Brže od pregledniku!
68 odnosi: Ana, kraljica Velike Britanije, Škoti, Škotska, Commonwealth, David I., Dinastija, Dinastija Tudor, Elizabeta I., Engleska, Engleski građanski rat, Engleski jezik, Feudalizam, Francuska, Francuski jezik, Hanoverska dinastija, Henrik Benedikt Stuart, Henrik I., engleski kralj, Irska, Irsko Kraljevstvo, Jakov Franjo Edvard Stuart, Jakov I. Stuart, Jakov I., kralj Škotske, Jakov II., kralj Škotske, Jakov II., kralj Engleske, Jakov III., kralj Škotske, Jakov IV., kralj Škotske, Jakov V., kralj Škotske, Kardinal, Karlo Eduard Stuart, Karlo I., kralj Engleske, Karlo II., kralj Engleske, Katoličanstvo, Kralj, Kraljevina Engleska, Kraljevstvo Velike Britanije, Margareta Tudor, Marija Bruce, Marija I., kraljica Škotske, Marija II., kraljica Engleske, Monarhija, Nizozemska, Oliver Cromwell, Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, Opća i nacionalna enciklopedija, Parlament, Plemstvo, Popis engleskih i britanskih vladara, Robert Bruce, Robert II., kralj Škotske, Robert III., kralj Škotske, ..., Spomenik kraljevskim Stuartima, Ujedinjeno Kraljevstvo, Veliki namjesnik Škotske, Vilim III. Oranski, Walter III. Stewart, veliki namjesnik Škotske, 1150., 1157., 12. stoljeće, 1371., 1542., 1567., 16. stoljeće, 1603., 1651., 1660., 1685., 1707., 1714.. Proširite indeks (18 više) »
Ana, kraljica Velike Britanije
Ana, eng. Anne (London, 6. veljače 1665. – London, 1. kolovoza 1714.) zadnja kraljica samostalne Engleske i kraljica Škota, te kraljica Irske; od 8. ožujka 1702. Naslijedila svog rođaka i šurjaka, Vilima III. Engleskog i II. Škotskog.
Novi!!: Stuarti i Ana, kraljica Velike Britanije · Vidi više »
Škoti
Škotska zastava, koju predstavlja Andrijin križ Škoti ili Škotlanđani (eng. Scottish people, Scots, gla. Gáidheal, Albannaich) su stanovnici Škotske, to jest sjevernog dijela Velike Britanije i obližnjih otoka.
Novi!!: Stuarti i Škoti · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Stuarti i Škotska · Vidi više »
Commonwealth
*Commonwealth (zajednica država) (Commonwealth of Nations), zajednica država koje su nekoć tvorile Britansko Carstvo.
Novi!!: Stuarti i Commonwealth · Vidi više »
David I.
David I. Sveti (škot. Dàibhidh mac Mhaoil Chaluim) (?, oko 1082. – Carlisle, Cumberland, 24. svibnja 1153.), škotski kralj od 1124. do smrti 1153.
Novi!!: Stuarti i David I. · Vidi više »
Dinastija
Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.
Novi!!: Stuarti i Dinastija · Vidi više »
Dinastija Tudor
Tudorska ruža crvene boje zbog rodbinske veze s Lancasterima Dinastija Tudor, velška velikaška obitelj i engleska kraljevska dinastija čiji su članovi, poznati kao Tudori, Engleskom vladali od 1485. do 1603. godine, ujedinivši zemlju nakon Rata dviju ruža (1455. – 1485.), uzrokovanih dinastijskom krizom i sukobom između nasljednika dinastije Anjou-Plantagenet, Lancastera i Yorka.
Novi!!: Stuarti i Dinastija Tudor · Vidi više »
Elizabeta I.
Elizabeta I. (Palača Placentia, 7. rujna 1533. – Palača Richmond, 24. ožujka 1603.), engleska kraljica.
Novi!!: Stuarti i Elizabeta I. · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Stuarti i Engleska · Vidi više »
Engleski građanski rat
'''Karlo I.''' '''Oliver Cromwell''' Engleski građanski rat, ponekad zvan i Engleska revolucija je naziv za niz oružanih sukoba koji su se odigrali u Engleskoj sredinom 17. stoljeća, a koji svoj izvor imaju u sukobu između engleskog kralja Karla I. i engleskog parlamenta.
Novi!!: Stuarti i Engleski građanski rat · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Stuarti i Engleski jezik · Vidi više »
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Novi!!: Stuarti i Feudalizam · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Stuarti i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Stuarti i Francuski jezik · Vidi više »
Hanoverska dinastija
Grb dinastije Hannover Dinastija Hannover je njemačka dinastija koja je vladala Braunschweigom, Hannoverom (do 1866.) i Ujedinjenim Kraljevstvom (1714. – 1901.). Dinastija Hannover je bila mlađi ogranak dinastije Welf, koja je bila mlađa grana dinastije Este.
Novi!!: Stuarti i Hanoverska dinastija · Vidi više »
Henrik Benedikt Stuart
Henrik Benedikt Toma Edvard Marija Klement Franjo Ksaver Stuart, kardinal vojvoda od Yorka (6. ožujka 1725. – 13. srpnja 1807.) bio je katolički kardinal, te četvrti i posljednji jakobitski nasljednik i javni pretendent na prijestolja Engleske, Škotske, Francuske i Irske.
Novi!!: Stuarti i Henrik Benedikt Stuart · Vidi više »
Henrik I., engleski kralj
Henrik I. (1068. — 1. prosinca 1135.) bio je engleski kralj.
Novi!!: Stuarti i Henrik I., engleski kralj · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: Stuarti i Irska · Vidi više »
Irsko Kraljevstvo
Irsko Kraljevstvo (galski: Rioghacht Éireann) ime je koje je Irska dobila 1541., Aktom irske krune u Irskome parlamentu.
Novi!!: Stuarti i Irsko Kraljevstvo · Vidi više »
Jakov Franjo Edvard Stuart
Jakov Franjo Edvard, princ od Walesa (10. lipnja 1688. – 1. siječnja 1766.), poznat kao Stari Pretendent, bio je sin kralja Jakova II., monarha triju kraljevina Engleske, Škotske i Irske i njegove druge žene Marije Modenske.
Novi!!: Stuarti i Jakov Franjo Edvard Stuart · Vidi više »
Jakov I. Stuart
Jakov I., eng. James I, (Edinburgh, Škotska, 19. lipnja 1566. – Dvorac Theobalds, Engleska, 27. ožujka 1625.), škotski, engleski i irski kralj.
Novi!!: Stuarti i Jakov I. Stuart · Vidi više »
Jakov I., kralj Škotske
Jakov I. (eng. James I) (Dunfermline, Škotska, 25. srpnja 1394. – Perth, 21. veljače 1437.), škotski kralj od 1406. do smrti, 1437.
Novi!!: Stuarti i Jakov I., kralj Škotske · Vidi više »
Jakov II., kralj Škotske
Jakov II. (eng. James II) (Edinburgh, Škotska, 16. listopada 1430. – Roxburgh, 3. kolovoza 1460.), škotski kralj od 1437. do smrti, 1460.
Novi!!: Stuarti i Jakov II., kralj Škotske · Vidi više »
Jakov II., kralj Engleske
Jakov II.
Novi!!: Stuarti i Jakov II., kralj Engleske · Vidi više »
Jakov III., kralj Škotske
Jakov III. (eng. James III) (?, svibnja 1452. – kraj Stirlinga, 11. lipnja 1488.), škotski kralj od 1460. do smrti, 1488.
