Brže od pregledniku!
38 odnosi: Ateizam, Austro-Ugarska, Čehoslovačka, Česi, Bela II. Slijepi, Bratislava, Dudváh, Galanta, Gradonačelnik, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Katolička Crkva, Luterani, Mađari, Mađarska, Mađarski jezik, Njemački jezik, Okrug Galanta, Orah, Osmansko Carstvo, Podunavska nizina, Pokrajine Slovačke, Romi, Rumunjska, Slovačka, Slovaci, Srednjoeuropsko vrijeme, Trnavský kraj, 1252., 1530., 1582., 1850., 1867., 1870., 1918., 1938., 1945., 1948., 2001..
Ateizam
Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.
Novi!!: Sládkovičovo i Ateizam · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Sládkovičovo i Austro-Ugarska · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: Sládkovičovo i Čehoslovačka · Vidi više »
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Novi!!: Sládkovičovo i Česi · Vidi više »
Bela II. Slijepi
Bela II.
Novi!!: Sládkovičovo i Bela II. Slijepi · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Sládkovičovo i Bratislava · Vidi više »
Dudváh
Dudváh (mađarski: Dudvág) je nizinska rijeka u jugozapadnoj Slovačkoj, pritok Váha dug 97 km.
Novi!!: Sládkovičovo i Dudváh · Vidi više »
Galanta
Galanta (njem. Gallandau, mađ. Galánta) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju upravno središte Okruga Galanta.
Novi!!: Sládkovičovo i Galanta · Vidi više »
Gradonačelnik
Gradonačelnik (pov. "načelnik") je dužnosnik koji se nalazi, najčešće, na čelu mjesne zajednice ili samouprave odnosno čelnik je njezine izvršne vlasti.
Novi!!: Sládkovičovo i Gradonačelnik · Vidi više »
Josip II., car Svetog Rimskog Carstva
Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.
Novi!!: Sládkovičovo i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Sládkovičovo i Katolička Crkva · Vidi više »
Luterani
Martin Luther Luterova ruža, simbol luteranizma Luteranizam je grana protestantizma koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16.
Novi!!: Sládkovičovo i Luterani · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Sládkovičovo i Mađari · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Sládkovičovo i Mađarska · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Sládkovičovo i Mađarski jezik · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Sládkovičovo i Njemački jezik · Vidi više »
Okrug Galanta
Okrug Galanta (svk: Okres Galanta) (mađ: Galántai járás) nalazi se u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju.
Novi!!: Sládkovičovo i Okrug Galanta · Vidi više »
Orah
Orah (latinski Juglans) su rod biljaka iz porodice Juglandaceae.
Novi!!: Sládkovičovo i Orah · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Sládkovičovo i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Podunavska nizina
Položaj Podunavske nizine (tamnozeleno) na zemljovidu Slovačke Podunavska nizina ili Dunavska nizina (slovački: Podunajská nížina) je naziv za dio Male dunavske kotline smještnog u Slovačkoj, koji se nalazi između Dunava, Malih Karpata i ostalih dijelova Zapadnih Karpata.
Novi!!: Sládkovičovo i Podunavska nizina · Vidi više »
Pokrajine Slovačke
Pokrajine Slovačke je administrativna podjela u Slovačkoj.
Novi!!: Sládkovičovo i Pokrajine Slovačke · Vidi više »
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Sládkovičovo i Romi · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Sládkovičovo i Rumunjska · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Sládkovičovo i Slovačka · Vidi više »
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Novi!!: Sládkovičovo i Slovaci · Vidi više »
Srednjoeuropsko vrijeme
Srednjoeuropsko vrijeme (kraticom: SEV,, fra. heure normale d'Europe centrale, HNEC) јe јedno od imena za vremensku zonu UTC+1.
Novi!!: Sládkovičovo i Srednjoeuropsko vrijeme · Vidi više »
Trnavský kraj
Okruzi Trnavskog kraja Trnavský kraj jedna od administrativnih regija (pokrajina) Slovačke.
Novi!!: Sládkovičovo i Trnavský kraj · Vidi više »
1252.
Bez opisa.
Novi!!: Sládkovičovo i 1252. · Vidi više »
1530.
Bez opisa.
Novi!!: Sládkovičovo i 1530. · Vidi više »
1582.
Bez opisa.
Novi!!: Sládkovičovo i 1582. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Sládkovičovo i 1850. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Sládkovičovo i 1867. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Sládkovičovo i 1870. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Sládkovičovo i 1918. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Sládkovičovo i 1938. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Sládkovičovo i 1945. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Sládkovičovo i 1948. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Sládkovičovo i 2001. · Vidi više »
