Brže od pregledniku!
161 odnosi: Afrika, Agneza Rimska, Aleksandar Sever, Aleksandrija, Alemani, Antiohija, Atena (grad), August, Aurelijan, Šapur I., Španjolska, Balkanski poluotok, Barbari, Belgija, Bitka kod Milvijskog mosta, Burgundi, Crkva, Crna Gora, Dačani, Dalmacija, Decije, Demetrije Srijemski, Dioklecijanova palača, Divlja svinja, Domaći konj, Duklja (grad), Dunav, Egipat, Eufrat, Florijan, Franci, Galerije, Galija (rimska provincija), Galijen, Germani, Gladijatori, Goti, Grčka mitologija, Istanbul, Istok, Istra, Kajo, Kar, Karin, rimski car, Kartaga, Katarina Aleksandrijska, Klaudije Gotski, Konstancije I. Klor, Konstantin I. Veliki, Kršćanstvo, ..., Kronologija starog Rima, Ktezifont, Kuga, Kvadi, Latinski jezik, Licinije, Maksencije, Maksimijan, Maksimin Daja, Maksimin Tračanin, Mala Azija, Marko Licinije Kras, Mauri, Mezija, Mezopotamija, Milano, Milanski edikt, Morava (Srbija), Napoleon Bonaparte, Neron, Niš, Nikomedija, Numerijan, Palmira, Partsko Carstvo, Perzija (razdvojba), Perzijanci, Postum, Pretorijanci, Prob, Rajna, Reuma, Rim, Rimska mitologija, Rimsko Carstvo, Salona, Saraceni, Sarmati, Sasanidsko Perzijsko Carstvo, Sasi, Sicilija, Sirija, Solin, Split, Sveta Eufemija, Sveta Filomena, Sveta Lucija (mučenica), Sveta Margareta mučenica, Sveta Stošija, Svetac, Sveti Dionizije Pariški, Sveti Dujam, Sveti Euzebije i Polion, Sveti Florijan, Sveti Kancij, Kancijan i Kancijanila, Sveti Pankracije, Tacit, Tetrarhija, Tigris, Trajan, Trijumf, Troja, Ujedinjeno Kraljevstvo, Valerijan (car), Vandali, Verona, Vinkovci, Zapad, Zenobija, 1. ožujka, 1. svibnja, 1. travnja, 11. svibnja, 13. lipnja, 17. rujna, 22. prosinca, 235., 250., 251., 253., 257., 259., 260., 268., 269., 270., 275., 276., 28. listopada, 283., 284., 285., 3. prosinca, 3. stoljeće, 30. travnja, 303., 304., 305., 306., 308., 310., 311., 312., 313., 314., 316., 324., 330., 4. stoljeće, 53. pr. Kr., 8. listopada. Proširite indeks (111 više) »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: Dioklecijan i Afrika · Vidi više »
Agneza Rimska
Sveta Agneza Rimska (lat. Agnes, hrv. Janja) (? - Rim, oko 304.), kršćanska svetica i mučenica.
Novi!!: Dioklecijan i Agneza Rimska · Vidi više »
Aleksandar Sever
Aleksandar Sever Aleksandar Sever, rimski car (222. – 235.). Sin Julije Mameje i Elagabalov rođak.
Novi!!: Dioklecijan i Aleksandar Sever · Vidi više »
Aleksandrija
Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.
Novi!!: Dioklecijan i Aleksandrija · Vidi više »
Alemani
Područje naseljeno Alemanima i mjesta rimsko - alemanskih sukoba, od 3. do 6. stoljeća Alemani su bila germanska plemena udružena u savez plemena.
Novi!!: Dioklecijan i Alemani · Vidi više »
Antiohija
Antiohija (Antiohija na Orontu) (grč.: Αντιόχεια η επί Δάφνη, Αντιόχεια ή επί Ορόντουili Αντιόχεια η Μεγάλη; lat.: Antiochia ad Orontem; arap.: انتاكيّة; tur.: Antakya) je drevni grad na Bliskom istoku.