Novi!!: Stuarti i Jakov III., kralj Škotske · Vidi više »
Jakov IV., kralj Škotske
Jakov IV. (Stirling, 17. ožujka 1473. – Flodden, 9. rujna 1513.) bio je škotski kralj od 11. lipnja 1488. do svoje smrti.
Novi!!: Stuarti i Jakov IV., kralj Škotske · Vidi više »
Jakov V., kralj Škotske
Jakov V. (Linlithgow, 10. travnja 1512. – Falkland, 14. prosinca 1542.), škotski kralj od 9. rujna 1513. godine do smrti, koja je uslijedila nakon bitke kod Solway Mossa.
Novi!!: Stuarti i Jakov V., kralj Škotske · Vidi više »
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Novi!!: Stuarti i Kardinal · Vidi više »
Karlo Eduard Stuart
Karlo Edvard Ljudevit Ivan Kazimir Silvestar Severin Marija Stuart (31. prosinca 1720. – 31. siječnja 1788.), za života u Britaniji obično poznat kao Mladi Pretendent i Mladi Kavalir i često u retrospektivnim izvješćima poznat kao Bonnie Prince Charlie bio je drugi jakobitski pretendent na prijestolja Engleske, Škotske, Francuske i Irske (kao Karlo III.), nakon smrti svoga oca 1766.
Novi!!: Stuarti i Karlo Eduard Stuart · Vidi više »
Karlo I., kralj Engleske
Karlo I. (Palača Dunfermline, Škotska, 19. studenog 1600. – 30. siječnja 1649.), kralj Engleske, kralj Irske i kralj Škotske.
Novi!!: Stuarti i Karlo I., kralj Engleske · Vidi više »
Karlo II., kralj Engleske
Karlo II. (Palača St. James's, 29. svibnja 1630. – 6. veljače 1685.), engleski, škotski i irski kralj.
Novi!!: Stuarti i Karlo II., kralj Engleske · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Stuarti i Katoličanstvo · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Stuarti i Kralj · Vidi više »
Kraljevina Engleska
Kraljevina Engleska (eng. Kingdom of England) ime je države, koja je postojala od 927. do 1707. godine.
Novi!!: Stuarti i Kraljevina Engleska · Vidi više »
Kraljevstvo Velike Britanije
Kraljevstvo Velike Britanije (eng. Kingdom of Great Britain) bilo je država stvorena ujedinjenjem Kraljevine Engleske i Kraljevine Škotske 1707. g. Prestala je postojati 1801. kada joj je pridruženo Irsko Kraljevstvo te je stvoreno Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske.
Novi!!: Stuarti i Kraljevstvo Velike Britanije · Vidi više »
Margareta Tudor
Tudor, engleska princeza i škotska kraljica. Margareta Tudor (1489. – 1541.) bila je škotska kraljica kao supruga Jakova IV. od 1503.
Novi!!: Stuarti i Margareta Tudor · Vidi više »
Marija Bruce
Marija Bruce (eng. Marjorie Bruce, Marjorie de Brus) (?, oko 1296. - ?, 2. ožujka 1316.), škotska princeza iz dinastije Bruce i supruga velikog namjesnika Škotske, Waltera Stewarta.
Novi!!: Stuarti i Marija Bruce · Vidi više »
Marija I., kraljica Škotske
Marija I, škotska kraljica Portret Marije Stuart u mladim danima kojeg je izradio F. Clouet, francuski dvorski slikar tog razdoblja. Marija I., škotska kraljica (8. prosinca 1542. – 8. veljače 1587.), odnosno Marija Stuart, vladarica Škotske.
Novi!!: Stuarti i Marija I., kraljica Škotske · Vidi više »
Marija II., kraljica Engleske
'''Marija II.''' Marija II. (Palača St. James, London, 30. travnja 1662. – Palača Kensington 28. prosinca 1694.) kraljica Engleske, Irske i Škotske.
Novi!!: Stuarti i Marija II., kraljica Engleske · Vidi više »
Monarhija
Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.
