Brže od pregledniku!
129 odnosi: Austrija, Šumen, Židovi, Baptisti, Béla Kun, Budimpešta, Bugarska, Debreceni VSC, Debrecinsko-njiređhaska biskupija, Drevni Egipat, Endre Ady, Europa, Ferenc Kölcsey, Finska, Franjevci, Franjo Josip I., Grkokatolička Crkva, Habsburg, Hajdu-biharska županija, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Italija, Izrael, Jyväskylä, Kalvinizam, Katolička Crkva, Klaipėda, Košice, Komunizam, Lajos Kossuth, Leopold I., Litva, Lublin, Ludovik I. Anžuvinac, Luterani, Mađari, Mađarska, Mađarski jezik, Marija Terezija Austrijska, Miškolc, Njemačka, Njemački jezik, Nyíregyháza, Oradea, Paderborn, Panonska nizina, Poljska, Portugal, Prosvjetiteljstvo, Protestantizam, Protureformacija, ..., Realizam (likovna umjetnost), Reformacija, Republika Kina, Rim, Romi, Rumunjska, Rusija, Sankt-Peterburg, Secesija, Setúbal, Sjedinjene Američke Države, Sjeverni Alföld, Slovačka, Sovjetska Republika Mađarska, Srednja Europa, Srednji vijek, Sveučilište, Szolnok, Tepih-bombardiranje, Tisa, Transilvanija, Trianonski ugovor, Turski jezik, Ukrajina, Unitarizam, Velika gospodarska kriza, 12. stoljeće, 1235., 13. stoljeće, 1361., 14. travnja, 15. stoljeće, 1536., 1538., 1551., 1552., 1567., 1572., 16. stoljeće, 1693., 17. stoljeće, 17. studenoga, 1715., 1718., 1739., 1773., 1790., 18. stoljeće, 1838., 1844., 1848., 1849., 1857., 1876., 1877., 1881., 1890., 19. stoljeće, 1900., 1910., 1912., 1915., 1917., 1919., 1920., 1923., 1929., 1933., 1944., 1955., 1956., 1958., 1961., 1989., 1990., 1993., 2001., 2007., 21. prosinca. Proširite indeks (79 više) »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Debrecin i Austrija · Vidi više »
Šumen
Šumenska utvrda Panorama grada Šumena Šumen (bugarski: Шумен, turski: Şumnu) je grad na sjeveroistoku Bugarske, administativno je sjedište Šumenske oblasti, ima 103 016 stanovnika (po popisu iz 2006. g.). U periodu 1950. – 1965. grad se zvao Kolarovgrad, po Vasilu Kolarovu (1877. – 1950., bugarski političar i komunistički čelnik).
Novi!!: Debrecin i Šumen · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Debrecin i Židovi · Vidi više »
Baptisti
Svetoj Heleni Baptisti su obitelj kršćanskih slobodnih evanđeoskih crkava.
Novi!!: Debrecin i Baptisti · Vidi više »
Béla Kun
Bela Kun Béla Kun (Kohn) (Szilágycsehi, 20. veljače 1886. – SSSR, 30. studenog 1939.), mađarski revolucionar Jedan je od osnivača Komunističke partije Mađarske i Mađarske Sovjetske Republike 1919.
Novi!!: Debrecin i Béla Kun · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Debrecin i Budimpešta · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Debrecin i Bugarska · Vidi više »
Debreceni VSC
Debreceni VSC (kraće DVSC ili samo Debrecen) je mađarski nogometni klub iz Debrecena.
Novi!!: Debrecin i Debreceni VSC · Vidi više »
Debrecinsko-njiređhaska biskupija
Debrecinsko-njiređhaska biskupija je biskupija u Mađarskoj, sa sjedištem u Debrecinu i Nyíregyházi.
Novi!!: Debrecin i Debrecinsko-njiređhaska biskupija · Vidi više »
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Novi!!: Debrecin i Drevni Egipat · Vidi više »
Endre Ady
'''Endre Ady''' Endre Ady de Diósad (Érmindszent, danas Adyfalva u Rumunjskoj, 22. studenog 1877. – Budimpešta, 27. siječnja 1919.), mađarski pjesnik.
Novi!!: Debrecin i Endre Ady · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Debrecin i Europa · Vidi više »
Ferenc Kölcsey
Ferenc Kölcsey Ferenc Kölcsey (Sződemeter (danas Săuca, Rumunjska), 8. kolovoza 1790. – Szatmárcseke, 23. kolovoza 1838.) je mađarski pjesnik, krtitičar, političar i reformator jezika.
Novi!!: Debrecin i Ferenc Kölcsey · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Debrecin i Finska · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Debrecin i Franjevci · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Debrecin i Franjo Josip I. · Vidi više »
Grkokatolička Crkva
Metliki, Slovenija Grkokatoličanstvo ili Unijatska Crkva.
Novi!!: Debrecin i Grkokatolička Crkva · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Debrecin i Habsburg · Vidi više »
Hajdu-biharska županija
Hajdu-biharska županija. Hajdu-biharska županija (mađarski: Hajdú-Bihar megye) jedna je od 19 mađarskih županija.
Novi!!: Debrecin i Hajdu-biharska županija · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Debrecin i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Debrecin i Italija · Vidi više »
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Novi!!: Debrecin i Izrael · Vidi više »
Jyväskylä
Jyväskylä. Jyväskylä je sedmi po veličini grad u Finskoj.
Novi!!: Debrecin i Jyväskylä · Vidi više »
Kalvinizam
Calvinovo djelo Institutio Christianae Religionis Kalvinizam je teološki sistem i pristup kršćanskom životu koji naglašava vladavinu Boga nad svim stvarima.
Novi!!: Debrecin i Kalvinizam · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Debrecin i Katolička Crkva · Vidi više »
Klaipėda
Klaipedska luka Klaipėda (pojednostavljeni prijeslov:; poljski: Kłajpeda, njemački: Memel) lučki je grad u Litvi.
Novi!!: Debrecin i Klaipėda · Vidi više »
Košice
Košice (njemački: Kaschau, mađarski: Kassa, latinski: Cassovia) je drugi najveći grad Slovačke.
Novi!!: Debrecin i Košice · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Debrecin i Komunizam · Vidi više »
Lajos Kossuth
Lajos Kossuth de Kossuth et Udvard (Monok, 19. rujna 1802. – Torino, 20. ožujka 1894.) mađarski političar, pravnik i vršitelj dužnosti predsjednika Mađarske za vrijeme Revolucije 1848. i 1849. godine.
Novi!!: Debrecin i Lajos Kossuth · Vidi više »
Leopold I.
Leopold I. može se odnositi na sljedeće vladare.
Novi!!: Debrecin i Leopold I. · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Debrecin i Litva · Vidi više »
Lublin
Lublin (ukrajinski: Люблін, Liublin, jidiš: לובלין Lublin) je grad i središte Lublinskog vojvodstva u Poljskoj.
Novi!!: Debrecin i Lublin · Vidi više »
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Novi!!: Debrecin i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »
Luterani
Martin Luther Luterova ruža, simbol luteranizma Luteranizam je grana protestantizma koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16.
Novi!!: Debrecin i Luterani · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Debrecin i Mađari · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Debrecin i Mađarska · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Debrecin i Mađarski jezik · Vidi više »
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Novi!!: Debrecin i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »
Miškolc
Miškolc, Vijesti - Korčula, str.
Novi!!: Debrecin i Miškolc · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Debrecin i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Debrecin i Njemački jezik · Vidi više »
Nyíregyháza
Nyíregyháza (slovački: Níreďháza, njemački: Birkenkirchen), grad na sjeveroistoku Mađarske od 118.795 stanovnika.
Novi!!: Debrecin i Nyíregyháza · Vidi više »
Oradea
Oradea (mađarski Nagyvárad, njemački Großwardein, slavensko ime Veliki Varadin) je rumunjski grad na sjeverozapadu zemlje 13 km od granice s Mađarskom.
Novi!!: Debrecin i Oradea · Vidi više »
Paderborn
Paderborn je grad u njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.
Novi!!: Debrecin i Paderborn · Vidi više »
Panonska nizina
Panonska nizina Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi.
Novi!!: Debrecin i Panonska nizina · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Debrecin i Poljska · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Debrecin i Portugal · Vidi više »
Prosvjetiteljstvo
''Ako postoji nešto što znaš, izreci to. Ako postoji nešto što ne znaš, istraži to.''— Ilustracija na naslovnici francuske ''Encyclopédie'' iz 1772.; Istina u središtu slike okružena je svjetlom, a predstavljaju je dvije figure desno Filozofija i Razum. Prosvjetiteljstvo, iluminizam ili doba razuma razdoblje je i pokret od 1650-ih do 1780-ih tijekom kojega su intelektualne snage u Europi davale naglasak razumu (vidi racionalizam), analizi i individualizmu nasuprot tradicijskim linijama autoriteta.
Novi!!: Debrecin i Prosvjetiteljstvo · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Debrecin i Protestantizam · Vidi više »
Protureformacija
Protureformacija ili kontrareformacija (njem.: Gegenreformation, engl.: Counter-Reformation) je proces u Katoličkoj Crkvi, koji je suštinski vezan uz vrlo dugotrajni i dalekosežni Tridentinski koncil (1545. – 1563.), ali se proces nastavio do u 18. stoljeće, kao crkveni aspekt baroka. Termin "protureformacija" se od kraja 19. stoljeća uvriježio u protestantskim područjima pa se odatle u 20. stoljeću proširio i u Hrvatsku, makar katolički crkveni pisci do danas radije koriste termin katolička obnova.
Novi!!: Debrecin i Protureformacija · Vidi više »
Realizam (likovna umjetnost)
Realizam (latinski za „realan, stvaran”) u likovnoj umjetnosti (pretežito u slikarstvu i grafici) je stilski pravac koji teži postizanju iluzije zbilje, a traje od polovice do kraja 19.
