Brže od pregledniku!
112 odnosi: "Deklaracija" i borba za hrvatsku samostalnost, Alan Horić, Andrija Ilić, Antun Nizeteo, Beograd, Bogdan Radica, Boris Maruna, Branko Hećimović, Dalibor Brozović, Deklaracija, Društvo hrvatskih književnika, Dušan Žanko, Duško Car, Edvard Kardelj, Engleski jezik, Enver Mehmedagić, Filozofski fakultet u Zagrebu, Francuski jezik, Franjo Trogrančić, Gracijan Raspudić, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija Amerike, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatska revija, Hrvatski jezik, Hrvatski književni jezik, Hrvatski nacionalizam, Hrvatski sabor, Hrvatski tjednik (Zadar), Hrvatsko proljeće, Institut za hrvatski jezik, Ivo Bogdan, Ivo Lendić, Jakša Ravlić, Jere Jareb, Jezikoslovlje, Josip Broz Tito, Josip Pavičić, Journal of Croatian Studies, Jugoslavenska narodna armija, Jure Petričević, Karlo Mirth, Kolo (časopis), Krležijana, Krsto Spalatin, Krunoslav Draganović, Kultura, Lucijan Kordić, Luka Brajnović, ..., Luka Fertilio Nikolić, Makedonski jezik, Matica hrvatska, Miko Tripalo, Miloš Žanko, Mirko Stjepan Čović, Miroslav Brandt, Miroslav Krleža, Nacionalizam, Nada Kesterčanek Vujica, Njemački jezik, Novosadski dogovor, Petar Šegedin, Podgorska deklaracija o položaju i javnoj uporabi hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, Potpis, Pravopis, Predrag Kordić, Radoslav Katičić, Rječnik, Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku, Savez komunista Hrvatske, Savez komunista Jugoslavije, Slavko Mihalić, Slovenski jezik, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Srbi, Srbija, Srpski jezik, Srpskohrvatski jezik, Stipe Šuvar, Stjepan Babić, Stjepan Ratković, Studia croatica, Telegram (novine), Tomislav Ladan, Udruženje književnika Srbije, Ustanova, Ustav druge Jugoslavije, Večernji list, Velika Srbija, Vijenac (časopis), Vinko Grubišić, Vinko Nikolić, Vjesnik, Vladimir Bakarić, Vlatko Pavletić, Zdravko Sančević, Znanost, Zvonimir Komarica, 13. ožujka, 17. ožujka, 19. ožujka, 19. travnja, 1967., 1972., 1987., 20. travnja, 30. travnja, 31. ožujka, 4. travnja, 7. travnja. Proširite indeks (62 više) »
"Deklaracija" i borba za hrvatsku samostalnost
"Deklaracija" i borba za hrvatsku samostalnost, hrvatski dokumentarni film iz 1997. godine.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i "Deklaracija" i borba za hrvatsku samostalnost · Vidi više »
Alan Horić
Alan Horić (Kulen Vakuf, 3. siječnja 1923.), hrvatski domovinski i iseljenički književnik.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Alan Horić · Vidi više »
Andrija Ilić
Andrija Ilić (Vis, 6. travnja 1917.) -), hrvatski domovinski i iseljenički književnik, prevoditelj i jezikoslovacŠimun Šito Ćorić:, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Andrija Ilić · Vidi više »
Antun Nizeteo
Antun Nizeteo (Zadar, 5. veljače 1913. 4. travnja 2000.), hrvatski domovinski i iseljenički književnik, prevoditelj, knjižničar, povjesničar i diplomatŠimun Šito Ćorić:, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 22. travnja 2019.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Antun Nizeteo · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Beograd · Vidi više »
Bogdan Radica
Bogdan Radica (Split, 26. kolovoza 1904. – New York, 5. prosinca 1993.), hrvatski povjesničar (sveučilišni profesor), publicist, diplomat, književnik i prevoditelj.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Bogdan Radica · Vidi više »
Boris Maruna
Boris Maruna (Podprag, južni Velebit, 13. travnja 1940.Šimun Šito Ćorić,, (arhivirano na 5. prosinca 2012.), pristupljeno 16. travnja 2019. – Zagreb, 14. lipnja 2007.), bio je hrvatski pjesnik, esejist i prevoditelj s engleskog i španjolskog jezika na hrvatski jezik.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Boris Maruna · Vidi više »
Branko Hećimović
Branko Hećimović (1934.) je hrvatski književni povjesničar.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Branko Hećimović · Vidi više »
Dalibor Brozović
Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Dalibor Brozović · Vidi više »
Deklaracija
Deklaracija (lat. declaratio izjava, proglas) može značiti: U gospodarstvu.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Deklaracija · Vidi više »
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »
Dušan Žanko
Dušan Žanko (Trilj, 10. studenoga 1904. – Caracas, 23. siječnja 1980.), bio je hrvatski profesor, kulturni djelatnik, književni i kazališni kritičar, pjesnik, publicist, diplomat i intendant Hrvatskog narodnog kazališta.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Dušan Žanko · Vidi više »
Duško Car
Duško Car (Vukovar, 8. rujna 1931. – Zagreb, 29. kolovoza 1990.) bio je hrvatski književni kritičar, kazališni kritičar, esejist i feljtonist.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Duško Car · Vidi više »
Edvard Kardelj
Edvard Kardalj Edvard Kardelj (Ljubljana, 27. siječnja 1910. – Ljubljana, 10. veljače 1979.), slovenski i jugoslavenski komunistički političar i publicist.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Edvard Kardelj · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Engleski jezik · Vidi više »
Enver Mehmedagić
Enver Mehmedagić (Zagreb, 29. listopada 1929.) je hrvatski, talijanski i španjolski književnik.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Enver Mehmedagić · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Francuski jezik · Vidi više »
Franjo Trogrančić
Franjo Trogrančić (Vareš, 2. rujna 1913. – Rim, 18. rujna 1974.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački književni kritičar i teoretičar.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Franjo Trogrančić · Vidi više »
Gracijan Raspudić
fra Gracijan Raspudić, Gracian Raspudić (Lipno kod Ljubuškoga, 25. veljače 1911. – Chicago, 7. svibnja 1989.), jedan od poznatijih i kontroverznijih hrvatskih pisaca u egzilu.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Gracijan Raspudić · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija Amerike
Hrvatska akademija Amerike (HAA; eng. The Croatian Academy of America) je neprofitna organizacija koja okuplja intelektualce hrvatskih korijena na području SAD-a. Osnovana je u 19. travnja 1953., a registrirana u New Yorku 17. prosinca 1956. Svrha za Akademije je obrazovanje članova i javnosti općenito o hrvatskoj književnosti, kulturi i povijesti.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Hrvatska akademija Amerike · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatska revija
Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Hrvatska revija · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski književni jezik
Hrvatski književni jezik funkcionalni je stil hrvatskoga standardnog jezika.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Hrvatski književni jezik · Vidi više »
Hrvatski nacionalizam
grbom s prvim bijelim poljem danas je jedan od simbola hrvatskih nacionalista Hrvatski nacionalizam je nacionalizam hrvatskoga naroda.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Hrvatski nacionalizam · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatski tjednik (Zadar)
Od 2002. do ožujka 2013. tjednik je izlazio pod nazivom ''Hrvatski list'' Hrvatski tjednik, do 2013.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Hrvatski tjednik (Zadar) · Vidi više »
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Hrvatsko proljeće · Vidi više »
Institut za hrvatski jezik
''Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje'' Institut za hrvatski jezik, do 2023.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Institut za hrvatski jezik · Vidi više »
Ivo Bogdan
Ivo Bogdan (Suđurađ / Šipan, 30. rujna 1907. – Buenos Aires, 18. kolovoza 1971.) bio je hrvatski novinar, publicist, visoki dužnosnik ustaškog pokreta, najpoznatiji po svom djelovanju za vrijeme NDH kad je bio vodeći novinar, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, te ravnatelj Glavnog ravnateljstva za promidžbu, tj.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Ivo Bogdan · Vidi više »
Ivo Lendić
Ivo Lendić (Janjina, 4. lipnja 1908. – Iguazu, 1. travnja 1982.), bio je hrvatski emigrantski novinar, kršćanski intelektualac, hrvatski književnik i prevoditelj.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Ivo Lendić · Vidi više »
Jakša Ravlić
Jakša Ravlić (Makarska, 1. listopada 1896. – Zagreb, 21. prosinca 1975.), bio je hrvatski književni i kulturni povjesničar.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Jakša Ravlić · Vidi više »
Jere Jareb
