Brže od pregledniku!
41 odnosi: Biljke, Bodorka, Bolen, Constanța, Crvenperka, Dačani, Deverike, Dunav, Ekosustav, Goti, Grgeč, Hrast, Hrvatska, Karas, Krajolik, Krimski rat, Laguna, Linjak, Močvara, Osmansko Carstvo, Popis mjesta svjetske baštine u Europi, Ptice, Rezervat biosfere, Riječna delta, Rimljani, Rumunjska, Rumunjski jezik, Rusko Carstvo, Rusko-turski ratovi, Smuđ, Som, Sulina, Svjetska baština, Topola, Trska, Ukrajina, Ukrajinski jezik, UNESCO, Vjetrenjača, Vrbe, 1991..
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Delta Dunava i Biljke · Vidi više »
Bodorka
Bodorka (Rutilus rutilus) је riba koja pripada obitelji Cyprinidae.
Novi!!: Delta Dunava i Bodorka · Vidi više »
Bolen
Bolen (Aspius aspius) — vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda boleni (lat. Aspius) — reda šaranki (lat. Cypriniformes).
Novi!!: Delta Dunava i Bolen · Vidi više »
Constanța
Rumunjska.
Novi!!: Delta Dunava i Constanța · Vidi više »
Crvenperka
Crvenperka (Scardinius erythrophthalmus) — vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda crvenperke (lat. Scardinius) — reda šaranki (lat. Cypriniformes).
Novi!!: Delta Dunava i Crvenperka · Vidi više »
Dačani
Dačani 82. pr. Kr. Dačani (latinski: Daci) su Tračka plemena nastanjena pretežno na području današnjih država Rumunjske i Moldavije.
Novi!!: Delta Dunava i Dačani · Vidi više »
Deverike
Deverike (Abramis) su rod od jedne i istoimene vrste slatkovodnih riba porodice šarana (latinski Cyprinidae), reda šaranki (latinski Cypriniformes), rasprostranjene u rijekama srednje Europe od Pireneja do Kaspijskog mora u Aziji.
Novi!!: Delta Dunava i Deverike · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Delta Dunava i Dunav · Vidi više »
Ekosustav
Alpama Ekosustav ili ekosistem je prostor (biotop) naseljen organizmima i njihovim zajednicama, u kojem se neprekidno stvara primarna biomasa, koju troše (i razgrađuju) heterotrofni potrošači.
Novi!!: Delta Dunava i Ekosustav · Vidi više »
Goti
Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.
Novi!!: Delta Dunava i Goti · Vidi više »
Grgeč
Grgeč (Perca fluviatilis) — vrsta je slatkovodne ribe porodice (lat. Percidae).
Novi!!: Delta Dunava i Grgeč · Vidi više »
Hrast
Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.
Novi!!: Delta Dunava i Hrast · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Delta Dunava i Hrvatska · Vidi više »
Karas
Karas (latinski: Carassius carassius) vrsta je slatkovodne ribe koja pripada rodu Carassius.
Novi!!: Delta Dunava i Karas · Vidi više »
Krajolik
Hrvatskom zagorju Sniježnice Dunav kod Iloka Krajolik je zemljopisno područje, koje je po svojim karakterisikama drugačije od ostalih.
Novi!!: Delta Dunava i Krajolik · Vidi više »
Krimski rat
Krimski rat vodio se od listopada 1853. do veljače 1856. godine između Ruskog Carstva i Alijanse koju su tvorili Britansko Carstvo, Drugo Francusko Carstvo, Osmansko Carstvo i Kraljevina Sardinija.
Novi!!: Delta Dunava i Krimski rat · Vidi više »
Laguna
Laguna dos Patoz, Brazil. Laguna je područje plitke slane ili bočate vode, koje je odvojeno od dubljeg mora pješčanom plažom, grebenima koralja ili sličnih struktura.
Novi!!: Delta Dunava i Laguna · Vidi više »
Linjak
Linjak (Tinca tinca) — vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda linjaci (lat. Tinca) — reda šaranki (lat. Cypriniformes).
Novi!!: Delta Dunava i Linjak · Vidi više »
Močvara
Litvi Močvare su plitke vode stajaćice, odnosno tlo natopljeno najčešće slatkom vodom, koje se odlikuje niskom pH vrijednošću (odnosno kiselošću) i bioraznolikošću staništa za mnoge biljne i životinjske vrste, kao što su vodozemci, ribe, ptice, kukci, gmazovi i sisavci.
Novi!!: Delta Dunava i Močvara · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Delta Dunava i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Popis mjesta svjetske baštine u Europi
popis svjetskog kulturnog nasljeđa Ovo je UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Novi!!: Delta Dunava i Popis mjesta svjetske baštine u Europi · Vidi više »
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Novi!!: Delta Dunava i Ptice · Vidi više »
Rezervat biosfere
Rezervati biosfere 2013. godine Rezervat biosfere su područja kopnenih i obalnih ekosustava, koji su međunarodno priznati unutar UNESCO-ovog programa za promicanje i prikazivanje uravnoteženog odnosa između ljudi i prirode.
Novi!!: Delta Dunava i Rezervat biosfere · Vidi više »
Riječna delta
Delta Nila snimljena iz satelita NASA-e Riječnom deltom se naziva karakteristični oblik ušća rijeke.
Novi!!: Delta Dunava i Riječna delta · Vidi više »
Rimljani
Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Delta Dunava i Rimljani · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Delta Dunava i Rumunjska · Vidi više »
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Novi!!: Delta Dunava i Rumunjski jezik · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Delta Dunava i Rusko Carstvo · Vidi više »
Rusko-turski ratovi
Rusko Carstvo (1914.) Osmansko Carstvo (1683.) Rusko-turski ratovi odnose se na seriju sukoba između Ruskog i Osmanskog Carstva u drugoj polovici 2. tisućljeća.
Novi!!: Delta Dunava i Rusko-turski ratovi · Vidi više »
Smuđ
Smuđ, Sander lucioperca. Smuđ (Sander lucioperca; sinonim: Stizostedion lucioperca) je riba iz porodice Percidae.
Novi!!: Delta Dunava i Smuđ · Vidi više »
Som
Som (Silurus glanis) je riba iz porodice Siluridae.
Novi!!: Delta Dunava i Som · Vidi više »
Sulina
Sulina je grad na Delti Dunava u Rumunjskoj županiji Tulcea.
Novi!!: Delta Dunava i Sulina · Vidi više »
Svjetska baština
lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.
Novi!!: Delta Dunava i Svjetska baština · Vidi više »
Topola
Topola (lat. Populus) je biljni rod iz porodice vrbovki ili Salicaceae.
Novi!!: Delta Dunava i Topola · Vidi više »
Trska
Trska (lat. Phragmites), rod vodenih trajnica iz porodice trava.
Novi!!: Delta Dunava i Trska · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Delta Dunava i Ukrajina · Vidi više »
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Novi!!: Delta Dunava i Ukrajinski jezik · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Delta Dunava i UNESCO · Vidi više »
Vjetrenjača
Vjetrenjače parka Zaanse Schans (Nizozemska) imaju različite namjene: De Zoeker je uljara, De Kat bojadisaona, a De Gekroonde Poelenburg pilana. Vjetrenjača je vjetrena turbina tradicionalne konstrukcije, u kojoj se kinetička energija vjetra pretvara u mehanički rad za pogon crpki (pumpa), mlinova ili električnih generatora.
Novi!!: Delta Dunava i Vjetrenjača · Vidi više »
Vrbe
Vrbe (lat. Salix) su rod bjelogoričnog drveća i grmlja iz porodice Salicaceae (vrbovke).
Novi!!: Delta Dunava i Vrbe · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Delta Dunava i 1991. · Vidi više »