Novi!!: Debrecin i Realizam (likovna umjetnost) · Vidi više »
Reformacija
Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.
Novi!!: Debrecin i Reformacija · Vidi više »
Republika Kina
Republika Kina, poznata i kao Tajvan je djelomično priznata de facto država, koja se nalazi većim dijelom na otoku Tajvan u istočnoj Aziji.
Novi!!: Debrecin i Republika Kina · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Debrecin i Rim · Vidi više »
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Debrecin i Romi · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Debrecin i Rumunjska · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Debrecin i Rusija · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Debrecin i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Secesija
Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.
Novi!!: Debrecin i Secesija · Vidi više »
Setúbal
Setúbal je grad od 99 328 stanovnika i istoimena općina u sredini Portugala od 120 117 stanovnika, u Regiji Lisabon, administrativni centar istoimenog okruga Setúbal.
Novi!!: Debrecin i Setúbal · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Debrecin i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverni Alföld
Sjeverni Alföld ili Sjeverna Nizina (mađarski: Észak-Alföld) je jedna od sedam mađarskih statističkih regija.
Novi!!: Debrecin i Sjeverni Alföld · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Debrecin i Slovačka · Vidi više »
Sovjetska Republika Mađarska
Mađarska Sovjetska Republika ili Sovjetska Republika Mađarska je bila kratkotrajna komunistička država na prostorima Mađarske poslije Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Debrecin i Sovjetska Republika Mađarska · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Debrecin i Srednja Europa · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Debrecin i Srednji vijek · Vidi više »
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Novi!!: Debrecin i Sveučilište · Vidi više »
Szolnok
Szolnok, grad i upravno središte Jaziško-velikokumanske-szolnočke županije.
Novi!!: Debrecin i Szolnok · Vidi više »
Tepih-bombardiranje
Rotterdam 1940. Grad Wesel 1945. Tepih-bombardiranje označava bombardiranje većih područja s različitim sredstvima za bombardiranje, pri čime nije cilj uništiti pojedine objekte, nego čitavo područje (bilo vojno ili civilno).
Novi!!: Debrecin i Tepih-bombardiranje · Vidi više »
Tisa
Rijeka Tisa (mađarski: Tisza) je najveća lijeva pritoka Dunava.
Novi!!: Debrecin i Tisa · Vidi više »
Transilvanija
Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).
Novi!!: Debrecin i Transilvanija · Vidi više »
Trianonski ugovor
Potpisivanje Trianonskog ugovora Trianonski ugovor potpisan je 4. lipnja 1920. godine u palači Trianon u Versaillesu u Francuskoj, između Saveznika i Mađarske.
Novi!!: Debrecin i Trianonski ugovor · Vidi više »
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Novi!!: Debrecin i Turski jezik · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Debrecin i Ukrajina · Vidi više »
Unitarizam
Unitarizam (iz latinskog) je politička ideologija, odnosno orijentacija, koja zastupa jedinstvo neke države na temelju sjedinjenja različitih dijelova ili posebnih cjelina u novu ili "višu" cjelinu, bez obzira na razlike i specifičnosti tih cjelina, koje mogu biti političke, regionalne, kulturne i etničke.
Novi!!: Debrecin i Unitarizam · Vidi više »
Velika gospodarska kriza
Velika gospodarska kriza, Velika ekonomska kriza ili Velika depresija (1929. – 1933.), nazivi su teškog sloma cijelih nacionalnih gospodarstva u svim važnijim industrijskim državama koja je počela 1929., a očitovala se, između ostalog, slomom cijelog niza privrednih subjekata, masivnom nezaposlenošću i deflacijom.
Novi!!: Debrecin i Velika gospodarska kriza · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 12. stoljeće · Vidi više »
1235.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1235. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 13. stoljeće · Vidi više »
1361.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1361. · Vidi više »
14. travnja
14.
Novi!!: Debrecin i 14. travnja · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 15. stoljeće · Vidi više »
1536.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1536. · Vidi više »
1538.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1538. · Vidi više »
1551.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1551. · Vidi više »
1552.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1552. · Vidi više »
1567.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1567. · Vidi više »
1572.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1572. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 16. stoljeće · Vidi više »
1693.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1693. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 17. stoljeće · Vidi više »
17. studenoga
17.
Novi!!: Debrecin i 17. studenoga · Vidi više »
1715.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1715. · Vidi više »
1718.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1718. · Vidi više »
1739.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1739. · Vidi više »
1773.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1773. · Vidi više »
1790.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1790. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 18. stoljeće · Vidi više »
1838.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1838. · Vidi više »
1844.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1844. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1848. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1849. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1857. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1876. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1877. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1881. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1890. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 19. stoljeće · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Debrecin i 1900. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1910. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1912. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1915. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1917. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1919. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1920. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1923. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1929. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1933. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1944. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1955. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1956. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1958. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1961. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1990. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Debrecin i 1993. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Debrecin i 2001. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Debrecin i 2007. · Vidi više »
21. prosinca
21.
Novi!!: Debrecin i 21. prosinca · Vidi više »
