novi!!: David Hilbert i Radijacija · Vidi više »
Stefan Banach
Stefan Banach Stefan Banach (Krakov, 30. ožujka 1892. – Lavov, 31. kolovoza 1945.) - poljski matematičar koji se generalno smatra jednim od najznačajnijih i najutjecajnijih matematičara 20. stoljeća.
Novi!!: David Hilbert i Stefan Banach · Vidi više »
Strojarstvo
s unutarnjim izgaranjem. Pužni prijenos. kolima). Izgled Arhimedovog ili običnog koloturnika. Arhimedovi vijci su i danas u upotrebi. U Nizozemskoj se ponegdje koristi za isušivanje. Parni stroj u radu. planetarnog prijenosnika. CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar. Hidraulička preša. pneumatskog cilindra. kugličnog ležaja. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. rotora. elektrolučnog zavarivanja. Strojarstvo je stručna djelatnost i primijenjena znanost koja obuhvaća projektiranje, proizvodnju i iskorištavanje energetskih, radnih i alatnih strojeva, uređaja za energetiku, procesnu tehniku, proizvoda široke potrošnje i slično.
Novi!!: David Hilbert i Strojarstvo · Vidi više »
Teorija relativnosti
fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. ravnini (primjer Merkurova perihela). Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Teorija relativnosti ili relativistička fizika je moderna fizičko-matematička teorija koja potpuno obuhvaća prirodne pojave na razini čestica (iznad kvantne razine koja je opisana Planckovom konstantom) do kozmoloških veličina (razine građe i evolucije svemira).
Novi!!: David Hilbert i Teorija relativnosti · Vidi više »
Vektor
U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.
Novi!!: David Hilbert i Vektor · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: David Hilbert i Znanost · Vidi više »
14. veljače
14.
Novi!!: David Hilbert i 14. veljače · Vidi više »
1862.
Bez opisa.
Novi!!: David Hilbert i 1862. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: David Hilbert i 1872. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: David Hilbert i 1879. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: David Hilbert i 1880. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: David Hilbert i 1884. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: David Hilbert i 1885. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: David Hilbert i 1886. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: David Hilbert i 1888. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: David Hilbert i 1892. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: David Hilbert i 1895. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: David Hilbert i 1899. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: David Hilbert i 19. stoljeće · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: David Hilbert i 1900. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: David Hilbert i 1905. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: David Hilbert i 1909. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: David Hilbert i 1912. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: David Hilbert i 1915. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: David Hilbert i 1920. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: David Hilbert i 1926. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: David Hilbert i 1928. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: David Hilbert i 1930. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: David Hilbert i 1931. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: David Hilbert i 1933. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: David Hilbert i 1934. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: David Hilbert i 1939. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: David Hilbert i 1943. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: David Hilbert i 20. stoljeće · Vidi više »
23. siječnja
23.
Novi!!: David Hilbert i 23. siječnja · Vidi više »
