Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Dinara

Indeks Dinara

Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

81 odnosi: Alpe, Šar Planina, Šibensko-kninska županija, Šumska jagoda, Žuti srčanik, Biokovo, Bjeloglavi sup, Bosma i Hercegovima, Brana Peruća, Cetina, Cres, Crnoprugasti trstenjak, Crvena lisica, Crveni drijen, Crvenolisna šljiva, Dalmatinsko zvonce, Dinara, Dinara (vrh), Dinaridi, Divlja mačka, Divlja svinja, Domovinski rat, Endem, Euroazijski jazavac, Europski zec, HPD Dinara, Hrast kitnjak, Hrast medunac, Hrvatska, Hrvatska gorska služba spašavanja, Hrvatsko vijeće obrane, Kamešnica, Klen, Knin, Kninska tvrđava, Krka, Livanjsko polje, Livno, Malina, Metar, Mezozoik, Mina, Morejski rat, Obična borovica, Obična bukva, Obična jela, Obična smukulja, Obični bor, Obični fazan, Obični jasen, ..., Obični ris, Omiška Dinara, Operacija Zima '94., Ornitologija, Oružane snage Republike Hrvatske, Perućko jezero, Pjegavi daždevnjak, Planinarstvo u 2018., Planinska ševa, Planinski bor, Požarevački mir, Poskok, Prepelica, Sinj, Sinjsko polje, Sivi sokol, Sivi vuk, Sljepić, Smeđi medvjed, Splitsko-dalmatinska županija, Suri orao, Troglav, Velebit, Visoka smreka, Vrlika, Vučipolje (Hrvace), 12. svibnja, 1994., 24. prosinca, 29. studenog, 7. gardijska brigada "Pume". Proširite indeks (31 više) »

Alpe

Položaj Alpa s istaknutim državnim granicama Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km, a širok oko 150 km.

Novi!!: Dinara i Alpe · Vidi više »

Šar Planina

'''Šar planina''' sa zapada Šar Planina (Šara) je planina u južnom dijelu Kosova i sjeverozapadnom dijelu Republike Makedonije.

Novi!!: Dinara i Šar Planina · Vidi više »

Šibensko-kninska županija

Šibensko-kninska županija je županija u Hrvatskoj smještena u središnjoj i sjevernoj Dalmaciji.

Novi!!: Dinara i Šibensko-kninska županija · Vidi više »

Šumska jagoda

Šumska jagoda (Fragaria vesca) je vrsta jagode koja raste u predjelima Sjeverne polutke.

Novi!!: Dinara i Šumska jagoda · Vidi više »

Žuti srčanik

Žuti srčanik (žuta sirištara, žuti encijan, žuta vladisavka, sirištara, srčanik, lincura, gencijana; lat. Gentiana lutea) je biljka iz roda Gentianaceae.

Novi!!: Dinara i Žuti srčanik · Vidi više »

Biokovo

Biokovo (pučanstvo Zagore zove ga i Bijakova) planinski je masiv u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji dijeli Jadran od Zagore.

Novi!!: Dinara i Biokovo · Vidi više »

Bjeloglavi sup

Bjeloglavi sup (lat. Gyps fulvus) je vrsta ptica grabljivica iz porodice jastrebova.

Novi!!: Dinara i Bjeloglavi sup · Vidi više »

Bosma i Hercegovima

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Dinara i Bosma i Hercegovima · Vidi više »

Brana Peruća

Kruna brane Peruća sa prometnicom Brana Peruća je nasuta brana na rijeci Cetini sagrađena 1958.

Novi!!: Dinara i Brana Peruća · Vidi više »

Cetina

Cetina je rijeka koja pripada Jadranskom slijevu, a nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Dinara i Cetina · Vidi više »

Cres

Cres je, uz susjedni otok Krk, najveći (405,78 km²), a poslije otoka Hvara i najdulji hrvatski otok.

Novi!!: Dinara i Cres · Vidi više »

Crnoprugasti trstenjak

Crnoprugasti trstenjak (Acrocephalus melanopogon; trstenjak ševarić ili ševarski cvrčić) je ptica iz porodice grmuša.

Novi!!: Dinara i Crnoprugasti trstenjak · Vidi više »

Crvena lisica

Crvena lisica (Vulpes vulpes) je u srednjoj Europi jedini predstavnik ove grupe životinja i stoga najčešće poznata samo kao "lisica".

Novi!!: Dinara i Crvena lisica · Vidi više »

Crveni drijen

Crveni drijen (tvrdi drijen, drijenak, lat. Cornus mas) je listopadni grm ili nisko drvo, do 8 m visine, sa zaobljenom gustom krošnjom.

Novi!!: Dinara i Crveni drijen · Vidi više »

Crvenolisna šljiva

Okrugli plodovi šljive Crvenolisna šljiva (mirobalana, trešnjina šljiva, dženerika, džanarika, amula, lat. Prunus cerasifera), ponekad poznata i pod imenom okruglica ranka ili ringlo, okruglica, trnošljiva je stablo iz roda Prunus potporodice Prunoideae čiji plod predstavlja voće.

Novi!!: Dinara i Crvenolisna šljiva · Vidi više »

Dalmatinsko zvonce

Dalmatinsko zvonce (dalmatinska vrčica, repasta kreštalica, lat. Edraianthus dalmaticus) je endemska biljka iz porodice Zvončika (Campanulaceae).

Novi!!: Dinara i Dalmatinsko zvonce · Vidi više »

Dinara

Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Dinara i Dinara · Vidi više »

Dinara (vrh)

Dinara (narodni naziv: Sinjal), najviši planinski vrh u Republici Hrvatskoj i jedan od najviših vrhova planine Dinare.

Novi!!: Dinara i Dinara (vrh) · Vidi više »

Dinaridi

Zemljovid Dinarida Dinaridi (hrv. Dinarsko gorje) predstavljaju mlađe ulančano gorje jugoistočne Europe.

Novi!!: Dinara i Dinaridi · Vidi više »

Divlja mačka

Divlja mačka (lat. Felis silvestris) je vrsta unutar porodice mačaka.

Novi!!: Dinara i Divlja mačka · Vidi više »

Divlja svinja

Divlja svinja (lat. Sus scrofa), bliski je rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma.

Novi!!: Dinara i Divlja svinja · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost hrvatske države protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista u Hrvatskoj, BiH (posebice Republike Srpske), JNA te Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila u kolovozu 1990. i uslijed koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996.-1998.). Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO_4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije za popis i procjenu ratne štete, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Prema drugim podatcima, uništeno je 180.000 domova, 25% hrvatskog gospodarstva te prouzročeno 27 milijarda USD materijalne štete. Broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica. Tragičnost hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest u tome što napadač nije imao namjeru samo fizički osvojiti ozemlje. Bît je bila i u potpunom uništenju identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome najbolje svjedoči granatiranje šibenske katedrale i zadarske prvostolnice. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište.

Novi!!: Dinara i Domovinski rat · Vidi više »

Endem

Velebitska degenija je napoznatiji hrvatski endem Čovječja ribica Endem (grč. ἔνδημος.

Novi!!: Dinara i Endem · Vidi više »

Euroazijski jazavac

Euroazijski ili europski jazavac (Meles meles) urođeni je sisavac u većem dijelu Europe (izuzev Skandinavije, Islanda, Korzike, Sardinije, Sicilije i Cipra) i većem dijelu Azije.

Novi!!: Dinara i Euroazijski jazavac · Vidi više »

Europski zec

Europski zec ili obični zec (Lepus (Eulagos) europaeus) je vrsta zeca autohtona u Europi i zapadnoj Aziji.

Novi!!: Dinara i Europski zec · Vidi više »

HPD Dinara

Grb HPD Dinara Hrvatsko planinarsko društvo "Dinara" je planinarsko društvo iz Knina.

Novi!!: Dinara i HPD Dinara · Vidi više »

Hrast kitnjak

Hrast kitnjak (Quercus petraea) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.

Novi!!: Dinara i Hrast kitnjak · Vidi više »

Hrast medunac

Hrast medunac (Quercus pubescens) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.

Novi!!: Dinara i Hrast medunac · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Dinara i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska gorska služba spašavanja

Logotip Hrvatske gorske službe spašavanja Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) je volonterska, humanitarna, neprofitna udruga koja obavlja djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, odnosno bavi se spašavanjem ljudi i životinja koji se nalaze na teško pristupačnim područjima, npr.

Novi!!: Dinara i Hrvatska gorska služba spašavanja · Vidi više »

Hrvatsko vijeće obrane

Hrvatsko vijeće obrane (skraćeno: HVO) je bilo oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Dinara i Hrvatsko vijeće obrane · Vidi više »

Kamešnica

Kamešnica je planina koja se nalazi na granici Hrvatske i BiH, u Zagori iznad Sinja.

Novi!!: Dinara i Kamešnica · Vidi više »

Klen

Klen (lat. Acer campestre) prirođeni je javor gotovo čitave Europe, sjevera južne Engleske (gdje je i jedini prirođeni javor), Danske, Poljske i Bjelorusije, kao i Jugozapadne Azije od Turske do Kavkaza, te Sjeverne Afrike u planinama Atlas.

