Brže od pregledniku!
56 odnosi: Antika, Arkadija, Artemida, Atribut, Bog, Bubamare, Cerera (mitologija), Crna, Cvijet, Despina (mitologija), Dijana (mitologija), Domaći konj, Dorsko narječje, Egipatska mitologija, Etimologija, Grčka mitologija, Grčki jezik, Had (bog), Had (podzemni svijet), Helije, Hera, Hestija, Homerske himne, Ime, Indoeuropski prajezik, Izida, Jasion, Jupiter (mitologija), Kron, Mak, Mit, More, Mramor, Narcis, Nimfa, Olimp, Pauzanija (zemljopisac), Perzefona, Pompeji, Posejdon, Ptice, Ratarstvo, Reja (mitologija), Reljef (umjetnost), Rijeka (vodotok), Rimska mitologija, Rode, Vatra, Voće, Walter Burkert, ..., Zemlja, Zeus, Zmije, 15. stoljeće, 1891., 5. stoljeće pr. Kr.. Proširite indeks (6 više) »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Demetra i Antika · Vidi više »
Arkadija
Geografski položaj grčke pokrajine '''Arkadije'''. Arkadija je pokrajina u središnjem dijelu Peloponeza, Grčka.
Novi!!: Demetra i Arkadija · Vidi više »
Artemida
Artemida (grč., G.) boginja je Mjeseca, zvijeri i lova, zaštitnica djevojaka, božica svadbe i poroda; Apolonova sestra blizanka, Zeusova i Letina kći.
Novi!!: Demetra i Artemida · Vidi više »
Atribut
Atribut je nesamostalni rečenični dio koji se dodaje kojoj imenskoj riječi (imenici, imeničnoj zamjenici ili poimeničenom pridjevu) i pobliže je opisuje.
Novi!!: Demetra i Atribut · Vidi više »
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Novi!!: Demetra i Bog · Vidi više »
Bubamare
Bubamare ili božje ovčice (lat. Coccinellidae) porodica su kukaca, a predstavnici su joj vrste: dvotočkasta bubamara Adalia bipunctata, sedmotočkasta bubamara (Coccinella septempunctata), Anatis ocellata, četrnaesttočkasta bubamara (Propylea quatuordecimpunctata), Exochomus quadripustulatus, crna dvotočkasta bubamara (Chilocorus renipustulatus (Scriba), desettočkasta božja bubamara (Adalia decempunctata) i dr. Samo u srednjoj Europi ima ih oko 80 vrsta. Sedmotočkasta bubamara (Coccinella septempunctata) najčešća je vrsta u našim krajevima. Često prezimljuje na hladnim mjestima u kućama. Bubamare se hrane biljnim štetnicima (lisne uši), a njezine ličinke, čiji razvoj traje 3 do 5 tjedana, dnevno pojedu 20 do 30 lisnih ušiju. Na istočnoj crnomorskoj obali Turske postoji i predatorska vrsta Serangium parcesetosum, koja se koristila za suzbijanje štetnika. Bubamare žive na lišću zelenih biljaka, a u zimi ispod suhe kore drveća. Kad je bubamara u opasnosti brani se tzv. refleksnim krvarenjem, tj. ispušta krv (hemolimfu) iz nožnih zglobova. Ta "krv" sadrži vrlo neugodnu tvar (kokcinelin, alkaloid coccinellin) koja odbija većinu ptica i mrava.
Novi!!: Demetra i Bubamare · Vidi više »
Cerera (mitologija)
Cerera (Ceres) je rimska božica poljodjelstva, žitarica i žetve.
Novi!!: Demetra i Cerera (mitologija) · Vidi više »
Crna
Crna boja Crna boja.
Novi!!: Demetra i Crna · Vidi više »
Cvijet
Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.
Novi!!: Demetra i Cvijet · Vidi više »
Despina (mitologija)
Despena ili Despina (Déspoina) u grčkoj mitologiji nimfa je, Posejdonova i Demetrina kći.
Novi!!: Demetra i Despina (mitologija) · Vidi više »
Dijana (mitologija)
Dijana je staroitalska boginja svjetla, Mjeseca i života, koju su Rimljani već u najstarija vremena izjednačili s grčkom boginjom Artemidom.
Novi!!: Demetra i Dijana (mitologija) · Vidi više »
Domaći konj
Domaći konj (konj, lat. Equus (Equus) caballus; sin. Equus ferus caballus, Equus caballus caballus, Equus caballus) je veliki četveronožni sisavac, pripadnik roda Equus.
Novi!!: Demetra i Domaći konj · Vidi više »
Dorsko narječje
Dorsko grčko narječje jest skupina dijalekata starogrčkoga jezika kojima se govorilo od 8.
Novi!!: Demetra i Dorsko narječje · Vidi više »
Egipatska mitologija
Ljudi dolaze Ozirisu, Knjiga mrtvih Egipatska mitologija se zasniva na totemizmu - vjerovanju u svete životinje.
Novi!!: Demetra i Egipatska mitologija · Vidi više »
Etimologija
Etimologija ili iskonoslovlje (gr. ἔτυμον, étymon „pravo značenje”, od ἔτυμος, etymos „pravi” i λόγος, lógos „riječ”) jest grana jezikoslovlja koja proučava porijeklo riječi.
Novi!!: Demetra i Etimologija · Vidi više »
Grčka mitologija
Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.
Novi!!: Demetra i Grčka mitologija · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Demetra i Grčki jezik · Vidi više »
Had (bog)
grčkog originala, mramor, 5. stoljeće pr. Kr. Had (grč., Haidēs;, Aïdēs) u grčkoj mitologiji bog je mrtvih i podzemnog svijeta, Hada.
Novi!!: Demetra i Had (bog) · Vidi više »
Had (podzemni svijet)
Had, bog podzemnoga svijeta, s Kerberom Had (grč., Haidēs;, Aïdēs) u grčkoj mitologiji naziv je za podzemni svijet, a isto ime nosi i njegov vladar.
Novi!!: Demetra i Had (podzemni svijet) · Vidi više »
Helije
Helije, Rim, 3. stoljeće Helije (grč., Hếlios) u grčkoj mitologiji bio je izvorni bog Sunca; Tejin i Hiperionov sin, Selenin i Ejin brat te muž nimfe Rode.
Novi!!: Demetra i Helije · Vidi više »
Hera
Hera (grč., Hêra;, Hêrê) u grčkoj mitologiji vrhovna je starogrčka boginja, Zeusova žena i sestra; boginja braka.
Novi!!: Demetra i Hera · Vidi više »
Hestija
Hestija, Meyersov leksikon Hestija (grč., Hestía) u grčkoj mitologiji božica je ognjišta i doma; Kronova i Rejina kći.
Novi!!: Demetra i Hestija · Vidi više »
Homerske himne
Homerske himne je zajednički naziv za 33 starogrčke himne koje su vjerojatno napisane u 7. i 6. stoljeću pr.
Novi!!: Demetra i Homerske himne · Vidi više »
Ime
Ime je oznaka (riječ) koja označava, osobu, stvar, mjesto ili proizvod, a koristi se za razlikovanje jednog od drugog.
Novi!!: Demetra i Ime · Vidi više »
Indoeuropski prajezik
Franz Bopp, osnivač moderne indoeuropeistike Indoeuropski prajezik hipotetski je zajednički predak indoeuropskih jezika.
Novi!!: Demetra i Indoeuropski prajezik · Vidi više »
Izida
Izida, s hijeroglifskim znakom za prijestolje Izida je u egipatskoj mitologiji božica plodnosti, ljubavi i magije i medicine.
Novi!!: Demetra i Izida · Vidi više »
Jasion
Jasion (grč. Ἰασίων) je u grčkoj mitologiji smrtnik (prema Homeru, dok neki navodi kazuju da je bio jedan od Titana), sin Zeusa i Elektre, brat Dardanov, koji je bio Demetrin ljubavnik.
Novi!!: Demetra i Jasion · Vidi više »
Jupiter (mitologija)
Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera - koji sjedi na prijestolju - da uzveliča njezina sina. Jupiter je vrhovni bog italskih naroda, kasnije izjednačen s grčkim bogom Zeusom.
Novi!!: Demetra i Jupiter (mitologija) · Vidi više »
Kron
Saturn (Kron) proždire svoga sina, 17. stoljeće Kron (grč., Krónos) u grčkoj mitologiji titan je zemljoradnje; jedan od Titana, Uranov i Gejin sin, Rejin muž.
Novi!!: Demetra i Kron · Vidi više »
Mak
Makovi (lat. Papaver), biljni rod iz porodice makovki (Papaveraceae) s blizu 100 priznatih vrsta, među kojima su najpoznatiji i poljski i vrtni ili opijumski mak.
Novi!!: Demetra i Mak · Vidi više »
Mit
Mit predstavlja priče nastale u raznim kulturnim područjima širom svijeta koje govore o porijeklu i nastanku čovjeka, naroda, i drugih živih bića, te bogova i heroja kulture, kao i nastanka civilizacije i cjelokupnog svemira.
Novi!!: Demetra i Mit · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Demetra i More · Vidi više »
Mramor
Mramor Taj Mahal - svjetski poznati spomenik načinjen je od mramora Mramor (latinski marmor Brački mramor (pučiški kamenolom) je cijenjen u cijelome svijetu te su mnoge građevine koristile upravo ovaj kamen (od Teodorikovog mauzoleja u Ravenni iz 5. st. do Bijele kuće u Washingtonu). Kada govorimo o bračkom mramoru moramo imati na umu da se zapravo ne radi o mramoru. Drugo ime za brački mramor je i "sivac".
Novi!!: Demetra i Mramor · Vidi više »
Narcis
Michelangelo Merisi da Caravaggio: Narcis, 1594. Narcis ili Narkis (grč., Nárkissos) u grčkoj mitologiji lijepi je mladić iz Tespije u Beotiji koji se zaljubio u vlastiti odraz u jezeru.
Novi!!: Demetra i Narcis · Vidi više »
Nimfa
William-Adolphe Bouguereau: Nimfe, 1878. Nimfe (grč., númphê: djevojka) u grčkoj mitologiji snage su prirode utjelovljene u polubožanske mlade žene.
Novi!!: Demetra i Nimfa · Vidi više »
Olimp
Olimp – vrh Mitikas Olimp (grč., Olympos) planina je u Grčkoj na kojoj su, prema grčkoj mitologiji, živjeli bogovi.
Novi!!: Demetra i Olimp · Vidi više »
Pauzanija (zemljopisac)
Pauzanija (starogrčki: Pausanías, 2. stoljeće) bio je grčki putopisac i zemljopisac, poznat po djelu Opis Grčke u kome je u 10 knjiga detaljno prikazao sve najvažnije lokalitete i znamenitosti Grčke pod rimskom vlašću Pet dobrih careva.
Novi!!: Demetra i Pauzanija (zemljopisac) · Vidi više »
Perzefona
Dante Gabriel Rossetti: Prozerpina (Perzefona), 1874. Perzefona (grč., Persephónē) u grčkoj mitologiji prelijepa je kraljica Hada, što je postala protiv svoje volje, nakon što ju je oteo Had.
Novi!!: Demetra i Perzefona · Vidi više »
Pompeji
Pompeji (latinski: Pompeii, talijanski: Pompei) su grad smješten na obali mora u blizini rijeke Sarno, kraj Napulja u talijanskoj pokrajini Kampaniji, te na sjecištu putova prema morskoj luci.
Novi!!: Demetra i Pompeji · Vidi više »
Posejdon
Posejdon (grč., Poseidỗn) u grčkoj mitologiji bog je mora i zemljotresa; Kronov i Rejin sin, Zeusov brat.
Novi!!: Demetra i Posejdon · Vidi više »
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Novi!!: Demetra i Ptice · Vidi više »
Ratarstvo
Nekadašnja metoda oranja. Međimurju. Ratarstvo je poljoprivredna grana biljne proizvodnje i znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihova uzgoja.
Novi!!: Demetra i Ratarstvo · Vidi više »
Reja (mitologija)
Reja Reja ili Rea (grč., Rea) u grčkoj mitologiji Uranova je i Gejina kći, Titanida.
Novi!!: Demetra i Reja (mitologija) · Vidi više »
Reljef (umjetnost)
Firentinske katedrale kombinira visoki reljef likova na pozadini u niskom reljefu Reljef u umjetnosti je skulptura koja je integralno vezana za podlogu, te ne predstavlja samostalnu cjelinu, nego je dio većeg umjetničkog sklopa.
Novi!!: Demetra i Reljef (umjetnost) · Vidi više »
Rijeka (vodotok)
Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.
Novi!!: Demetra i Rijeka (vodotok) · Vidi više »
Rimska mitologija
Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera, koji sjedi na prijestolju, da uzveliča njezina sina. Angelo Bronzino: Neptun. Rimska mitologija uglavnom je preuzela mitove i legende od starih Grka i Etruščana, uz promjenu imena bogova.
Novi!!: Demetra i Rimska mitologija · Vidi više »
Rode
Rode su porodica ptica iz reda Rodarica (Ciconiiformes).
Novi!!: Demetra i Rode · Vidi više »
Vatra
Vatra Stanovnici Vanuatua pokušavaju zapaliti vatru Vatra Animacija vatre Vatra (iz ilirskog ili iz tračkog, prvotnog značenja „ognjište”, kao ili; oganj), prirodna je pojava koja prati određene kemijske procese, osebujno-burnu oksidaciju organskih tvari, pri kojoj nastaje toplina i svjetlost (izgaranje).
Novi!!: Demetra i Vatra · Vidi više »
Voće
Barceloni Voće je zbirna imenica koja podrazumijeva plodove ili sjemenke najčešće višegodišnjih stabala i grmova koji se uglavnom mogu jesti prijesni.
Novi!!: Demetra i Voće · Vidi više »
Walter Burkert
Walter Burkert (Neuendettelsau, Bavarska, 2. veljače 1931.), njemački filolog, povjesničar i filozof.
Novi!!: Demetra i Walter Burkert · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Demetra i Zemlja · Vidi više »
Zeus
Zeus (grč. N., Zéus; G, Diós) u grčkoj mitologiji vrhovni je starogrčki bog, vladar Olimpa, bog neba i grmljavine.
Novi!!: Demetra i Zeus · Vidi više »
Zmije
Zmije (grč. Ophidia, lat. Serpens) su podred unutar razreda gmazova čije je hladno i suho tijelo prekriveno ljuskama.
Novi!!: Demetra i Zmije · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Demetra i 15. stoljeće · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Demetra i 1891. · Vidi više »
5. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Demetra i 5. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