Novi!!: Dioklecijan i Antiohija · Vidi više »
Atena (grad)
Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.
Novi!!: Dioklecijan i Atena (grad) · Vidi više »
August
August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.
Novi!!: Dioklecijan i August · Vidi više »
Aurelijan
antoninijan Aurelijana. Aurelijan (lat. Lucius Domitius Aurelianus), rimski car (Mezija, 9. IX. 214 – Cenofurij, Tracija, 275).
Novi!!: Dioklecijan i Aurelijan · Vidi više »
Šapur I.
Šapur I. (ili Sapor), veliki kralj Perzije (240./242. – 270./272.). Konsolidirao je i proširio Novoperzijsko Carstvo Sasanida koje je osnovao njegov otac Ardašir I.
Novi!!: Dioklecijan i Šapur I. · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Dioklecijan i Španjolska · Vidi više »
Balkanski poluotok
Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.
Novi!!: Dioklecijan i Balkanski poluotok · Vidi više »
Barbari
Barbari (grčki: βάρβαρος), je bio naziv u starogrčkom za sve koji su slabo ili nikako govorili grčki.
Novi!!: Dioklecijan i Barbari · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Dioklecijan i Belgija · Vidi više »
Bitka kod Milvijskog mosta
Bitka kod Milvijskog mosta je bitka iz doba Rimskog Carstva koja se vodila između vojska dva rimska tetrarha, Konstantina Velikog i Maksencija.
Novi!!: Dioklecijan i Bitka kod Milvijskog mosta · Vidi više »
Burgundi
Drugo burgundsko kraljevstvo, između 443. i 476. godine Burgundi (lat. Burgundiones) su bili istočnogermansko pleme kojima je prvotna postojbina bila najvjerojatnije Skandinavija te su prešli na otok Bornholm, koji se na staronordijskom jeziku zvao Burgundarholmr (otok Burgunda), a od tamo su naselili Europu.
Novi!!: Dioklecijan i Burgundi · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Dioklecijan i Crkva · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Dioklecijan i Crna Gora · Vidi više »
Dačani
Dačani 82. pr. Kr. Dačani (latinski: Daci) su Tračka plemena nastanjena pretežno na području današnjih država Rumunjske i Moldavije.
Novi!!: Dioklecijan i Dačani · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Dioklecijan i Dalmacija · Vidi više »
Decije
Decije Decije, Gaius Messius Quintus Traianus Decius, (Sirmium, danas Srijemska Mitrovica, oko 201. – Abrittus, 1. srpnja 251.), rimski car.
Novi!!: Dioklecijan i Decije · Vidi više »
Demetrije Srijemski
Sveti Demetrije Srijemski, također poznat kao Dimitrije, Dimitar, Dmitar i Mitar (Sirmij, oko 270. – 9. travnja 304.), bio je rimski đakon i kršćanski mučenik ranoga 4. stoljeća.
Novi!!: Dioklecijan i Demetrije Srijemski · Vidi više »
Dioklecijanova palača
Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu.
Novi!!: Dioklecijan i Dioklecijanova palača · Vidi više »
Divlja svinja
Divlja svinja (lat. Sus scrofa), bliski je rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma.
Novi!!: Dioklecijan i Divlja svinja · Vidi više »
Domaći konj
Domaći konj (konj, lat. Equus (Equus) caballus; sin. Equus ferus caballus, Equus caballus caballus, Equus caballus) je veliki četveronožni sisavac, pripadnik roda Equus.
Novi!!: Dioklecijan i Domaći konj · Vidi više »
Duklja (grad)
''Grad Duklja'' Crne Gore'' Duklja (izvorno, latinski Doclea, na crnogor.ćiril. Дукља) je najznačajniji urbani centar za rimskoga razdoblja na području suvremene Crne Gore, u okolici Podgorice, u okviru provincije Prevalis.