Novi!!: Dinara i Klen · Vidi više »

Knin

Knin ("Kraljevski grad") je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Dinara i Knin · Vidi više »

Kninska tvrđava

Zgrada Muzeja Oluje otvorenog 2015. Detalj s tvrđave Zapadno od Knina uzdiže se srednjovjekovna tvrđava podignuta sredinom 10. stoljeća konačni je izgled dobila početkom 18. stoljeća., kada je umjetnim prosjekom odijeljena od brda Spas koje se na nju nadovezuje sa sjeverne strane.

Novi!!: Dinara i Kninska tvrđava · Vidi više »

Krka

Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.

Novi!!: Dinara i Krka · Vidi više »

Livanjsko polje

Livanjsko polje Livanjsko polje je krška tektonska rasjedlina, okružena visokim, zimi vrlo surovim planinama, pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok s Buškim jezerom na jugoistoku i Ždralovcem na sjeverozapadu.

Novi!!: Dinara i Livanjsko polje · Vidi više »

Livno

Livno (stariji nazivi: Hlivno John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006. Marko Vego, Naselja bosanske srednjevjekovne države, Svetlost, 1957. Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897., HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989. Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Dinara i Livno · Vidi više »

Malina

Malina (lat. Rubus idaeus) je vrsta biljke roda Rubus.

Novi!!: Dinara i Malina · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Dinara i Metar · Vidi više »

Mezozoik

Era mezozoika je jedna od tri geološke ere fanerozojskog eona.

Novi!!: Dinara i Mezozoik · Vidi više »

Mina

Mina (fr. mine) je eksplozivno oružje sa sustavom za paljenje, namijenjeno za uništavanje, rušenje, onesposobljavanje ili potapanje ljudi ili objekata.

Novi!!: Dinara i Mina · Vidi više »

Morejski rat

Morejski rat (talijanski: La guerra di Morea) poznat je i kao Sedmi tursko-mletački rat.

Novi!!: Dinara i Morejski rat · Vidi više »

Obična borovica

Obična borovica (kleka, brinj, brinje, smrika, lat.Juniperus communis) je razgranan grm visok 1-2 m ili stablo visoko i do 12 m. Listovi su igličasti, bodljikavi, vazdazeleni, 1-2 cm dugi, smješteni po 3 u pršljenu.

Novi!!: Dinara i Obična borovica · Vidi više »

Obična bukva

Bukva (Fagus sylvatica) bjelogorično je drvo iz porodice Fagaceae, najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj.

Novi!!: Dinara i Obična bukva · Vidi više »

Obična jela

200px Jela car, najveće stablo jele na Velebitu i u Europi. Obična jela (bijela jela, vita jela, borika prava, lat. Abies alba Mill.), crnogorična vrsta drveća umjerenih predjela sjeverne polutke, treća najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj, poslije bukve i hrasta lužnjaka.

Novi!!: Dinara i Obična jela · Vidi više »

Obična smukulja

Obična smukulja (lat. Coronella austriaca) je vrsta zmije koja pripada guževima.

Novi!!: Dinara i Obična smukulja · Vidi više »

Obični bor

Obični bor ili bijeli bor (lat. Pinus sylvestris) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.

Novi!!: Dinara i Obični bor · Vidi više »

Obični fazan

Obični fazan (lat. Phasianus colchicus) ptica je koja pripada porodici fazanki i redu kokoški.

Novi!!: Dinara i Obični fazan · Vidi više »

Obični jasen

Obični jasen (gorski jasen, bijeli jasen, (lat. Fraxinus excelsior) je vrsta drveća iz porodice Oleaceae visine od 30 do 40 m. Plod je krilata perutka, a cvjeta u travnju i svibnju. Značajna je šumska vrsta koja naseljava plodnija i umjereno vlažna staništa, u kojima se rijetko javlja sušni period. U mladosti dobro podnosi priličnu zasjenu, uglavnom u šumama bukve. Autohtona je vrsta u Hrvatskoj. Javlja se u većem dijelu Europe.

Novi!!: Dinara i Obični jasen · Vidi više »

Obični ris

Obični ris (lat. Lynx lynx), ili eurazijski ris je najveća mačka u Europi pa i na hrvatskom tlu.

Novi!!: Dinara i Obični ris · Vidi više »

Omiška Dinara

Omiška Dinara (katkad i samo: Dinara) brdo je u Splitsko-dalmatinskoj županiji uz obalu Jadranskog mora.

Novi!!: Dinara i Omiška Dinara · Vidi više »

Operacija Zima '94.

Operacija Zima '94 odvijala se u razdoblju od 29.

Novi!!: Dinara i Operacija Zima '94. · Vidi više »

Ornitologija

Ornitologija je grana zoologije koja se bavi pticama (Avis).