Novi!!: Stuarti i Monarhija · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Stuarti i Nizozemska · Vidi više »
Oliver Cromwell
'''Oliver Cromwell''' Oliver Cromwell (Huntingdon, 25. travnja 1599. – London, 3. rujna 1658.), engleski državnik.
Novi!!: Stuarti i Oliver Cromwell · Vidi više »
Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda
Opća enciklopedija JLZ Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (skraćeno: Opća enciklopedija JLZ), izdanje je Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža) u 8 svezaka (1977-1982).
Novi!!: Stuarti i Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Stuarti i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Novi!!: Stuarti i Parlament · Vidi više »
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Novi!!: Stuarti i Plemstvo · Vidi više »
Popis engleskih i britanskih vladara
Bez opisa.
Novi!!: Stuarti i Popis engleskih i britanskih vladara · Vidi više »
Robert Bruce
Robert I. Bruce (dvorac Turnberry, 11. srpnja 1274. – Cardross, Škotska, 7. lipnja 1329.), škotski kralj od 1306. do 1329. i grof od Carricka (kao Robert VIII.) iz dinastije Bruce. Od 1295. do 1304. godine, podupirao je bunu Williama Wallacea (o.
Novi!!: Stuarti i Robert Bruce · Vidi više »
Robert II., kralj Škotske
Robert II. (Paisley, 2. ožujka 1316. – Dundonald, 19. travnja 1390.), prvi škotski kralj iz dinastije Stuarta.
Novi!!: Stuarti i Robert II., kralj Škotske · Vidi više »
Robert III., kralj Škotske
Robert III., pravim imenom John Stewart (?, oko 1337. – Rothesay, 4. travnja 1406.), škotski kralj od 1390. godine, prvotno grof od Carricka (o. 1368. – 1390.); odvjetak kraljevske linije Stuarta.
Novi!!: Stuarti i Robert III., kralj Škotske · Vidi više »
Spomenik kraljevskim Stuartima
Spomenik kraljevskim Stuartima je memorijalni spomenik u Bazilici sv. Petra u Vatikanu.
Novi!!: Stuarti i Spomenik kraljevskim Stuartima · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Stuarti i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Veliki namjesnik Škotske
Grb Stuarta Veliki ili visoki namjesnik Škotske (eng. High Steward, Great Steward of Scotland), majordom na škotskom kraljevskom dvoru, koji se brinuo za održavanje i funkcioniranje dvora.
Novi!!: Stuarti i Veliki namjesnik Škotske · Vidi više »
Vilim III. Oranski
Vilim III.
Novi!!: Stuarti i Vilim III. Oranski · Vidi više »
Walter III. Stewart, veliki namjesnik Škotske
Walter III.
Novi!!: Stuarti i Walter III. Stewart, veliki namjesnik Škotske · Vidi više »
1150.
Bez opisa.
Novi!!: Stuarti i 1150. · Vidi više »
1157.
Bez opisa.
Novi!!: Stuarti i 1157. · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Stuarti i 12. stoljeće · Vidi više »
1371.
Bez opisa.
Novi!!: Stuarti i 1371. · Vidi više »
1542.
Bez opisa.
Novi!!: Stuarti i 1542. · Vidi više »
1567.
Bez opisa.
Novi!!: Stuarti i 1567. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Stuarti i 16. stoljeće · Vidi više »
1603.
Bez opisa.
Novi!!: Stuarti i 1603. · Vidi više »
1651.
Bez opisa.
Novi!!: Stuarti i 1651. · Vidi više »
1660.
Bez opisa.
Novi!!: Stuarti i 1660. · Vidi više »
1685.
Bez opisa.
Novi!!: Stuarti i 1685. · Vidi više »
1707.
Bez opisa.
Novi!!: Stuarti i 1707. · Vidi više »
1714.
Bez opisa.
Novi!!: Stuarti i 1714. · Vidi više »