Novi!!: Dioklecijan i Duklja (grad) · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Dioklecijan i Dunav · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Dioklecijan i Egipat · Vidi više »
Eufrat
Eufrat u Deir ez-Zouru u Siriji. Eufrat (grč. Εὐφράτης; arap. الفرات Al-Furat; heb. פְּרָת Perat; kurdski: Firat; turski: Fırat; staroperzijski: Ufrat, akadski: Pu-rat-tu) je zapadnija od dvije velike rijeke koje protječu Mezopotamijom (druga je Tigris).
Novi!!: Dioklecijan i Eufrat · Vidi više »
Florijan
antoninijan, Florijana kruni Heraklo.
Novi!!: Dioklecijan i Florijan · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Dioklecijan i Franci · Vidi više »
Galerije
Galerije (lat. Gaius Galerius Valerius Maximianus; Gaj Galerije Valerije Maksimijan), (kraj Serdike, o. 250. – Nikomedija, svibanj 311.), rimski car od 305. do svoje smrti 311. Za vrijeme rimske tetrarhije, bio je jedan od četvorice careva Rimskog Carstva.
Novi!!: Dioklecijan i Galerije · Vidi više »
Galija (rimska provincija)
Rimska rovincija Galija Galija, povijesno područje i rimska provincija koje se poklapa približno s područjem današnje Francuske (Transalpinska Galija).
Novi!!: Dioklecijan i Galija (rimska provincija) · Vidi više »
Galijen
Galijen Publius Licinius Egnatius Gallienus (* 218.; † 268.) od 253. do 260. suvladar sa svojim ocem rimskim carem Valerijanom, a od 260. do 268. vlada sam.
Novi!!: Dioklecijan i Galijen · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: Dioklecijan i Germani · Vidi više »
Gladijatori
Jean-Léona Gérômea koja prikazuje borbu gladijatora Gladijatori (lat. gladiatores), borci u starom Rimu koji su, radi zabave gledatelja izvodili borbe s mačevima, kopljima, koristeći tadašnje vojne i borilačke vještine.
Novi!!: Dioklecijan i Gladijatori · Vidi više »
Goti
Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.
Novi!!: Dioklecijan i Goti · Vidi više »
Grčka mitologija
Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.
Novi!!: Dioklecijan i Grčka mitologija · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Dioklecijan i Istanbul · Vidi više »
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Novi!!: Dioklecijan i Istok · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Dioklecijan i Istra · Vidi više »
Kajo
Kajo ili Gajo, papa od 17. prosinca 283. do 22. travnja 296.
Novi!!: Dioklecijan i Kajo · Vidi više »
Kar
Kar (kostus, lat. Costus), biljni rod iz porodice Costaceae kojemu pripada 101 vrsta rizomatoznih trajnica, epifita i polugrmova raširenih u suptropskim i tropskim regijama, Azije, Afrike i Amerike.
Novi!!: Dioklecijan i Kar · Vidi više »
Karin, rimski car
Aureus Karina Marcus Aurelius Carinus, Rimski car od 283. do lipnja 285., najstariji sin Rimskog cara Kara, kod preuzimnja carske vlasti bio je cezar zapadnog djela carstva.
Novi!!: Dioklecijan i Karin, rimski car · Vidi više »
Kartaga
Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.
Novi!!: Dioklecijan i Kartaga · Vidi više »
Katarina Aleksandrijska
Sveta Katarina Aleksandrijska (Aleksandrija, oko 282. – Aleksandrija, oko 307.), kršćanska svetica i mučenica.
Novi!!: Dioklecijan i Katarina Aleksandrijska · Vidi više »
Klaudije Gotski
Klaudije II.
Novi!!: Dioklecijan i Klaudije Gotski · Vidi više »
Konstancije I. Klor
Konstancije I. Klor (lat. Marcus Flavius Valerius Constantius Herculius Augustus; Marko Flavije Valerije Konstancije Herkulije August, nadimak Chlorus, Zeleni, Blijedi), (?, oko. 250. – Eboracum, 25. srpnja 306.), rimski car od 305. do 306. Isprva je vladao kao suvladar (cezar) cara Maksimijana na Zapadu (293. – 305.), a zatim kao car (august).
Novi!!: Dioklecijan i Konstancije I. Klor · Vidi više »
Konstantin I. Veliki
Konstantin Veliki (lat. Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus; Naissus, 28. veljače 272. ili 273. – Nikomedija, 22. svibnja 337.) rimski car 306. – 337.
Novi!!: Dioklecijan i Konstantin I. Veliki · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Dioklecijan i Kršćanstvo · Vidi više »
Kronologija starog Rima
Povijest starorimske države od 753. pr. Kr. do 476. godine pripada razdoblju antike.
Novi!!: Dioklecijan i Kronologija starog Rima · Vidi više »
Ktezifont
Ktezifont (grčki: Ktēsiphōn, Κτησιφῶν) je bio glavni grad Sasanidskog Perzijskog Carstva u drevnoj Mezopotamiji.
Novi!!: Dioklecijan i Ktezifont · Vidi više »
Kuga
Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.
Novi!!: Dioklecijan i Kuga · Vidi više »
Kvadi
Rasprostiranje germanskih plemena u 1. stoljeću. Kvadi se nalaze u lijevom donjem kutu mape (narančasto). Kvadi (latinski: Quadi, njemački: Quaden) je manje germansko pleme o kojemu se malo zna, i to samo iz zabilješki njihovih neprijatelja – Rimljana.
Novi!!: Dioklecijan i Kvadi · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Dioklecijan i Latinski jezik · Vidi više »
Licinije
Gaj Valerije Licinijan Licinije (latinski: Gaius Valerius Licinianus Licinius) (?, oko 265. – Solun, 325.) bio je rimski car od 308. do 324. godine.
Novi!!: Dioklecijan i Licinije · Vidi više »
Maksencije
Follis Maksencije Marcus Aurelius Valerius Maxentius rimski car od 28. listopada 306. do 28. listopada 312., sin Dioklecijanovog suvladara Maksimijana.
Novi!!: Dioklecijan i Maksencije · Vidi više »
Maksimijan
Maksimijan (lat. Marcus Aurelius Valerius Maximianus, Marko Aurelije Valerije Maksimijan) (kod Sirmiuma, danas Srijemska Mitrovica, u Panoniji, oko 240. – Massalia u Galiji, 310.), zvan Herculius, rimski car od 1. ožujka 286. do 1. svibnja 305. Zajedno s Dioklecijanom bio suvladar Rimskog Carstva.
Novi!!: Dioklecijan i Maksimijan · Vidi više »
Maksimin Daja
Follis Maksimin Daja Gaius Galerius Valerius Maximinus (zvan Maksimin Daja, negdje i "Daza"; i Maksimin II.; 20. studenog 270. - † 313.) Rimski car od 308. do 313., nećak Dioklecijanovog cezara Galerija.
Novi!!: Dioklecijan i Maksimin Daja · Vidi više »
Maksimin Tračanin
Maksimin Tračanin Maksimin Tračanin, rođen kao Gaj Julije Ver Maksimin, je bio Rimski car (235. – 238.). Vojska ga je proglasila carem nakon što je ubila Aleksandra Severa.
Novi!!: Dioklecijan i Maksimin Tračanin · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Dioklecijan i Mala Azija · Vidi više »
Marko Licinije Kras
Mramorna glava Marka Licinija Krasa, muzej Louvre, Pariz. Marko Licinije Kras, (latinski Marcus Licinius Crassus), nadimak Dives (najbogatiji), (oko 115. pr. Kr. - Haran, 53. pr. Kr.), rimski vojskovođa i političar.
Novi!!: Dioklecijan i Marko Licinije Kras · Vidi više »
Mauri
Maurski veleposlanik kod kraljice Elizabete I. Mauri, islamizirani stanovnici sjeverozapadne Afrike, većinom nomadski stočari.
Novi!!: Dioklecijan i Mauri · Vidi više »
Mezija
Provincije Moesia Inferior (desno) i Moesia Superior (lijevo) (obojene crveno) Mezija (srpski: Мезија, grčki: Μοισία, bugarski: Мизия, rumunjski: Moesia, makedonski: Мезија) povijesna je pokrajina i rimska provincija koja se nalazila na teritoriju današnje Srbije, Bugarske i Rumunjske duž južne obale rijeke Dunava.
Novi!!: Dioklecijan i Mezija · Vidi više »
Mezopotamija
Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.
Novi!!: Dioklecijan i Mezopotamija · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Dioklecijan i Milano · Vidi više »
Milanski edikt
Milanski edikt je uredba koju su 313. u Milanu zajednički proglasili Konstantin I. Veliki, tada tetrarh Zapada i Licinije, tetrarh istoka, a njome je i službeno označen kraj vjerskih progona u Rimskom Carstvu, dok je samo Carstvo zauzelo neutralan položaj u odnosu na religije.
Novi!!: Dioklecijan i Milanski edikt · Vidi više »
Morava (Srbija)
Morava, poznata još i kao Velika Morava je rijeka u Srbiji.
Novi!!: Dioklecijan i Morava (Srbija) · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Dioklecijan i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Neron
Neron (15. prosinca 37. – 9. lipnja 68.) bio je peti rimski car, zadnji iz Julijsko-Klaudijevske dinastije.
Novi!!: Dioklecijan i Neron · Vidi više »
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Novi!!: Dioklecijan i Niš · Vidi više »
Nikomedija
Francuska ilustracija iz 1882. godine Nikomedija je bio drevni grad na području današnje Turske u blizini grada İzmita.
Novi!!: Dioklecijan i Nikomedija · Vidi više »
Numerijan
'''Numerijan''' Numerijan (253. – 284.), puno ime Marcus Aurelius Numerius Numerianus, Rimski car od 283. do 284. Sin cara Kara i regent Rimskog Carstva sa svojim starijim bratom Karinom, ali samo istočnog djela carstva.
Novi!!: Dioklecijan i Numerijan · Vidi više »
Palmira
Palmira (grčki: Παλμύρα / Palmýra, latinski: Palmyra) je oaza s ruševinama antičkog grada, današnje naselje Tadmur (تدمر, arapski) 215 km sjeveroistočno od Damaska u Siriji i 120 km jugozapadno od Eufrata.
Novi!!: Dioklecijan i Palmira · Vidi više »
Partsko Carstvo
Zemljovid Partskog Carstva (1. g.) Partsko Carstvo je naziv za antičku iransku državu čiji su se vladari smatrali nasljednici drevnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Novi!!: Dioklecijan i Partsko Carstvo · Vidi više »
Perzija (razdvojba)
Perzija je naziv s više značenja.
Novi!!: Dioklecijan i Perzija (razdvojba) · Vidi više »
Perzijanci
Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.
Novi!!: Dioklecijan i Perzijanci · Vidi više »
Postum
antoninijan Postum Marcus Cassianus Latinius Postumus od 260. do 269. je bio prvi car Imperium Galliarum, koje je 260. godine nastalo od pobunjeničkih zapadnih provincija Rimskog carstva.
Novi!!: Dioklecijan i Postum · Vidi više »
Pretorijanci
Pergamskom muzeju Pretorijanci ili pretorijanska garda (lat. praetoriani, cohors praetoria), naziv je za posebnu komponentu rimske vojske.
Novi!!: Dioklecijan i Pretorijanci · Vidi više »
Prob
Prob Marko Aurelije Prob (lat. Marcus Aurelius Probus)(* 19. kolovoza 232. u Sirmiumu, danas Srijemska Mitrovica, Srbija); † rujan ili listopad 282. u Sirmiumu), rimski car od 276. do 282. Pod carevima Valerijanom, Klaudijem II. i Aurelijanom, Prob se istaknuo kao vojskovođa, a za cara Tacita bio je imenovan propretorom Istoka. Njegove su ga legije proglasile carem nakon Tacitove smrti 276. Za njegove vladavine u rimsku vojsku ušli su brojni »barbari«; postrožio je disciplinu i koristio vojnike za izvođenje javnih radova (završetak Aurelijanovih zidina oko Rima, sadnja vinograda uz Rajnu i Dunav, isušivanje močvara u Srijemu), zbog čega je postao nepopularanim. Tijekom priprema za rat protiv Perzijanaca ubili su ga njegovi vojnici.Hrvatska enciklopedija (LZMK) -.
Novi!!: Dioklecijan i Prob · Vidi više »
Rajna
Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.
Novi!!: Dioklecijan i Rajna · Vidi više »
Reuma
Reuma ili reumatizam je pojam, koji se koristi za niz bolesti koje štetno djeluju na kosti, zglobove kao što su: kostobolje, zglobobolje, upale zglobova, lumbago i slično.
Novi!!: Dioklecijan i Reuma · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Dioklecijan i Rim · Vidi više »
Rimska mitologija
Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera, koji sjedi na prijestolju, da uzveliča njezina sina. Angelo Bronzino: Neptun. Rimska mitologija uglavnom je preuzela mitove i legende od starih Grka i Etruščana, uz promjenu imena bogova.
Novi!!: Dioklecijan i Rimska mitologija · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Dioklecijan i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Salona
Predio Starine u Solinu Rimske iskopine u Solinu Salona (grč. Σάλωνα), antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale.
Novi!!: Dioklecijan i Salona · Vidi više »
Saraceni
Rasprostiranje Fatimidskih arapa u 11. stoljeću. Jean-Léon Gérôme, ''Saracenski trgovac u Kairu'', 1869., ulje na platnu, 61.5 x 50 cm, privatno vlasništvo. Saraceni je srednjovjekovni naziv za sve Arape (Fatimidi), a jedno vrijeme i sve muslimane.
Novi!!: Dioklecijan i Saraceni · Vidi više »
Sarmati
Položaj Sarmata i Skita u 1. st. pr. Kr. Sarmati (lat. Sarmatæ, grč. Σαρμάται); su starovjekovni iranski narod.
Novi!!: Dioklecijan i Sarmati · Vidi više »
Sasanidsko Perzijsko Carstvo
Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. 60px; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224. – 651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla.
Novi!!: Dioklecijan i Sasanidsko Perzijsko Carstvo · Vidi više »
Sasi
Domovina Sasa Sasi (lat. Saxones, njem. Sachsen, od starovisokonjem. sahsonotas: ljudi mača) su germanski plemenski savez čija je prapostojbina bila na području kasnije Danske u području Schleswig-Holstein.
Novi!!: Dioklecijan i Sasi · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Dioklecijan i Sicilija · Vidi više »
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Novi!!: Dioklecijan i Sirija · Vidi više »
Solin
Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dioklecijan i Solin · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Dioklecijan i Split · Vidi više »
Sveta Eufemija
Mural u crkvi Svete Eufemije u Rovinju Sv.
Novi!!: Dioklecijan i Sveta Eufemija · Vidi više »
Sveta Filomena
Sveta Filomena (lat. Filumena, Filomena; Krf, 10. siječnja 291. – Rim, 10. kolovoza 304.), katolička svetica i mučenica.
Novi!!: Dioklecijan i Sveta Filomena · Vidi više »
Sveta Lucija (mučenica)
Sveta Lucija od Sirakuze (283. – 304.), kršćanska mučenica koja je zbog svoje vjere podnijela mučeništvo 303. godine.
Novi!!: Dioklecijan i Sveta Lucija (mučenica) · Vidi više »
Sveta Margareta mučenica
Sveta Margareta, minijatura iz 1440. godine Sveta Margareta, Margareta Antiohijska, Ognjena Marija ili Sveta Marina (Antiohija, Pizidija 289. – 304.) je kršćanska svetica.
Novi!!: Dioklecijan i Sveta Margareta mučenica · Vidi više »
Sveta Stošija
Sveta Stošija ili Sveta Anastazija (Rim, 3. stoljeće - Sirmium, 11. listopada 3. st.), kršćanska mučenica i svetica koja je umrla u Sirmiumu za vrijeme Dioklecijanovih progona.
Novi!!: Dioklecijan i Sveta Stošija · Vidi više »
Svetac
sv. Antuna Padovanskoga na temelju njegovih relikvija Svetac je osoba koju je radi načina života sasvim posvećenog Kristu neka kršćanska Crkva proglasila ili od davnine štuje kao svetu.
Novi!!: Dioklecijan i Svetac · Vidi više »
Sveti Dionizije Pariški
Sveti Dionizije Pariški ili Denis Pariški (fra. Saint Denis) bio je misionar u Galiji, prvi biskup Pariza i mučenik.
Novi!!: Dioklecijan i Sveti Dionizije Pariški · Vidi više »
Sveti Dujam
Sveti Dujam (Duje; lat. Domnius) († Salona, 10. travnja 304.), svetac Rimokatoličke crkve, solinski biskup i mučenik, zaštitnik grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije.
Novi!!: Dioklecijan i Sveti Dujam · Vidi više »
Sveti Euzebije i Polion
Sveti Euzebije i Polion († Vinkovci, kraj. 3./ početak 4. stoljeća) – kršćanski mučenici iz rimskog grada Cibalae, danas Vinkovci.
Novi!!: Dioklecijan i Sveti Euzebije i Polion · Vidi više »
Sveti Florijan
Sveti Florijan (Cetium, danas Sankt Pölten, Austrija - Enns, oko 304.), kršćanski svetac i mučenik.
Novi!!: Dioklecijan i Sveti Florijan · Vidi više »
Sveti Kancij, Kancijan i Kancijanila
Sveti Kancij, Kancijan i Kancijanila († San Canzian d'Isonzo, Italija, 31. svibnja 304.), kršćanski sveci i mučenici, koji su poginuli zajedno sa svojim učiteljem Protom za vrijeme Dioklecijanova progona kršćana.
Novi!!: Dioklecijan i Sveti Kancij, Kancijan i Kancijanila · Vidi više »
Sveti Pankracije
Sveti Pankracije (grč. Πανκράτιος; Synnada, oko 289. – Via Aurelia, oko 304.), kršćanski svetac i mučenik.
Novi!!: Dioklecijan i Sveti Pankracije · Vidi više »
Tacit
Gaj Kornelije Tacit Publije (ili Gaj) Kornelije Tacit (Publius Kornelius Tacitus) (oko 56. – oko 117.) jedan je od najvažnijih povjesničara starog Rima.
Novi!!: Dioklecijan i Tacit · Vidi više »
Tetrarhija
Carigrada, od 1204. u Trezoru Crkve Sv. Marka, Venecija Rimska Tetrarhija (grč. τετρα (tetra) četiri i αρχη (arhija) vlast, vlada), upravni sustav u Rimskom carstvu koji je uveo rimski car Dioklecijan 293. godine s ciljem osiguravanja bolje i organiziranije uprave u Carstvu i rješavanja pitanja nasljedstva carskog prijestolja.
Novi!!: Dioklecijan i Tetrarhija · Vidi više »
Tigris
Tigris (grč. ἡ Τίγρης; sumerski: Idigna; staroperzijski: Tigrā-; turski: Dicla; kurdski: Dîjle; arap. دجلة Diğlä; heb. חידקל Ḥîddeqel) je istočnija od dvije velike rijeke koje protječu Mezopotamijom (druga je Eufrat), a izvire u brdima Anatolije, te nastavlja kroz Irak do Perzijskog zaljeva.
Novi!!: Dioklecijan i Tigris · Vidi više »
Trajan
'''Trajan''' Marko Ulpije Trajan (53. – 117. godine).
Novi!!: Dioklecijan i Trajan · Vidi više »
Trijumf
Tijumf Rimski trijumf bila je javna ceremonija i vjerski obred u Drevnom Rimu, koji se vodio u počast vojskovođe (dux) za njegove uspjehe u ratu ili pohod na Rim, odnosno za prikaz svih blagodati pobjede.
Novi!!: Dioklecijan i Trijumf · Vidi više »
Troja
Troja, ponekad Ilij u starijim hrvatskim tekstovima (grčki: Τροία, Troia ili Ἴλιον, Ilion; latinski: Troia, Ilium; hetitski: Uilusa ili Truvisa) je legendarni grad i poprište Trojanskog rata, koji je dijelom opisan u Homerovoj Ilijadi, epskoj pjesmi na starogrčkom sastavljenoj u 9. ili 8. stoljeću prije Krista.
Novi!!: Dioklecijan i Troja · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Dioklecijan i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Valerijan (car)
'''Valerijan''' Valerijan (oko 200. – Gundišapur, iza 260.), punim imenom Publius Licinius Valerianus, od 253. do 260. rimski car.
Novi!!: Dioklecijan i Valerijan (car) · Vidi više »
Vandali
''Vandalska pljačka Rima'' - Heinrich Leutemann Vandali su Germani, koji pripadaju istočnoj grupi germanskih naroda.
Novi!!: Dioklecijan i Vandali · Vidi više »
Verona
Verona je glavni grad istoimene talijanske provincije (3.097 km², 814.300 stanovnika) i drugi najveći grad (poslije Venecije) u regiji Veneto, na rijeci Adige, u neposrednoj blizini jezera Lago di Garda, 100 km zapadno od Venecije.
Novi!!: Dioklecijan i Verona · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Dioklecijan i Vinkovci · Vidi više »
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Novi!!: Dioklecijan i Zapad · Vidi više »
Zenobija
Junone, koja nosi ''pateru'' u desnoj ruci, skeptar u lijevoj, pauna kraj nogu i zvijezdu lijevo Zenobija (240. – 274.) bila je sirijska kraljica Palmirskog Carstva poznata po ustanku protiv Rimskog Carstva.
Novi!!: Dioklecijan i Zenobija · Vidi više »
1. ožujka
1.
Novi!!: Dioklecijan i 1. ožujka · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Dioklecijan i 1. svibnja · Vidi više »
1. travnja
1.
Novi!!: Dioklecijan i 1. travnja · Vidi više »
11. svibnja
11.
Novi!!: Dioklecijan i 11. svibnja · Vidi više »
13. lipnja
13.
Novi!!: Dioklecijan i 13. lipnja · Vidi više »
17. rujna
17.
Novi!!: Dioklecijan i 17. rujna · Vidi više »
22. prosinca
22.
Novi!!: Dioklecijan i 22. prosinca · Vidi više »
235.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 235. · Vidi više »
250.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 250. · Vidi više »
251.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 251. · Vidi više »
253.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 253. · Vidi više »
257.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 257. · Vidi više »
259.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 259. · Vidi više »
260.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 260. · Vidi više »
268.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 268. · Vidi više »
269.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 269. · Vidi više »
270.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 270. · Vidi više »
275.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 275. · Vidi više »
276.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 276. · Vidi više »
28. listopada
28.
Novi!!: Dioklecijan i 28. listopada · Vidi više »
283.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 283. · Vidi više »
284.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 284. · Vidi više »
285.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 285. · Vidi više »
3. prosinca
3.
Novi!!: Dioklecijan i 3. prosinca · Vidi više »
3. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 3. stoljeće · Vidi više »
30. travnja
30.
Novi!!: Dioklecijan i 30. travnja · Vidi više »
303.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 303. · Vidi više »
304.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 304. · Vidi više »
305.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 305. · Vidi više »
306.
Tijekom druge polovice ove godine Rimsko Carstvo ima 6 samoproglašenih vladara.
Novi!!: Dioklecijan i 306. · Vidi više »
308.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 308. · Vidi više »
310.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 310. · Vidi više »
311.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 311. · Vidi više »
312.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 312. · Vidi više »
313.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 313. · Vidi više »
314.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 314. · Vidi više »
316.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 316. · Vidi više »
324.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 324. · Vidi više »
330.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 330. · Vidi više »
4. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 4. stoljeće · Vidi više »
53. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Dioklecijan i 53. pr. Kr. · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: Dioklecijan i 8. listopada · Vidi više »