Jere Jareb (Šepurine, Prvić, 3. svibnja 1922.Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike, Institut za suvremenu povijest, Zagreb, 1995., (prijetisak), bilješka o piscu, str. 174. - Charlottesville, 21. studenoga 2017.), bio je hrvatski i američki povjesničar.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Jere Jareb · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Jezikoslovlje · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Josip Broz Tito · Vidi više »
Josip Pavičić
Josip Pavičić može značiti.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Josip Pavičić · Vidi više »
Journal of Croatian Studies
Journal of Croatian Studies (hrv. Časopis hrvatskih studija) je znanstveni godišnjak Hrvatske akademije Amerike koji izlazi od 1960. godine.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Journal of Croatian Studies · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Jure Petričević
Jure Petričević (Starigrad-Paklenica, Hrvatska, 6. listopada 1912. – Brugg, Švicarska, 24. veljače 1997.), Memorandum skupine hrvatskih intelektualaca, Lavamünd, Austrija, 29.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Jure Petričević · Vidi više »
Karlo Mirth
Karlo Mirth (Otočac, 15. srpnja 1917. – Farmington, Connecticut, 21. prosinca 2013.), bio je hrvatski publicist, urednik, poliglot, izdavač i esejist, jedna je od vodećih intelektualnih osobnosti hrvatske dijaspore na sjevernoameričkome kontinentu u drugoj polovici 20. stoljeća.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Karlo Mirth · Vidi više »
Kolo (časopis)
Kolo je književno umjetnički časopis u izdanju Matice hrvatske.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Kolo (časopis) · Vidi više »
Krležijana
Krležijana - Enciklopedija o Miroslavu Krleži, središnjem opusu moderne Hrvatske, utemeljitelju Leksikografskoga zavoda, 1993.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Krležijana · Vidi više »
Krsto Spalatin
Krsto Spalatin (Ston, 15. listopada 1909. – Sarasota, Florida, 16. prosinca 1994.),Milan Blažeković, Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije, Školske novine-Pergamena, Zagreb, 1996.,, str.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Krsto Spalatin · Vidi više »
Krunoslav Draganović
Krunoslav Stjepan Draganović (Matići kod Orašja, 30. listopada 1903. - Sarajevo, 3. srpnja 1983.), bio je hrvatski povjesničar, svećenik, politički emigrant.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Krunoslav Draganović · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Kultura · Vidi više »
Lucijan Kordić
Lucijan Kordić (Grljevići Ljubuški, 9. lipnja 1914. – Široki Brijeg, 16. lipnja 1993.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Lucijan Kordić · Vidi više »
Luka Brajnović
Luka Brajnović (Kotor, Crna Gora, 13. siječnja 1919. – Pamplona, Španjolska, 8. veljače 2001.), bio je hrvatski pjesnik, književnik i novinar koji je od nakon Drugoga svjetskog rata do smrti, 2001.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Luka Brajnović · Vidi više »
Luka Fertilio Nikolić
Luka Fertilio Nikolić (Nerežišća, 22. veljače Šimun Šito Ćorić, 60 hrvatskih emigrantskih pisaca1903.—30. lipnja 1985.) Jerko Ljubetić: Lenka, Nerudin "val od kristala" je hrvatski emigrantski i čileanski novinar, sveučilišni profesor, prevoditelj, diplomat, pjesnik, kulturni djelatnik i književnik hrvatskog podrijetla.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Luka Fertilio Nikolić · Vidi više »
Makedonski jezik
Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Makedonski jezik · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Matica hrvatska · Vidi više »
Miko Tripalo
Ante Miko Tripalo (Sinj, 16. studenog 1926. – Zagreb, 11. prosinca 1995.), hrvatski političar i autor.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Miko Tripalo · Vidi više »
Miloš Žanko
Miloš Žanko (1915. - 2000.) hrvatski političar, unitarist.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Miloš Žanko · Vidi više »
Mirko Stjepan Čović
Mirko Stjepan Čović (Tučepi, 26. prosinca 1908. – Beč, 8. svibnja 1980.), hrvatski katolički svećenik iz reda franjevaca, slavenski filolog, misionar, djelatnik u socijalnoj skrbi i iseljenički književnik i prevoditelj.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Mirko Stjepan Čović · Vidi više »
Miroslav Brandt
Miroslav Brandt (Cerić kod Vinkovaca, 2. ožujka 1914. – Zagreb, 21. srpnja 2002.),, preuzeto 5.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Miroslav Brandt · Vidi više »
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Miroslav Krleža · Vidi više »
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Nacionalizam · Vidi više »
Nada Kesterčanek Vujica
Nada Kesterčanek Vujica (Sarajevo, 29. ožujka 1917. – Wilkes-Barre Pennsylvania SAD, 10. lipnja 1971.) bila je hrvatska i bosanskohercegovačka pjesnikinja i pripovjedačica.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Nada Kesterčanek Vujica · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Njemački jezik · Vidi više »
Novosadski dogovor
Objava Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika u novinama "Londonac" Novosadski dogovor sklopljen je 10. prosinca 1954. između uglavnom hrvatskih i srpskih te dijelom bosanskohercegovačkih i crnogorskih jezikoslovaca.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Novosadski dogovor · Vidi više »
Petar Šegedin
Petar Šegedin (Žrnovo na Korčuli, 8. srpnja 1909. – Zagreb, 2. rujna 1998.), hrvatski književnik, akademik, intelektualac i kulturni djelatnik.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Petar Šegedin · Vidi više »
Podgorska deklaracija o položaju i javnoj uporabi hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji
Podgorska Deklaracija o hrvatskom jeziku je deklaracija o hrvatskom jeziku.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Podgorska deklaracija o položaju i javnoj uporabi hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji · Vidi više »
Potpis
Benjamina Franklina Potpis je vlastnoručno pisani prikaz imena, kojim se potvrđuje identitet ili namjera osobe.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Potpis · Vidi više »
Pravopis
Broza, kojeg je priredio D. Boranić; izdanje iz 1911. Unutar pravopisa Broza i Boranića; odmah se prelazi na zapisivanje ''ije/je'' Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića iz 2001. godine Pravopis (ili ortografija od grč. ὀρθός (orthos) pravilno i γράφειν (grafein) pisati) je naziv za skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Pravopis · Vidi više »
Predrag Kordić
Fra Predrag Kordić (Grljevići Ljubuški, 3. svibnja 1915.) je hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik, dramski pisac i esejist.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Predrag Kordić · Vidi više »
Radoslav Katičić
Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930. – Beč, 10. kolovoza 2019.) bio je hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Radoslav Katičić · Vidi više »
Rječnik
Rječnik Rječnik, leksikografsko djelo koje sadržava popis riječi, te izraza nekog jezika (ili više jezika) izabranih, raspoređenih i objašnjenih po nekom načelu, te poredanih abecednim ili konceptualnim (tematskim) redoslijedom.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Rječnik · Vidi više »
Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku
Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku, bila je sestrinska deklaracija o hrvatskom jeziku Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, objavljena u Sarajevu 28. siječnja 1971. godine.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku · Vidi više »
Savez komunista Hrvatske
Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Savez komunista Hrvatske · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Slavko Mihalić
Slavko Mihalić (Karlovac, 16. ožujka 1928. – Zagreb, 5. veljače 2007.) bio je hrvatski pjesnik, novelist, novinar, književni kritičar i akademik.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Slavko Mihalić · Vidi više »
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Slovenski jezik · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Srbija · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Srpski jezik · Vidi više »
Srpskohrvatski jezik
Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »
Stipe Šuvar
Stipe Šuvar (Zagvozd kod Imotskog, 17. veljače 1936. – Zagreb, 29. lipnja 2004.), hrvatski političar, komunist, sociolog i sveučilišni profesor.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Stipe Šuvar · Vidi više »
Stjepan Babić
Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenoga 1925. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Stjepan Babić · Vidi više »
Stjepan Ratković
Stjepan Ratković (Glina, 10. listopada 1878. – Varna, Italija, 1. studenog 1968.), bio je hrvatski pedagog, diplomat i ministar NDH.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Stjepan Ratković · Vidi više »
Studia croatica
Studia croatica (špa. Studia Croatica. "Revista Croata de Estudios Politicos y Culturales" Buenos Aires) je hrvatska tromjesečna revija na španjolskom iz Argentine.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Studia croatica · Vidi više »
Telegram (novine)
Telegram je bio hrvatski tjednik za politiku i kulturu koji je izlazio od 1960. do 1973. godine.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Telegram (novine) · Vidi više »
Tomislav Ladan
Tomislav Ladan (Ivanjica, Kraljevina Jugoslavija, 25. lipnja 1932. – Zagreb 12. rujna 2008.), hrvatski leksikograf, etimolog, prevoditelj, književni kritičar i književnik.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Tomislav Ladan · Vidi više »
Udruženje književnika Srbije
Udruženje književnika Srbije je organizacija koja okuplja profesionalne književnike u Srbiji.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Udruženje književnika Srbije · Vidi više »
Ustanova
Institucija (od latinskog instituere, staviti, osnovati), kao pojam ima više značenja.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Ustanova · Vidi više »
Ustav druge Jugoslavije
Ustav iz 1946. Socijalistička Jugoslavija je tijekom svog postojanja u nekoliko navrata mijenjala ustave.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Ustav druge Jugoslavije · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Večernji list · Vidi više »
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Velika Srbija · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Vinko Grubišić
Vinko Grubišić (Posuški Gradac, Posušje, 5. travnja 1943.) je hrvatski književnik, antologičar i jezikoslovac iz BiH.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Vinko Grubišić · Vidi više »
Vinko Nikolić
Vinko Nikolić (Šibenik, 2. ožujka 1912. – Šibenik, 12. srpnja 1997.) bio je član ustaškog pokreta, hrvatski emigrantski pisac, pjesnik, publicist, književni kritičar i novinar.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Vinko Nikolić · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Vjesnik · Vidi više »
Vladimir Bakarić
Fotografija Vladimira Bakarića iz 1950-ih. Grob Vladimira Bakarića na zagrebačkom Mirogoju. Vladimir Bakarić (Velika Gorica, 8. ožujka 1912. - Zagreb, 16. siječnja 1983.), bio je hrvatski komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji, doktor prava i narodni heroj.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Vladimir Bakarić · Vidi više »
Vlatko Pavletić
Vlatko Pavletić (Zagreb, 2. prosinca 1930. – Zagreb, 19. rujna 2007.), hrvatski akademik i privremeni predsjednik RH, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Vlatko Pavletić · Vidi više »
Zdravko Sančević
Zdravko Sančević (Teslić, 20. siječnja 1931. – Caracas, 21. rujna 2021.), bio je hrvatski pisac, časnik i diplomat podrijetlom iz Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Zdravko Sančević · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Znanost · Vidi više »
Zvonimir Komarica
Zvonimir Antun Komarica (Banja Luka, 28. siječnja 1920. Zagreb, 11. travnja 2004.) je bio hrvatski političar, dužnosnik, diplomat, memoarist i publicist, hrvatski proljećar.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Zvonimir Komarica · Vidi više »
13. ožujka
13.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i 13. ožujka · Vidi više »
17. ožujka
17.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i 17. ožujka · Vidi više »
19. ožujka
19.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i 19. ožujka · Vidi više »
19. travnja
19.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i 19. travnja · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i 1967. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i 1972. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i 1987. · Vidi više »
20. travnja
20.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i 20. travnja · Vidi više »
30. travnja
30.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i 30. travnja · Vidi više »
31. ožujka
31.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i 31. ožujka · Vidi više »
4. travnja
4.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i 4. travnja · Vidi više »
7. travnja
7.
Novi!!: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i 7. travnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika.
