49 odnosi: Agneza Rimska, Apolon, Britanija (rimska provincija), De facto, Decije, Demetrije Srijemski, Dioklecijan, Donatizam, Edikt, Edward Gibbon, Galerije, Galerijev ukaz o toleranciji, Galija (rimska provincija), Galijen, Italija, Katarina Aleksandrijska, Konstancije I. Klor, Konstantin I. Veliki, Kršćanski mučenici, Kršćanstvo, Kriza 3. stoljeća, Licinije, Maksencije, Maksimijan, Maksimin Daja, Manihejstvo, Milanski edikt, Progoni kršćana, Prosvjetiteljstvo, Rimska vojska, Rimski uzurpator, Rimsko Carstvo, Službena religija, Sveta Afra, Sveta Eufemija, Sveta Filomena, Sveta Lucija (mučenica), Sveta Margareta mučenica, Sveta Stošija, Svetac, Sveti Dionizije Pariški, Sveti Dujam, Sveti Euzebije i Polion, Sveti Florijan, Sveti Kancij, Kancijan i Kancijanila, Sveti Pankracije, Tetrarhija, Traditori, Valerijan (car).
Agneza Rimska
Sveta Agneza Rimska (lat. Agnes, hrv. Janja) (? - Rim, oko 304.), kršćanska svetica i mučenica.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Agneza Rimska · Vidi više »
Apolon
Apolon (grč., Apóllōn) u grčkoj mitologiji bog je muške ljepote, medicine, proroštva, streličarstva, glazbe, sunca i kolonizacije.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Apolon · Vidi više »
Britanija (rimska provincija)
Britanija 410. godine Britanija kao rimska provincija odnosi se na dijelove otoka Velike Britanije koji su bili u vlasti Rimskog Carstva između 43. i 410. Rimljani su zvali tu provinciju Britannia.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Britanija (rimska provincija) · Vidi više »
De facto
De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i De facto · Vidi više »
Decije
Decije Decije, Gaius Messius Quintus Traianus Decius, (Sirmium, danas Srijemska Mitrovica, oko 201. – Abrittus, 1. srpnja 251.), rimski car.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Decije · Vidi više »
Demetrije Srijemski
Sveti Demetrije Srijemski, također poznat kao Dimitrije, Dimitar, Dmitar i Mitar (Sirmij, oko 270. – 9. travnja 304.), bio je rimski đakon i kršćanski mučenik ranoga 4. stoljeća.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Demetrije Srijemski · Vidi više »
Dioklecijan
Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Dioklecijan · Vidi više »
Donatizam
Donatizam je bio pokret u ranokršćanskoj afričkoj Crkvi 4. i 5. stoljeća koji je osuđen kao raskolnički.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Donatizam · Vidi više »
Edikt
Edikt (lat. edictum) je naziv za dokument kojim se službeno objavljuje zakon ili uredba sa zakonskom snagom.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Edikt · Vidi više »
Edward Gibbon
Edward Gibbon Edward Gibbon (Putney kod Londona, 27. travnja 1737. – London, 16. siječnja 1794.) je engleski povjesničar i pisac.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Edward Gibbon · Vidi više »
Galerije
Galerije (lat. Gaius Galerius Valerius Maximianus; Gaj Galerije Valerije Maksimijan), (kraj Serdike, o. 250. – Nikomedija, svibanj 311.), rimski car od 305. do svoje smrti 311. Za vrijeme rimske tetrarhije, bio je jedan od četvorice careva Rimskog Carstva.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Galerije · Vidi više »
Galerijev ukaz o toleranciji
Galerijev ukaz o toleranciji je naziv za ukaz koga je 30. svibnja 311. u Nikomediji izdao car Galerije, jedan od tetrarha tadašnjeg Rimskog Carstva, kojim je kršćanima prvi put priznata sloboda vjeroispovjesti, odnosno službeno obustavljeni njihovi progoni.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Galerijev ukaz o toleranciji · Vidi više »
Galija (rimska provincija)
Rimska rovincija Galija Galija, povijesno područje i rimska provincija koje se poklapa približno s područjem današnje Francuske (Transalpinska Galija).
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Galija (rimska provincija) · Vidi više »
Galijen
Galijen Publius Licinius Egnatius Gallienus (* 218.; † 268.) od 253. do 260. suvladar sa svojim ocem rimskim carem Valerijanom, a od 260. do 268. vlada sam.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Galijen · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Italija · Vidi više »
Katarina Aleksandrijska
Sveta Katarina Aleksandrijska (Aleksandrija, oko 282. – Aleksandrija, oko 307.), kršćanska svetica i mučenica.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Katarina Aleksandrijska · Vidi više »
Konstancije I. Klor
Konstancije I. Klor (lat. Marcus Flavius Valerius Constantius Herculius Augustus; Marko Flavije Valerije Konstancije Herkulije August, nadimak Chlorus, Zeleni, Blijedi), (?, oko. 250. – Eboracum, 25. srpnja 306.), rimski car od 305. do 306. Isprva je vladao kao suvladar (cezar) cara Maksimijana na Zapadu (293. – 305.), a zatim kao car (august).
