Brže od pregledniku!
176 odnosi: Alija Alijagić, Alpinizam, Atentat, Ševalj, Željeznička pruga, Željeznica, Čabar, Čedanj, Bela Vodica, Belo (Delnice), Biljevina, Branko Pleše, Brod na Kupi, Bukva, Crni Lug (Delnice), Dedin, Domovinski rat, Donja Krašićevica, Donje Tihovo, Donji Ložac, Donji Okrug, Donji Turni, Drugi svjetski rat, Evolucija, Franjo Rački, Franjo Smiljanić, Frankapani, Gašparci, Gerovo, Gljive, Glodavci, Golik, Gornja Krašićevica, Gornje Tihovo, Gornji Ložac, Gornji Okrug, Gornji Turni, Gorski kotar, Grbajel, Guče Selo, Gusti Laz, HNK Goranin Delnice, Hrvatska, Hrvatski sabor, Hrvatsko, Hrvatsko primorje, Iševnica, Italija, Ivan Krstitelj, Ivan Lenac, ..., Jela, Josip Kajfeš, Jugoslavenska narodna armija, Kajkavsko narječje, Kalić, Karlovac, Karolina (cesta), Katoličanstvo, Klima, Knez, Knezovi Zrinski, Kočičin, Kraljevina Jugoslavija, Krš, Krivac, Kuželj (Delnice), Kukci, Kukuruz, Kupa, Kupa (Delnice), Leptiri, Leska, Lov, Lučice (Delnice), Lujzijana, Magla, Mala Lešnica, Malo Selo (Delnice), Marija Trošt, Medvjedi, Milorad Drašković, Mraz, Nacionalni park Risnjak, Natalitet, Nijemci, Nikola VII. Zrinski, Obznana, Osmansko Carstvo, Osnovna škola, Partizani, Pšenica, Petar IV. Zrinski, Plajzi, Planinarstvo, Požar (Delnice), Podgora Turkovska, Pokuplje, Politika, Primorsko goranski savez, Primorsko-goranska županija, Radočaj Brodski, Radovan Pavić, Rafting, Raskrižje Tihovo, Razloški Okrug, Razloge, Reljef, Ribe, Rijeka, Rodoljub Čolaković, Savez komunista Jugoslavije, Sedalce, Sivi vuk, Skijaške skakaonice u Hrvatskoj, Skijaško trčanje, Skijanje, Smreka, Snijeg, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Soli, Speleologija, Srednja Krašićevica, Srednji vijek, Srna, Stablo, Suhor, Terorizam, Turke, Velika Lešnica, Velika Voda, Vožnja kanuom, Zagolik, Zagreb, Zakrajc Turkovski, Zalesina, Zamost Brodski, Zapolje Brodsko, Zdenko Petranović, Zelin Crnoluški, Zemljopisna širina, Zemljopisna dužina, 13. srpnja, 13. stoljeće, 14. stoljeće, 1481., 15. stoljeće, 1544., 16. stoljeće, 1639., 1649., 1670., 17. stoljeće, 18. stoljeće, 1825., 1829., 1869., 1873., 1875., 19. stoljeće, 1921., 1924., 1932., 1936., 1941., 1944., 1948., 1952., 1956., 1958., 1962., 1966., 1991., 20. stoljeće, 2004., 2006., 21. srpnja. Proširite indeks (126 više) »
Alija Alijagić
Alija Alijagić (Bijeljina, 1896. – Zagreb, 8. ožujka 1922.), bosanskohercegovački je komunist bošnjačkog podrijetla, pripadnik organizacije Crvena pravda, a u povijesti je upamćen kao atentator na jugoslavenskog ministra unutarnjih poslova Milorada Draškovića.
Novi!!: Delnice i Alija Alijagić · Vidi više »
Alpinizam
Alpinizam je kompleks aktivnosti koje se u suštini svode na kretanja nepristupačnim i neuređenim planinskim predjelima i stijenama isključivo iz "športskih" (u smislu stila, brzine i dosega), estetskih i kontemplacijskih tj.
Novi!!: Delnice i Alpinizam · Vidi više »
Atentat
Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.
Novi!!: Delnice i Atentat · Vidi više »
Ševalj
Ševalj je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Ševalj · Vidi više »
Željeznička pruga
Tračnice Usporedba raznih širina kolosijeka u svijetu Željezničku prugu čini jedan ili više kolosijeka, koji spajaju službena mjesta, po kojima se kreću željeznička vozila.
Novi!!: Delnice i Željeznička pruga · Vidi više »
Željeznica
ArgentiniŽeljeznica je grana kopnenog prometa koja koristi prometno sredstvo koje se kreće po stalno postavljenoj metalnoj podlozi - čeličnim tračnicama.
Novi!!: Delnice i Željeznica · Vidi više »
Čabar
Čabar je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Delnice i Čabar · Vidi više »
Čedanj
Čedanj je pogranično naselje u Hrvatskoj koje upravno pripada Gradu Delnicama.
Novi!!: Delnice i Čedanj · Vidi više »
Bela Vodica
Bela Vodica je naselje u Hrvatskoj, koji se nalazi u općini Delnice, u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Delnice i Bela Vodica · Vidi više »
Belo (Delnice)
Belo je pogranično naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Belo (Delnice) · Vidi više »
Biljevina
Biljevina je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Biljevina · Vidi više »
Branko Pleše
Branko Pleše, nadimak Isusek (Delnice, 12. siječnja 1915. – Zagreb, 28. ožujka 1980.), hrvatski nogometaš, jugoslavenski i hrvatski reprezentativac.
Novi!!: Delnice i Branko Pleše · Vidi više »
Brod na Kupi
Brod na Kupi je mjesto u Hrvatskoj.
Novi!!: Delnice i Brod na Kupi · Vidi više »
Bukva
Bukva (lat. Fagus), biljni rod iz porodice bukovki kojemu pripada jedanaest vrsta drveća rasprostranjenog po Europi, dijelovima Azije i istočnim dijelovima Sjeverne Amerike.
Novi!!: Delnice i Bukva · Vidi više »
Crni Lug (Delnice)
Crni Lug je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Crni Lug (Delnice) · Vidi više »
Dedin
Dedin je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Dedin · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Delnice i Domovinski rat · Vidi više »
Donja Krašićevica
Donja Krašićevica je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Donja Krašićevica · Vidi više »
Donje Tihovo
Donje Tihovo je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Donje Tihovo · Vidi više »
Donji Ložac
Donji Ložac je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Donji Ložac · Vidi više »
Donji Okrug
Donji Okrug je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Donji Okrug · Vidi više »
Donji Turni
Donji Turni su naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Donji Turni · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Delnice i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Evolucija
Evolucija (lat. evolutio: razvoj, razvitak) je naziv za proces zbog kojeg dolazi do promjena nasljednih osobina bioloških populacija tijekom velikog broja uzastopnih generacija.
Novi!!: Delnice i Evolucija · Vidi više »
Franjo Rački
Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".
Novi!!: Delnice i Franjo Rački · Vidi više »
Franjo Smiljanić
Franjo Smiljanić (Delnice, 1. siječnja 1951. – 28. srpnja 2012.) bio je povjesničar.
Novi!!: Delnice i Franjo Smiljanić · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Delnice i Frankapani · Vidi više »
Gašparci
Gašparci su pogranično naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Gašparci · Vidi više »
Gerovo
Gerovo je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Čabra.
Novi!!: Delnice i Gerovo · Vidi više »
Gljive
Sunčanice Gljive (Fungi) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Delnice i Gljive · Vidi više »
Glodavci
Glodavci (Rodentia) su najveći red sisavaca.
Novi!!: Delnice i Glodavci · Vidi više »
Golik
Golik je pogranično naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Golik · Vidi više »
Gornja Krašićevica
Gornja Krašićevica je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Gornja Krašićevica · Vidi više »
Gornje Tihovo
Gornje Tihovo je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Gornje Tihovo · Vidi više »
Gornji Ložac
Gornji Ložac je pogranično naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Gornji Ložac · Vidi više »
Gornji Okrug
Gornji Okrug je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Gornji Okrug · Vidi više »
Gornji Turni
Gornji Turni su naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Gornji Turni · Vidi više »
Gorski kotar
Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.
Novi!!: Delnice i Gorski kotar · Vidi više »
Grbajel
Grbajel je pogranično naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Grbajel · Vidi više »
Guče Selo
Guče Selo je pogranično naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Guče Selo · Vidi više »
Gusti Laz
Gusti Laz je pogranično naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Gusti Laz · Vidi više »
HNK Goranin Delnice
HNK Goranin je nogometni klub iz Delnica.
Novi!!: Delnice i HNK Goranin Delnice · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Delnice i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Delnice i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko
Hrvatsko je pogranično naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Hrvatsko · Vidi više »
Hrvatsko primorje
Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.
Novi!!: Delnice i Hrvatsko primorje · Vidi više »
Iševnica
Iševnica je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Iševnica · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Delnice i Italija · Vidi više »
Ivan Krstitelj
Ivan Krstitelj (stsl: Іоаннъ Крестѧи, heb.: יוחנן המטביל, Yohanan Ha'Matbil, stgr.: Ἰωάννης ὁ βαπτίζων, grč.: Ἰωάννης ὁ βαπτιστής) kršćanski je svetac, propovjednik, pustinjak i mučenik, prethodnik Isusov.