Novi!!: Dinara i Ornitologija · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (kratica OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Novi!!: Dinara i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

Perućko jezero

Perućko jezero je umjetna akumulacija nastala izgradnjom brane Peruća na rijeci Cetini, te je po veličini treće jezero u Hrvatskoj s površinom od oko 15 km2, a dubinom od 65 m među prva tri (dubina jezera jako varira zbog brane koja u kišnoj sezoni jesen-zima akumulira, a u vrijeme ljeta ispušta vodu).

Novi!!: Dinara i Perućko jezero · Vidi više »

Pjegavi daždevnjak

Pjegavi daždevnjak na Mosoru Pjegavi daždevnjak, poznat i kao šareni daždevnjak (Salamandra salamandra) je vodozemac iz roda daždevnjaka.

Novi!!: Dinara i Pjegavi daždevnjak · Vidi više »

Planinarstvo u 2018.

Planinarstvo u 2018. godini.

Novi!!: Dinara i Planinarstvo u 2018. · Vidi više »

Planinska ševa

Planinska ševa (Eremophila alpestris) je vrsta vrapčarke iz roda Eremophila.

Novi!!: Dinara i Planinska ševa · Vidi više »

Planinski bor

Planinski bor, klekovina ili bor krivulj (Pinus mugo) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.

Novi!!: Dinara i Planinski bor · Vidi više »

Požarevački mir

Požarevački mir je sklopljen između Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Venecije 21. srpnja 1718.

Novi!!: Dinara i Požarevački mir · Vidi više »

Poskok

Poskok (lat. Vipera ammodytes) je najotrovnija i najopasnija europska zmija iz porodice ljutica.

Novi!!: Dinara i Poskok · Vidi više »

Prepelica

Prepelica (lat. Coturnix coturnix, eng. common quail, njem. Wachtel, fra. caille), u cijelom svijetu poznata ptica s brojnim geografski ograničenim podvrstama.

Novi!!: Dinara i Prepelica · Vidi više »

Sinj

Sinj je grad u Hrvatskoj, koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Dinara i Sinj · Vidi više »

Sinjsko polje

Sinjsko polje je krško polje u Zagori.

Novi!!: Dinara i Sinjsko polje · Vidi više »

Sivi sokol

Sivi sokol (lat. Falco peregrinus) je vrsta kozmopolitskog sokola koja u obrušavanju dostiže brzinu i do 350 km/h, što je čini najbržom životinjom na svijetu.

Novi!!: Dinara i Sivi sokol · Vidi više »

Sivi vuk

Vuk (Canis lupus) je vrsta pasa iz roda Canis.

Novi!!: Dinara i Sivi vuk · Vidi više »

Sljepić

Sljepić (Anguis fragilis) je neobična vrsta guštera.

Novi!!: Dinara i Sljepić · Vidi više »

Smeđi medvjed

zagrebačkom zoološkom vrtu Smeđi medvjed (Ursus arctos) je zvijer iz porodice medvjeda.

Novi!!: Dinara i Smeđi medvjed · Vidi više »

Splitsko-dalmatinska županija

Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.

Novi!!: Dinara i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

Suri orao

Suri orao (lat. Aquila chrysaetos) je vrsta orla koji je velik 1 m s rasponom krila preko 2 m i težak 2,5 do 7 kg.

Novi!!: Dinara i Suri orao · Vidi više »

Troglav

Pogled na Troglav i Peručko jezero sa planine Svilaja Troglav (1913 m n/v), najviši vrh Dinare nalazi se na sjeverozapadnom dijelu općine Livno.

Novi!!: Dinara i Troglav · Vidi više »

Velebit

ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili velebitski masiv je najduža (145 km), ali po nadmorskoj visini tek četvrta planina u Hrvatskoj.

Novi!!: Dinara i Velebit · Vidi više »

Visoka smreka

Visoka smreka (obična smreka, lat. Picea abies) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.

Novi!!: Dinara i Visoka smreka · Vidi više »

Vrlika

Vrlika je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Dinara i Vrlika · Vidi više »

Vučipolje (Hrvace)

Vučipolje je naselje u sastavu općine Hrvace u Zagori smješteno između 3 planine: sa sjevera Debelo Brdo, juga Svilaja i sjeveroistoka Dinara te na jugu jezero Peruča.

Novi!!: Dinara i Vučipolje (Hrvace) · Vidi više »

12. svibnja

12.

Novi!!: Dinara i 12. svibnja · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: Dinara i 1994. · Vidi više »

24. prosinca

24.

Novi!!: Dinara i 24. prosinca · Vidi više »

29. studenog

29.

Novi!!: Dinara i 29. studenog · Vidi više »

7. gardijska brigada "Pume"

7.

Novi!!: Dinara i 7. gardijska brigada "Pume" · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »