Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Diplomacija

Indeks Diplomacija

Ujedinjeni narodi, sa sjedištem u New Yorku, su najveća međunarodna diplomatska organizacija. Diplomacija je pojam koji ima višestruka značenja, ali svima je zajedničko zadiranje u sferu međunarodnih odnosa i vanjske politike.

67 odnosi: Ad hoc, Arapi, Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu, Šef diplomatske misije, Bečka konvencija o diplomatskim odnosima, Bečki kongres, Bizant, De facto, Demokracija, Diploma, Diplomat, Diplomatski imunitet i povlastice, Diplomatski protokol, Država, Drugi svjetski rat, Egipat, Ekonomija, Europa, Firenca, Francuska, Geografija, Hrvatska, Italija, Kanada, Kina, Latinska Amerika, Međunarodna organizacija, Međunarodni odnosi, Međunarodni ugovor, Međunarodno pravo, Milano, Ministarstvo vanjskih poslova, Novogrčki jezik, Ottawa (Kanada), Parlament, Poglavar države, Pojam, Politika, Povijest, Pravo, Renesansa, Rimljani, Rimsko Carstvo, Sirija, Stara Grčka, Terorizam, Toskana, Ujedinjeni narodi, Ustav, Ustav Republike Hrvatske, ..., Venecija, Vlada, Vojna diplomacija, Znanje, Znanost, 14. travnja, 15. stoljeće, 1626., 18. stoljeće, 1815., 1961., 1963., 1964., 1967., 1969., 24. travnja, 395.. Proširite indeks (17 više) »

Ad hoc

Ad hoc je latinski izraz koji znači "zbog ovog" ili "zbog ove svrhe".

Novi!!: Diplomacija i Ad hoc · Vidi više »

Arapi

Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.

Novi!!: Diplomacija i Arapi · Vidi više »

Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu

Kardinal Richelieu Armand Jean du Plessis de Richelieu (Richelieu, 9. rujna 1585. – Pariz, 4. prosinca 1642.), francuski državnik i kardinal.

Novi!!: Diplomacija i Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu · Vidi više »

Šef diplomatske misije

Šef diplomatske misije prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima (1961.) je osoba koja je od strane države šiljateljice ovlaštena da djeluje u tom svojstvu.

Novi!!: Diplomacija i Šef diplomatske misije · Vidi više »

Bečka konvencija o diplomatskim odnosima

Bečka konvencija o diplomatskim odnosima usvojena je 14. travnja 1961. na Konferenciji Ujedinjenih naroda od diplomatskim odnosima i imunitetima, koja se održala u Neue Hofburgu u Beču, Austrija, od 2. ožujka do 14. travnja 1961. Konferencija je također usvojila Fakultativni protokol o stjecanju državljanstva, Fakultativnu protokol o obveznom rješavanju sporova, Završni akta s dodatkom četiri rezolucije.

Novi!!: Diplomacija i Bečka konvencija o diplomatskim odnosima · Vidi više »

Bečki kongres

„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.

Novi!!: Diplomacija i Bečki kongres · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Diplomacija i Bizant · Vidi više »

De facto

De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.

Novi!!: Diplomacija i De facto · Vidi više »

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Novi!!: Diplomacija i Demokracija · Vidi više »

Diploma

Diploma Diploma (starogrčki: presavijeno u dvoje, povelja) naziv je za svjedodžbe, završnih ispita, ili postignutih titula (maturalna, doktorska diploma) ili isprava kojom se svečano priznaje određeni uspjeh, zasluga, staž članstva (počasna diploma).

Novi!!: Diplomacija i Diploma · Vidi više »

Diplomat

Diplomat je osoba koja se bavi diplomacijom.

Novi!!: Diplomacija i Diplomat · Vidi više »

Diplomatski imunitet i povlastice

Diplomatski imuniteti je skup izuzeća od vlasti teritorijalne države priznatih međunarodnim pravom diplomatskim misijama i diplomatskom osoblju te članovima njihovih užih obitelji.

Novi!!: Diplomacija i Diplomatski imunitet i povlastice · Vidi više »

Diplomatski protokol

Diplomatski protokol je skup pravila i običaja o ponašanju u međudržavnim odnosima, diplomatskom ophođenju, ceremonijalu i kurtoaziji.

Novi!!: Diplomacija i Diplomatski protokol · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Diplomacija i Država · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Diplomacija i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: Diplomacija i Egipat · Vidi više »

Ekonomija

* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.

Novi!!: Diplomacija i Ekonomija · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Diplomacija i Europa · Vidi više »

Firenca

Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.

Novi!!: Diplomacija i Firenca · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Diplomacija i Francuska · Vidi više »

Geografija

Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.

Novi!!: Diplomacija i Geografija · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Diplomacija i Hrvatska · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Diplomacija i Italija · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: Diplomacija i Kanada · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Diplomacija i Kina · Vidi više »

Latinska Amerika

Latinska Amerika (pridjev: latinskoamerički) je skupni naziv za sva ona područja u Americi koja su nakon velikih otkrića, od kraja XV st.

Novi!!: Diplomacija i Latinska Amerika · Vidi više »

Međunarodna organizacija

Međunarodna organizacija je organizirana suradnja zasnovana na ugovoru koja može posjedovati vlastiti pravni subjektivitet, a može joj se priznati i međunarodni pravni subjektivitet.

