Brže od pregledniku!
33 odnosi: Abu Dhabi, Alžir, Alžirski dinar, Arapski jezik, Bahrein, Bahreinski dinar, Bosanskohercegovački dinar, Bosna i Hercegovina, Demokratska Narodna Republika Jemen, Federacija Južne Arabije, Hrvatska, Hrvatski dinar, Irački dinar, Irak, Iran, Iranski rijal, Jordan, Jordanski dinar, Jugoslavenski dinar, Jugoslavija (razdvojba), Kuvajt, Kuvajtski dinar, Latinski jezik, Libija, Libijski dinar, Makedonski denar, Sjeverna Makedonija, Srbija, Srpski dinar, Sudan, Tunis, Tuniski dinar, Valuta.
Abu Dhabi
Abu Dhabi, Abu Dabi, Abu Zabi (ar. أبو ظبي Abū ẓabī), je glavni grad Ujedinjenih Arapskih Emirata te drugi po veličini grad u državi, sjedište istoimenog emirata Abu Dhabija.
Novi!!: Dinar i Abu Dhabi · Vidi više »
Alžir
Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.
Novi!!: Dinar i Alžir · Vidi više »
Alžirski dinar
Alžirski dinar, ISO 4217: DZD, je valuta Alžira.
Novi!!: Dinar i Alžirski dinar · Vidi više »
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Dinar i Arapski jezik · Vidi više »
Bahrein
Bahrein, službeno Kraljevina Bahrein je otočna država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Dinar i Bahrein · Vidi više »
Bahreinski dinar
Bahreinski dinar, arapski: دينار بحريني, (ISO 4217: BHD) je valuta Bahreina.
Novi!!: Dinar i Bahreinski dinar · Vidi više »
Bosanskohercegovački dinar
Bosanskohercegovački dinar je naziv za novac u BiH od 1992. do 1997. godine.
Novi!!: Dinar i Bosanskohercegovački dinar · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Dinar i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Demokratska Narodna Republika Jemen
Bez opisa.
Novi!!: Dinar i Demokratska Narodna Republika Jemen · Vidi više »
Federacija Južne Arabije
Federacija Južne Arabije Jemen; LZMK (pristupljeno 13. rujna 2018.) (arapski: اتحاد الجنوب العربي) je naziv za kratkotrajni britanski protektorat) koji je postojao od 1962. do 1967. godine na jugozapadu Arapskog poluotoka.
Novi!!: Dinar i Federacija Južne Arabije · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dinar i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski dinar
Hrvatski dinar (ISO 4217: HRD) je kao zakonsko sredstvo plaćanja uveden 23.
Novi!!: Dinar i Hrvatski dinar · Vidi više »
Irački dinar
Irački dinar (ISO 4217: IQD, arapski: دينار) je valuta Iraka.
Novi!!: Dinar i Irački dinar · Vidi više »
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Dinar i Irak · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Dinar i Iran · Vidi više »
Iranski rijal
1000 rijala Iranski rijal (ISO 4217: IRR) je službeno sredstvo plaćanja u Iranu.
Novi!!: Dinar i Iranski rijal · Vidi više »
Jordan
Jordan, službeno Hašemitska Kraljevina Jordan, je azijska država na Bliskom Istoku.
Novi!!: Dinar i Jordan · Vidi više »
Jordanski dinar
Jordanski dinar, arapski: دينار أردني, (ISO 4217: JOD) je valuta Jordana.
Novi!!: Dinar i Jordanski dinar · Vidi više »
Jugoslavenski dinar
Jugoslavenski dinar (DIN, din., d.) bila je valuta u Kraljevini Jugoslaviji, SFR Jugoslaviji i Saveznoj Republici Jugoslaviji.
Novi!!: Dinar i Jugoslavenski dinar · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Dinar i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
Kuvajt
Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Dinar i Kuvajt · Vidi više »
Kuvajtski dinar
50 filsa Kuvajtski dinar, ISO 4217: KWD je službeno sredstvo plaćanja u Kuvajtu.
Novi!!: Dinar i Kuvajtski dinar · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Dinar i Latinski jezik · Vidi više »
Libija
Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.
Novi!!: Dinar i Libija · Vidi više »
Libijski dinar
Pola dinara Libijski dinar, ISO 4217: LYD, je valuta Libije.
Novi!!: Dinar i Libijski dinar · Vidi više »
Makedonski denar
Makedonski denar je službena valuta Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Dinar i Makedonski denar · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Dinar i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Dinar i Srbija · Vidi više »
Srpski dinar
Srpski dinar (ISO 4217: RSD, numerički kôd: 941) je valuta Republike Srbije.
Novi!!: Dinar i Srpski dinar · Vidi više »
Sudan
Sudan je država u sjeveroistočnoj Africi, po površini treća na kontinentu.
Novi!!: Dinar i Sudan · Vidi više »
Tunis
Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.
Novi!!: Dinar i Tunis · Vidi više »
Tuniski dinar
Tuniski dinar Tuniski dinar (tuniški dinar, ISO 4217: TND) je službeno sredstvo plaćanja u Tunisu.
Novi!!: Dinar i Tuniski dinar · Vidi više »
Valuta
Razne valute Valuta je riječ talijanskog porijekla koja označava novčanu jedinicu neke zemlje (sredstvo plaćanja u toj zemlji).
Novi!!: Dinar i Valuta · Vidi više »