Novi!!: Delnice i Ivan Krstitelj · Vidi više »
Ivan Lenac
Ivan Lenac (Delnice, 6. veljače 1906. — Sušak, 24. travnja 1945.) bio je sudionik Španjolskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Delnice i Ivan Lenac · Vidi više »
Jela
Jela (lat. Abies), rod iz porodice borovki (Pinaceae).
Novi!!: Delnice i Jela · Vidi više »
Josip Kajfeš
bolnici Sveti Duh Josip Kajfeš (Delnice, 17. rujna 1909. – Krčana, 2. lipnja 1944.), hrvatski liječnik, kirurgHrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996.,, str.
Novi!!: Delnice i Josip Kajfeš · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Delnice i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Novi!!: Delnice i Kajkavsko narječje · Vidi više »
Kalić
Kalić je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Kalić · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Delnice i Karlovac · Vidi više »
Karolina (cesta)
Slika Karoline iz bilježnice Antuna Matije Weissa, graditelja. Dio Karoline u središtu Fužina Karolina je cesta izgrađena u prvoj polovici 18.
Novi!!: Delnice i Karolina (cesta) · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Delnice i Katoličanstvo · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Delnice i Klima · Vidi više »
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Novi!!: Delnice i Knez · Vidi više »
Knezovi Zrinski
Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.
Novi!!: Delnice i Knezovi Zrinski · Vidi više »
Kočičin
Kočičin je pogranično naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Kočičin · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Delnice i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Krš
Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).
Novi!!: Delnice i Krš · Vidi više »
Krivac
Krivac je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Krivac · Vidi više »
Kuželj (Delnice)
Kuželj je pogranično naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Kuželj (Delnice) · Vidi više »
Kukci
kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.
Novi!!: Delnice i Kukci · Vidi više »
Kukuruz
Kukuruz (lat. Zea mays), jednogodišnja biljka iz porodice Poaceae, a porijeklom je iz Srednje Amerike (južni Meksiko i Gvatemala).
Novi!!: Delnice i Kukuruz · Vidi više »
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Novi!!: Delnice i Kupa · Vidi više »
Kupa (Delnice)
Kupa je pogranično naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Kupa (Delnice) · Vidi više »
Leptiri
Leptiri (lat. Lepidoptera) su red kukaca s dva para krila obraslih ljuskastim dlačicama koje se prekrivaju poput crjepova.
Novi!!: Delnice i Leptiri · Vidi više »
Leska
Leska je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Leska · Vidi više »
Lov
Lovac na jelene u Finskoj Lov je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova divljači.
Novi!!: Delnice i Lov · Vidi više »
Lučice (Delnice)
Lučice su naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Lučice (Delnice) · Vidi više »
Lujzijana
Lujzinska cesta (također Lujzijana i Via Ludovicea) cesta je koja spaja Karlovac s Rijekom.
Novi!!: Delnice i Lujzijana · Vidi više »
Magla
Magla iznad jezera. Magla na Papuku. Pogled izbliza na vodene čestice koje stvaraju maglu. Advektivna magla. Ledena magla. Fairbanksu, Aljaska). Dimna zavjesa. Magla je meteorološka pojava u prizemnom sloju troposfere, prizemni oblak vodenih kapljica ili ledenih kristala koji su toliko sitni i lagani da uspijevaju lebdjeti u zraku.
Novi!!: Delnice i Magla · Vidi više »
Mala Lešnica
Mala Lešnica je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Mala Lešnica · Vidi više »
Malo Selo (Delnice)
Malo Selo je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Malo Selo (Delnice) · Vidi više »
Marija Trošt
Marija Trošt je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Marija Trošt · Vidi više »
Medvjedi
Medvjedi (Ursidae) su porodica sisavaca iz reda zvijeri (Carnivora).
Novi!!: Delnice i Medvjedi · Vidi više »
Milorad Drašković
Milorad Drašković (Polom, 10. travnja 1873. – Delnice, 21. srpnja 1921.), bio je srbijanski odvjetnik, političar te ministar u Kraljevini Srbiji i Kraljevini SHS.
Novi!!: Delnice i Milorad Drašković · Vidi više »
Mraz
Mraz. Mraz je oborina koja nastaje kada se vlaga iz vodenom parom zasićenog zraka desublimira na čvrstim površinama čija temperatura je manja i od temperature rosišta i od 0 °C.
