Brže od pregledniku!
68 odnosi: Andrija Kačić Miošić, Antun Vramec, Beč, Bečki književni dogovor, Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Cincari, Danica (časopis), Demetrova nagrada, Demetrova nagrada za životno djelo, Drama, Dramski pisac, Dvanaesterac, George Gordon Byron, Graz, Grci, Grobničko polje, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatski sabor, Hrvatsko narodno kazalište, Ilirski pokret, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Mažuranić, Ivan Tomašić, Klasična gimnazija u Zagrebu, Kolo (časopis), Legenda, Liječnik, Matica hrvatska, Mirogoj, Mongolsko Carstvo, Motiv, Padova, Pantovčak, Pavao Ritter Vitezović, Pjesnik, Poema, Prevoditelj, Publicistika, Romantizam, Vatroslav Lisinski, Vinko Brešić, Vlasi, Zagreb, 13. lipnja, 15. listopada, 1582., 1588., 1696., ..., 1760., 1811., 1836., 1840., 1841., 1842., 1845., 1848., 1849., 1850., 1853., 1872., 1885., 19. stoljeće, 1906., 2012., 21. srpnja, 24. lipnja. Proširite indeks (18 više) »
Andrija Kačić Miošić
Andrija Kačić Miošić (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. – Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski pučki pjesnik i fratar, vezan životom uz franjevački samostan u Zaostrogu.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Andrija Kačić Miošić · Vidi više »
Antun Vramec
Antun Vramec (Ormož ili okolica, prije 9. lipnja 1538. – Varaždin, 1587.), hrvatski ljetopisac i vjerski pisac.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Antun Vramec · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Beč · Vidi više »
Bečki književni dogovor
Bečki književni dogovor potpisan je u 28. ožujka 1850. godine, kada se u Beču sastalo 5 književnika iz Hrvatske, 2 iz Srbije i 1 iz Slovenije radi dogovora o ujedinjenju književnih jezika Slovenaca, Hrvata i Srba.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Bečki književni dogovor · Vidi više »
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti
Knjige iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Stoljeća hrvatske književnosti biblioteka je Matice hrvatske, pokrenuta 1993.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti · Vidi više »
Cincari
Makedonski pjevač Toše Proeski s pravim imenom Todor Proja bio je Cincarin po narodnosti Cincari (sami sebe nazivaju Armânji odnosno Makedonarmânji), jedna od najpoznatijih skupina Vlaha ili Aromuna nastanjena na području Srbije, Makedonije i Grčke.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Cincari · Vidi više »
Danica (časopis)
Danica (Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka) bio je prvi hrvatski književni i kulturni list.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Danica (časopis) · Vidi više »
Demetrova nagrada
Demetrova nagrada, bila je hrvatska književna nagrada.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Demetrova nagrada · Vidi više »
Demetrova nagrada za životno djelo
Demetrova nagrada za životno djelo, hrvatska je kazališna nagrada.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Demetrova nagrada za životno djelo · Vidi više »
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Drama · Vidi više »
Dramski pisac
Dramski pisac ili dramatičar je osoba koja piše drame, koji mogu biti kazališna, komorna ili književna djela u dramskoom obliku koja nisu predviđena za izvođenje.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Dramski pisac · Vidi više »
Dvanaesterac
Dvanaesterac je stih od 12 slogova s cezurom najčešće iza 6.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Dvanaesterac · Vidi više »
George Gordon Byron
George Gordon Byron '''George Gordon Byron''' George Gordon Byron (London, 22. siječnja 1788. – Mesolóngi, Grčka, 19. travnja 1824.), engleski pjesnik.
Novi!!: Dimitrija Demeter i George Gordon Byron · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Graz · Vidi više »
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Grci · Vidi više »
Grobničko polje
Pogled na Grobničko polje Rječina Spomenik Podhumskim žrtvama, autora Šime Vulasa Grobničko polje je krško polje Hrvatskoj.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Grobničko polje · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište
* Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Hrvatsko narodno kazalište · Vidi više »
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Ilirski pokret · Vidi više »
Ivan Kukuljević Sakcinski
Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Ivan Kukuljević Sakcinski · Vidi više »
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Ivan Mažuranić · Vidi više »
Ivan Tomašić
Ivan Tomašić (u. poslije 1562.) bio je hrvatski povjesničar i kroničar.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Ivan Tomašić · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Kolo (časopis)
Kolo je književno umjetnički časopis u izdanju Matice hrvatske.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Kolo (časopis) · Vidi više »
Legenda
Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja). Kao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili stihovima, u kojoj je tema povijesno-biografskih podataka (ili elemenata s historijskom namjenom) isprepletena fantastičnim (basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim) pojedinostima.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Legenda · Vidi više »
Liječnik
Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Liječnik · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Matica hrvatska · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Mirogoj · Vidi više »
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Mongolsko Carstvo · Vidi više »
Motiv
Motiv je književni pojam, najčešće imenica, koji se gotovo uvijek pronalazi u pjesmama, ali i ostalim književnim vrstama, on je najmanja jedinica nekog književnog djela.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Motiv · Vidi više »
Padova
Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Padova · Vidi više »
Pantovčak
Pantovčak je zagrebačka ulica te dio grada (sjeverno od Ilice).
Novi!!: Dimitrija Demeter i Pantovčak · Vidi više »
Pavao Ritter Vitezović
''Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov'' (1744.) Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski polihistor, književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Pavao Ritter Vitezović · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Pjesnik · Vidi više »
Poema
Poema (grč. "poíema.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Poema · Vidi više »
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Prevoditelj · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Publicistika · Vidi više »
Romantizam
Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Romantizam · Vidi više »
Vatroslav Lisinski
Vatroslav Lisinski (Zagreb, 8. srpnja 1819. – Zagreb, 31. svibnja 1854.), bio je hrvatski skladatelj.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Vatroslav Lisinski · Vidi više »
Vinko Brešić
Vinko Brešić (Grgurići pokraj Livna, BiH, 1952.), hrvatski je književni povjesničar i sveučilišni profesor.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Vinko Brešić · Vidi više »
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Vlasi · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Dimitrija Demeter i Zagreb · Vidi više »
13. lipnja
13.
Novi!!: Dimitrija Demeter i 13. lipnja · Vidi više »
15. listopada
15.
Novi!!: Dimitrija Demeter i 15. listopada · Vidi više »
1582.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrija Demeter i 1582. · Vidi više »
1588.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrija Demeter i 1588. · Vidi više »
1696.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrija Demeter i 1696. · Vidi više »
1760.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrija Demeter i 1760. · Vidi više »
1811.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrija Demeter i 1811. · Vidi više »
1836.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrija Demeter i 1836. · Vidi više »
1840.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrija Demeter i 1840. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrija Demeter i 1841. · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrija Demeter i 1842. · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrija Demeter i 1845. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrija Demeter i 1848. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrija Demeter i 1849. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrija Demeter i 1850. · Vidi više »
1853.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrija Demeter i 1853. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrija Demeter i 1872. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrija Demeter i 1885. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrija Demeter i 19. stoljeće · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrija Demeter i 1906. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Dimitrija Demeter i 2012. · Vidi više »
21. srpnja
21.
Novi!!: Dimitrija Demeter i 21. srpnja · Vidi više »
24. lipnja
24.
Novi!!: Dimitrija Demeter i 24. lipnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Dimitrija Demetar, Dimitrije Demetar, Dimitrije Demeter.
