Brže od pregledniku!
42 odnosi: Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, Đuro Vidmarović, Božo Biškupić, Cetinje, Crnogorci, Crnogorci u Hrvatskoj, Crnogorski jezik, Filozof, Hrvatska, Kršćanstvo, Kritika, Matica hrvatska, Milano, Papa, Raspeće, Salvador Dalí, Slikarstvo, Tonko Maroević, Umjetnost, Veselko Tenžera, 1951., 1976., 1978., 1982., 1985., 1987., 1994., 1995., 1996., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2005., 2007., 2008., 2010., 2011., 2014., 22. travnja, 4. ožujka.
Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu
Akademija likovnih umjetnosti (kraticom: ALU) je dijelom Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Dimitrije Popović i Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »
Đuro Vidmarović
Đuro Vidmarović (1947.) je hrvatski književnik, povjesničar i likovni kritičar iz Zagreba.
Novi!!: Dimitrije Popović i Đuro Vidmarović · Vidi više »
Božo Biškupić
Božo Biškupić (Mala Mlaka nedaleko Zagreba, 26. travnja 1938.), hrvatski političar, pravnik, muzeolog.
Novi!!: Dimitrije Popović i Božo Biškupić · Vidi više »
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Novi!!: Dimitrije Popović i Cetinje · Vidi više »
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Novi!!: Dimitrije Popović i Crnogorci · Vidi više »
Crnogorci u Hrvatskoj
Crnogorci u Hrvatskoj (crnogorski: Црногорци у Хрватској) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.
Novi!!: Dimitrije Popović i Crnogorci u Hrvatskoj · Vidi više »
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Novi!!: Dimitrije Popović i Crnogorski jezik · Vidi više »
Filozof
Rembrandt van Rijn, „Filozof“ (1633.) Filozof je osoba koja se bavi filozofijom.
Novi!!: Dimitrije Popović i Filozof · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dimitrije Popović i Hrvatska · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Dimitrije Popović i Kršćanstvo · Vidi više »
Kritika
Kritika (u francuskom: critique; izvorno iz starogrčkog: κριτική τέχνη, kritikē téchnē vještina suđenja, izvedeno iz κρίνειν krínein, „likovati, razmotriti“) je sposobnost prosuđivanja i ocjenjivanja bilo koje pojave.
Novi!!: Dimitrije Popović i Kritika · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Dimitrije Popović i Matica hrvatska · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Dimitrije Popović i Milano · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Dimitrije Popović i Papa · Vidi više »
Raspeće
Atos (sredina 16. st.). Raspeće (Mt 27, 33-56; Mk 15, 22-41; Lk 23, 33-49; Iv 19, 17-37).
Novi!!: Dimitrije Popović i Raspeće · Vidi više »
Salvador Dalí
Salvador Domingo Felipe Jacinto Dalí i Domènech, Markiz od Pubola ili Salvador Felip Jacint Dalí Domènech, znan kao Salvador Dalí (Figueras, 11. svibnja 1904. – Torre Galaeta, 23. siječnja 1989.), španjolski slikar, pisac, dizajner i autor filmova.
Novi!!: Dimitrije Popović i Salvador Dalí · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Dimitrije Popović i Slikarstvo · Vidi više »
Tonko Maroević
Tonko Maroević (Split, 22. listopada 1941. – Stari Grad, 11. kolovoza 2020.) bio je hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj (najviše s talijanskog), istraživač suvremene hrvatske umjetnosti, likovni i književni kritičar, autor niza monografija o hrvatskim slikarima i akademik.
Novi!!: Dimitrije Popović i Tonko Maroević · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Dimitrije Popović i Umjetnost · Vidi više »
Veselko Tenžera
Veselko Tenžera (Prozor, 10. veljače 1942. – Zagreb, 20. veljače 1985.), bio je hrvatski i bosanskohercegovački književni kritičar, esejist i feljtonist.
Novi!!: Dimitrije Popović i Veselko Tenžera · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrije Popović i 1951. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrije Popović i 1976. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrije Popović i 1978. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrije Popović i 1982. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrije Popović i 1985. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrije Popović i 1987. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrije Popović i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrije Popović i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrije Popović i 1996. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Dimitrije Popović i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Dimitrije Popović i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Dimitrije Popović i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Dimitrije Popović i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Dimitrije Popović i 2003. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Dimitrije Popović i 2005. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Dimitrije Popović i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Dimitrije Popović i 2008. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Dimitrije Popović i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Dimitrije Popović i 2011. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Dimitrije Popović i 2014. · Vidi više »
22. travnja
22.
Novi!!: Dimitrije Popović i 22. travnja · Vidi više »
4. ožujka
4.
Novi!!: Dimitrije Popović i 4. ožujka · Vidi više »