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Konstancije I. Klor · Vidi više »
Konstantin I. Veliki
Konstantin Veliki (lat. Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus; Naissus, 28. veljače 272. ili 273. – Nikomedija, 22. svibnja 337.) rimski car 306. – 337.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Konstantin I. Veliki · Vidi više »
Kršćanski mučenici
Prvi poznati ''kršćanski mučenik'' Sveti Stjepan, naslikao Giacomo Cavedone Kršćanski mučenik je naziv za osobu koja je ubijena zbog svoje kršćanske vjere, i to kamenovanjem, razapinjanjem, spaljivanjem na lomači ili drugim naćinom mučenja ili pogubljenja.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Kršćanski mučenici · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Kršćanstvo · Vidi više »
Kriza 3. stoljeća
Kriza trećeg stoljeća naziv je za razdoblje u povijesti Rimskog Carstva od 235.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Kriza 3. stoljeća · Vidi više »
Licinije
Gaj Valerije Licinijan Licinije (latinski: Gaius Valerius Licinianus Licinius) (?, oko 265. – Solun, 325.) bio je rimski car od 308. do 324. godine.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Licinije · Vidi više »
Maksencije
Follis Maksencije Marcus Aurelius Valerius Maxentius rimski car od 28. listopada 306. do 28. listopada 312., sin Dioklecijanovog suvladara Maksimijana.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Maksencije · Vidi više »
Maksimijan
Maksimijan (lat. Marcus Aurelius Valerius Maximianus, Marko Aurelije Valerije Maksimijan) (kod Sirmiuma, danas Srijemska Mitrovica, u Panoniji, oko 240. – Massalia u Galiji, 310.), zvan Herculius, rimski car od 1. ožujka 286. do 1. svibnja 305. Zajedno s Dioklecijanom bio suvladar Rimskog Carstva.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Maksimijan · Vidi više »
Maksimin Daja
Follis Maksimin Daja Gaius Galerius Valerius Maximinus (zvan Maksimin Daja, negdje i "Daza"; i Maksimin II.; 20. studenog 270. - † 313.) Rimski car od 308. do 313., nećak Dioklecijanovog cezara Galerija.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Maksimin Daja · Vidi više »
Manihejstvo
Maniheizam ili manihejstvo tradicionalna je iranska religija koja se definira kao sinteza tradicionalnog perzijskog vjerskog dualizma dobra i zla, i elemenata ranoga kršćanstva.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Manihejstvo · Vidi više »
Milanski edikt
Milanski edikt je uredba koju su 313. u Milanu zajednički proglasili Konstantin I. Veliki, tada tetrarh Zapada i Licinije, tetrarh istoka, a njome je i službeno označen kraj vjerskih progona u Rimskom Carstvu, dok je samo Carstvo zauzelo neutralan položaj u odnosu na religije.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Milanski edikt · Vidi više »
Progoni kršćana
''Kršćanska Dirka'', autor: Henryk Siemiradzki. Klasični prikaz kršćanke koja postaje mučenicom u doba Neronovih progona. Progoni kršćana predstavljaju progone osoba kršćanske vjere odnosno fizičke radnje - koje su poduzimali bilo pojedinci bilo države - koji u svom korijenu imaju netoleranciju prema kršćanstvu kao vjeroispovjesti.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Progoni kršćana · Vidi više »
Prosvjetiteljstvo
''Ako postoji nešto što znaš, izreci to. Ako postoji nešto što ne znaš, istraži to.''— Ilustracija na naslovnici francuske ''Encyclopédie'' iz 1772.; Istina u središtu slike okružena je svjetlom, a predstavljaju je dvije figure desno Filozofija i Razum. Prosvjetiteljstvo, iluminizam ili doba razuma razdoblje je i pokret od 1650-ih do 1780-ih tijekom kojega su intelektualne snage u Europi davale naglasak razumu (vidi racionalizam), analizi i individualizmu nasuprot tradicijskim linijama autoriteta.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Prosvjetiteljstvo · Vidi više »
Rimska vojska
Rimska vojska (lat. Militia Romana) je naziv za organiziranu skupinu vojnih jedinica koje su u vrijeme antičkoga Rima služile Kraljevstvu, Republici i kasnije Rimskom Carstvu.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Rimska vojska · Vidi više »
Rimski uzurpator
Rimski uzurpator ili uzurpatorima se u povijesti Starog Rima prvenstveno smatraju osobe iz razdoblja Carstva koje su silom preuzimale ili pokušavale preuzeti titulu i ovlasti cara, bez da su za to imale pravne ili ustavne osnove.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Rimski uzurpator · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Službena religija
Bez državne religije Službena religija (također poznata i kao državna religija) je naziv za koncept religijskih vjerovanja i na njemu temeljenu religijsku organizaciju iza koje stoji sankcija države koja je smatra integralnim dijelom svog ustavnog poretka.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Službena religija · Vidi više »
Sveta Afra
Sveta Afra († Augsburg, oko 304.) - kršćanska je svetica i mučenica za vrijeme Dioklecijanova progona kršćana.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Sveta Afra · Vidi više »
Sveta Eufemija
Mural u crkvi Svete Eufemije u Rovinju Sv.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Sveta Eufemija · Vidi više »
Sveta Filomena
Sveta Filomena (lat. Filumena, Filomena; Krf, 10. siječnja 291. – Rim, 10. kolovoza 304.), katolička svetica i mučenica.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Sveta Filomena · Vidi više »
Sveta Lucija (mučenica)
Sveta Lucija od Sirakuze (283. – 304.), kršćanska mučenica koja je zbog svoje vjere podnijela mučeništvo 303. godine.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Sveta Lucija (mučenica) · Vidi više »
Sveta Margareta mučenica
Sveta Margareta, minijatura iz 1440. godine Sveta Margareta, Margareta Antiohijska, Ognjena Marija ili Sveta Marina (Antiohija, Pizidija 289. – 304.) je kršćanska svetica.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Sveta Margareta mučenica · Vidi više »
Sveta Stošija
Sveta Stošija ili Sveta Anastazija (Rim, 3. stoljeće - Sirmium, 11. listopada 3. st.), kršćanska mučenica i svetica koja je umrla u Sirmiumu za vrijeme Dioklecijanovih progona.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Sveta Stošija · Vidi više »
Svetac
sv. Antuna Padovanskoga na temelju njegovih relikvija Svetac je osoba koju je radi načina života sasvim posvećenog Kristu neka kršćanska Crkva proglasila ili od davnine štuje kao svetu.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Svetac · Vidi više »
Sveti Dionizije Pariški
Sveti Dionizije Pariški ili Denis Pariški (fra. Saint Denis) bio je misionar u Galiji, prvi biskup Pariza i mučenik.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Sveti Dionizije Pariški · Vidi više »
Sveti Dujam
Sveti Dujam (Duje; lat. Domnius) († Salona, 10. travnja 304.), svetac Rimokatoličke crkve, solinski biskup i mučenik, zaštitnik grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Sveti Dujam · Vidi više »
Sveti Euzebije i Polion
Sveti Euzebije i Polion († Vinkovci, kraj. 3./ početak 4. stoljeća) – kršćanski mučenici iz rimskog grada Cibalae, danas Vinkovci.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Sveti Euzebije i Polion · Vidi više »
Sveti Florijan
Sveti Florijan (Cetium, danas Sankt Pölten, Austrija - Enns, oko 304.), kršćanski svetac i mučenik.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Sveti Florijan · Vidi više »
Sveti Kancij, Kancijan i Kancijanila
Sveti Kancij, Kancijan i Kancijanila († San Canzian d'Isonzo, Italija, 31. svibnja 304.), kršćanski sveci i mučenici, koji su poginuli zajedno sa svojim učiteljem Protom za vrijeme Dioklecijanova progona kršćana.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Sveti Kancij, Kancijan i Kancijanila · Vidi više »
Sveti Pankracije
Sveti Pankracije (grč. Πανκράτιος; Synnada, oko 289. – Via Aurelia, oko 304.), kršćanski svetac i mučenik.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Sveti Pankracije · Vidi više »
Tetrarhija
Carigrada, od 1204. u Trezoru Crkve Sv. Marka, Venecija Rimska Tetrarhija (grč. τετρα (tetra) četiri i αρχη (arhija) vlast, vlada), upravni sustav u Rimskom carstvu koji je uveo rimski car Dioklecijan 293. godine s ciljem osiguravanja bolje i organiziranije uprave u Carstvu i rješavanja pitanja nasljedstva carskog prijestolja.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Tetrarhija · Vidi više »
Traditori
Traditori (lat. traditores - doslovno "izdajnici") je izraz kojim se u doba ranog kršćanstva označavalo pripadnike Crkve koji su, u nastojanju kako bi izbjegli smrt, zatvaranje i druge neugodnosti u vrijeme progona od rimskih vlasti, tim istim vlastima predavali svete knjige i druge relikvije i/li potkazivali druge kršćane.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Traditori · Vidi više »
Valerijan (car)
'''Valerijan''' Valerijan (oko 200. – Gundišapur, iza 260.), punim imenom Publius Licinius Valerianus, od 253. do 260. rimski car.
Novi!!: Dioklecijanovi progoni i Valerijan (car) · Vidi više »