Brže od pregledniku!
31 odnosi: Ardeni, Žigmund Luksemburški, Češka, Češka (povijesna pokrajina), Dinastija, Elizabeta Luksemburška, Europa, Grof, Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva, Njemački jezik, Rimsko-njemački car, Rimsko-njemački kralj, Srednji vijek, Sveto Rimsko Carstvo, Vaclav IV. Luksemburški, Vojvoda, 1060., 1136., 1196., 12. stoljeće, 13. stoljeće, 1312., 1378., 1383., 1387., 1400., 1433., 1437., 963..
Ardeni
Krajolik ardenskog sela Frahan u Belgiji Ardeni (fra. l’Ardenne, les Ardennes, od keltskog Arduenna - uzvišenje) su niskoplaninsko i brdovita područja u zapadnoj Europi.
Novi!!: Luksemburgovci i Ardeni · Vidi više »
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Novi!!: Luksemburgovci i Žigmund Luksemburški · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Luksemburgovci i Češka · Vidi više »
Češka (povijesna pokrajina)
Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.
Novi!!: Luksemburgovci i Češka (povijesna pokrajina) · Vidi više »
Dinastija
Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.
Novi!!: Luksemburgovci i Dinastija · Vidi više »
Elizabeta Luksemburška
Kip Elizabete Luksemburške u Innsbrucku Elizabeta Luksemburška (1409. – 1442.) bila je kraljica Njemačke, Mađarske, Ugarske, Hrvatske i Bohemije i vojvotkinja Austrije, a nakon smrti supruga Alberta II. Habsburškog nekoliko mjeseci je vladala hrvatsko-ugarskim kraljevstvom kao kraljica do izbora novog kralja dok je u Austriji njena vlast bila prihvaćena bez ikakvog ograničenja.
Novi!!: Luksemburgovci i Elizabeta Luksemburška · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Luksemburgovci i Europa · Vidi više »
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Novi!!: Luksemburgovci i Grof · Vidi više »
Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva
Henrik VII. (njem. Heinrich VII.) (Valenciennes, o. 1275. – Buonconvento kraj Siene, 24. kolovoza 1313.) bio je luksemburški grof od 1288., rimsko-njemački kralj od 1308.
Novi!!: Luksemburgovci i Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Luksemburgovci i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva
Karlovog mosta u Pragu (1848.) Karlo IV.
Novi!!: Luksemburgovci i Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Luksemburgovci i Njemački jezik · Vidi više »
Rimsko-njemački car
Josipa II. (1765.) Pojmom rimsko-njemački car novija povijesna literatura označava careve Svetog Rimskog Carstva da bi ih razlikovala s jedne strane od careva antičkog Rima, a s druge strane od njemačkih careva, vladara Njemačkog Carstva, osnovanog 1871., propalog 1918.
Novi!!: Luksemburgovci i Rimsko-njemački car · Vidi više »
Rimsko-njemački kralj
Svetog Rimskog Carstva Pojam Rimsko-njemački kralj označava u novijoj stručnoj povijesnoj literaturi vladara Svetog Rimskog Carstva u vremenu između njegova izbora za kralja i krunidbe za cara.
Novi!!: Luksemburgovci i Rimsko-njemački kralj · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Luksemburgovci i Srednji vijek · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Luksemburgovci i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Vaclav IV. Luksemburški
Vaclav IV. ili Vjenceslav (Nürnberg, 26. veljače 1361. – Prag, 16. kolovoza 1419.), češki kralj (1363. – 1419.) i rimsko-njemački kralj (1376. – 1400.); sin i nasljednik Karla IV. iz dinastije Luksemburg.
Novi!!: Luksemburgovci i Vaclav IV. Luksemburški · Vidi više »
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Novi!!: Luksemburgovci i Vojvoda · Vidi više »
1060.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburgovci i 1060. · Vidi više »
1136.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburgovci i 1136. · Vidi više »
1196.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburgovci i 1196. · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburgovci i 12. stoljeće · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburgovci i 13. stoljeće · Vidi više »
1312.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburgovci i 1312. · Vidi više »
1378.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburgovci i 1378. · Vidi više »
1383.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburgovci i 1383. · Vidi više »
1387.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburgovci i 1387. · Vidi više »
1400.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburgovci i 1400. · Vidi više »
1433.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburgovci i 1433. · Vidi više »
1437.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburgovci i 1437. · Vidi više »
963.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburgovci i 963. · Vidi više »