Novi!!: Delnice i Mraz · Vidi više »
Nacionalni park Risnjak
Nacionalni park "Risnjak", smješten u Gorskom kotaru (Hrvatska), osnovan je 1953. godine na površini od 3041 hektara.
Novi!!: Delnice i Nacionalni park Risnjak · Vidi više »
Natalitet
Natalitet po državama (2008. godina). Natalitet (franc. natalité − broj rođenih, hrv. rodnost) je stručni izraz kojim se koristi demografija a označava ukupno rađanje na određenom području u određenom vremenu.
Novi!!: Delnice i Natalitet · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Delnice i Nijemci · Vidi više »
Nikola VII. Zrinski
Nikola VII.
Novi!!: Delnice i Nikola VII. Zrinski · Vidi više »
Obznana
''Obznana'' Riječ obznana izvedena je iz glagola obznaniti, tj.
Novi!!: Delnice i Obznana · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Delnice i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Osnovna škola
Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.
Novi!!: Delnice i Osnovna škola · Vidi više »
Partizani
Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.
Novi!!: Delnice i Partizani · Vidi više »
Pšenica
Triticum aestivum Triticum monococcum Pšenica (pir, šenulka, lat. Triticum) je biljni rod od kojih se neke vrste uzgajaju širom svijeta.
Novi!!: Delnice i Pšenica · Vidi više »
Petar IV. Zrinski
Grof Petar IV.
Novi!!: Delnice i Petar IV. Zrinski · Vidi više »
Plajzi
Plajzi su naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Plajzi · Vidi više »
Planinarstvo
Planinarstvo obuhvaća sve čovjekove djelatnosti izravno i neizravno vezane uz vlastonožno kretanje u planinskim predjelima.
Novi!!: Delnice i Planinarstvo · Vidi više »
Požar (Delnice)
Požar je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Požar (Delnice) · Vidi više »
Podgora Turkovska
Podgora Turkovska je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Podgora Turkovska · Vidi više »
Pokuplje
Pokuplje je mikroregija u Hrvatskoj, Pokupljem se naziva područje sljeva rijeke Kupe i široke ravnice i niskih brežuljaka uz tok rijeke Kupe, te njenih pritoka Mrežnice i Dobre u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Delnice i Pokuplje · Vidi više »
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Novi!!: Delnice i Politika · Vidi više »
Primorsko goranski savez
Primorsko goranski savez (PGS) hrvatska je regionalna politička stranka koja djeluje na području Hrvatskog primorja i Kvarnera te Gorskoga kotara.
Novi!!: Delnice i Primorsko goranski savez · Vidi više »
Primorsko-goranska županija
Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.
Novi!!: Delnice i Primorsko-goranska županija · Vidi više »
Radočaj Brodski
Radočaj Brodski je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Radočaj Brodski · Vidi više »
Radovan Pavić
Radovan Pavić (Delnice, 30. svibnja 1933. – Zagreb, 4. svibnja 2020.) bio je hrvatski politički geograf, geopolitičar i ekonomist.
Novi!!: Delnice i Radovan Pavić · Vidi više »
Rafting
Rafting na Rio Jacaré Pepira, Brazil Rafting na rijeci Cetini, Hrvatska Rafting na Tari, BiH Rafting (eng. raft.
Novi!!: Delnice i Rafting · Vidi više »
Raskrižje Tihovo
Raskrižje Tihovo je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Raskrižje Tihovo · Vidi više »
Razloški Okrug
Razloški Okrug je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Razloški Okrug · Vidi više »
Razloge
Razloge su naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Razloge · Vidi više »
Reljef
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.
Novi!!: Delnice i Reljef · Vidi više »
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Novi!!: Delnice i Ribe · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Delnice i Rijeka · Vidi više »
Rodoljub Čolaković
Rodoljub Čolaković (Bijeljina, 7. lipnja 1900. – Beograd, 30. ožujka 1983.), bosanskohercegovački je novinar, književnik i političar srpskog podrijetla.
Novi!!: Delnice i Rodoljub Čolaković · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Delnice i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Sedalce
Sedalce je naseljeno mjesto u sastavu grada Delnica, Primorsko-goranska županija, Republika Hrvatska.
Novi!!: Delnice i Sedalce · Vidi više »
Sivi vuk
Vuk (Canis lupus) je vrsta pasa.
Novi!!: Delnice i Sivi vuk · Vidi više »
Skijaške skakaonice u Hrvatskoj
Skakaonice su poredane prema godini završetka gradnje.
Novi!!: Delnice i Skijaške skakaonice u Hrvatskoj · Vidi više »
Skijaško trčanje
Skijaško trčanje Skijaško trčanje je popularna disciplina nordijskog skijanja.
Novi!!: Delnice i Skijaško trčanje · Vidi više »
Skijanje
Alpsko skijanje Skijanje je način kretanja zasniježenim površinama uporabom skija koje su skijaškim vezovima pričvršćene za noge skijaša.
Novi!!: Delnice i Skijanje · Vidi više »
Smreka
Smreka (smrča, lat. Picea), biljni rod iz porodice borovki (Pinaceae) u koji pripada 38 vrsta crnogoričnog i vazdazelenog drveća.
Novi!!: Delnice i Smreka · Vidi više »
Snijeg
221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.
Novi!!: Delnice i Snijeg · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Delnice i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Soli
Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.
Novi!!: Delnice i Soli · Vidi više »
Speleologija
Vertikala ''Pakao'' u jami ''Muda labudova.'' Speleologija je skup aktivnosti kojima je cilj istraživanje (okriće) špilja ili spilja, jama i drugih podzemnih krških fenomena (u nekrškim stijenama se upotrebljava termin vulkanospeleologija).
Novi!!: Delnice i Speleologija · Vidi više »
Srednja Krašićevica
Srednja Krašićevica je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Srednja Krašićevica · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Delnice i Srednji vijek · Vidi više »
Srna
Srna (obična srna, lat. Capreolus capreolus) je šumska životinja iz porodice jelena koja je zemljopisno rasprostranjena na većini područja Europe.
Novi!!: Delnice i Srna · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Delnice i Stablo · Vidi više »
Suhor
Suhor je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Suhor · Vidi više »
Terorizam
Masovna smaknuća tijekom Francuske revolucije 1793. Napadi 11. rujna 2001. u New Yorku Terorizam je smišljena uporaba nezakonitog nasilja ili prijetnje nezakonitim nasiljem radi usađivanja straha, s namjerom prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se postigli ciljevi koji su općenito politički, vjerski ili ideološki.
Novi!!: Delnice i Terorizam · Vidi više »
Turke
Turke su pogranično naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Turke · Vidi više »
Velika Lešnica
Velika Lešnica je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Velika Lešnica · Vidi više »
Velika Voda
Vela Voda je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Velika Voda · Vidi više »
Vožnja kanuom
Vožnja kanuom Vožnja kanuom aktivnost je koja uključuje veslanje kanua s jednim veslom.
Novi!!: Delnice i Vožnja kanuom · Vidi više »
Zagolik
Zagolik je naselje u Hrvatskoj, nalazi se u općini Brod Moravice u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Delnice i Zagolik · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Delnice i Zagreb · Vidi više »
Zakrajc Turkovski
Zakrajc Turkovski je pogranično naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Zakrajc Turkovski · Vidi više »
Zalesina
Zalesina je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Zalesina · Vidi više »
Zamost Brodski
Zamost Brodski je pogranično naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Zamost Brodski · Vidi više »
Zapolje Brodsko
Zapolje Brodsko je pogranično naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Zapolje Brodsko · Vidi više »
Zdenko Petranović
Petranovic Zdenko Zdenko Petranović (Delnice, 8. travnja 1919. - Banja Loka, kod Kostela, 21. travnja 1942..).
Novi!!: Delnice i Zdenko Petranović · Vidi više »
Zelin Crnoluški
Zelin Crnoluški je naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Delnica.
Novi!!: Delnice i Zelin Crnoluški · Vidi više »
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Novi!!: Delnice i Zemljopisna širina · Vidi više »
Zemljopisna dužina
Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.
Novi!!: Delnice i Zemljopisna dužina · Vidi više »
13. srpnja
13.
Novi!!: Delnice i 13. srpnja · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 13. stoljeće · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 14. stoljeće · Vidi više »
1481.
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 1481. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 15. stoljeće · Vidi više »
1544.
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 1544. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 16. stoljeće · Vidi više »
1639.
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 1639. · Vidi više »
1649.
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 1649. · Vidi više »
1670.
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 1670. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 17. stoljeće · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 18. stoljeće · Vidi više »
1825.
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 1825. · Vidi više »
1829.
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 1829. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 1869. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 1873. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 1875. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 19. stoljeće · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 1921. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 1924. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 1932. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 1936. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 1941. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 1944. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 1948. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 1952. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 1956. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 1958. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Delnice i 1962. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 1966. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 1991. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Delnice i 20. stoljeće · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Delnice i 2004. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Delnice i 2006. · Vidi više »
21. srpnja
21.
Novi!!: Delnice i 21. srpnja · Vidi više »