Novi!!: Diplomacija i Međunarodna organizacija · Vidi više »

Međunarodni odnosi

Zastave ispred sjedišta UN. Međunarodni odnosi područje su javnog djelovanja, i grana političkih znanosti, koja se bavi vanjskom politikom države unutar međunarodnog sustava.

Novi!!: Diplomacija i Međunarodni odnosi · Vidi više »

Međunarodni ugovor

Ženevske konvencije iz 1864. Međunarodni ugovor je svaki sporazum sklopljen između dvaju ili više subjekata međunarodnog prava, koji je uređen međunarodnim pravom, bilo da je sadržan u jedinstvenoj ispravi ili u više međusobno povezanih isprava, bez ozbira na njegov poseban naziv.

Novi!!: Diplomacija i Međunarodni ugovor · Vidi više »

Međunarodno pravo

Međunarodno pravo (naziva se još i međunarodno javno pravo, kako bi se napravila razlika u odnosu na međunarodno privatno pravo) je sustav pravnih pravila koja uređuju odnose između subjekata međunarodnog prava.

Novi!!: Diplomacija i Međunarodno pravo · Vidi više »

Milano

Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.

Novi!!: Diplomacija i Milano · Vidi više »

Ministarstvo vanjskih poslova

Zgrada Foreign and Commonwealth Officea, britanskog ministarstva vanjskih poslova U većini zemalja ministarstvo vanjskih poslova je resor nadležan za održavanje i provođenje vanjske politike neke države.

Novi!!: Diplomacija i Ministarstvo vanjskih poslova · Vidi više »

Novogrčki jezik

Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.

Novi!!: Diplomacija i Novogrčki jezik · Vidi više »

Ottawa (Kanada)

Ottawa (engleski izgovor:, francuski izgovor) je glavni grad Kanade.

Novi!!: Diplomacija i Ottawa (Kanada) · Vidi više »

Parlament

Parlament je državno zakonodavno tijelo.

Novi!!: Diplomacija i Parlament · Vidi više »

Poglavar države

"Svjetski suvereni". Fotomontaža napravljena u Europi 1889. s glavnim šefovima država u svijetu. Šef države, također i poglavar države (ili državni poglavar), najviši je predstavnik države u zemlji i prema inozemstvu.

Novi!!: Diplomacija i Poglavar države · Vidi više »

Pojam

Pojam, u logici, je misao o biti (osnovi) onoga o čemu mislimo, odnosno, o bitnim karakteristikama onoga o čemu mislimo, opće je obilježje.

Novi!!: Diplomacija i Pojam · Vidi više »

Politika

Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.

Novi!!: Diplomacija i Politika · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Diplomacija i Povijest · Vidi više »

Pravo

180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).

Novi!!: Diplomacija i Pravo · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Novi!!: Diplomacija i Renesansa · Vidi više »

Rimljani

Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Diplomacija i Rimljani · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Diplomacija i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Sirija

Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.

Novi!!: Diplomacija i Sirija · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Diplomacija i Stara Grčka · Vidi više »

Terorizam

Masovna smaknuća tijekom Francuske revolucije 1793. Napadi 11. rujna 2001. u New Yorku Terorizam je smišljena uporaba nezakonitog nasilja ili prijetnje nezakonitim nasiljem radi usađivanja straha, s namjerom prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se postigli ciljevi koji su općenito politički, vjerski ili ideološki.

Novi!!: Diplomacija i Terorizam · Vidi više »

Toskana

Toskana (tal. Toscana) je regija u središnjoj Italiji.

Novi!!: Diplomacija i Toskana · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Diplomacija i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: Diplomacija i Ustav · Vidi više »

Ustav Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.

Novi!!: Diplomacija i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Diplomacija i Venecija · Vidi više »

Vlada

Vlada je najviše državno izvršno tijelo, koje djeluje za državu i u njezino ime, a koje ima svaka suverena država.

Novi!!: Diplomacija i Vlada · Vidi više »

Vojna diplomacija

Vojna diplomacija, kao dio opće diplomacije jedne države, usmjerena je ponajprije na zadaće razvijanja vojne suradnje na svim poljima, a posebice odnosa povjerenja i prijateljstva s oružanim snagama susjednih zemalja.

Novi!!: Diplomacija i Vojna diplomacija · Vidi više »

Znanje

knjižnici Celsus u Efezu, Turska. Znanje je definirano na razne načine kao.

Novi!!: Diplomacija i Znanje · Vidi više »

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Diplomacija i Znanost · Vidi više »

14. travnja

14.

Novi!!: Diplomacija i 14. travnja · Vidi više »

15. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Diplomacija i 15. stoljeće · Vidi više »

1626.

Bez opisa.

Novi!!: Diplomacija i 1626. · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Diplomacija i 18. stoljeće · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: Diplomacija i 1815. · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: Diplomacija i 1961. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: Diplomacija i 1963. · Vidi više »

1964.

Bez opisa.

Novi!!: Diplomacija i 1964. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Diplomacija i 1967. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: Diplomacija i 1969. · Vidi više »

24. travnja

24.

Novi!!: Diplomacija i 24. travnja · Vidi više »

395.

Bez opisa.

Novi!!: Diplomacija i 395. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Diplomatkinja, Diplomatsko pravo.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »