Brže od pregledniku!
24 odnosi: Željko Königsknecht, Cirkvena, Goran Grgić, Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Inge Appelt, Jadranka Matković, Komunizam, Krešo Golik, Križevci, Mentalitet, Mladen Kerstner, Nataša Dorčić, Nikola Novosel – Miško, Nina Erak-Svrtan, Podravina, Smiljka Bencet-Jagarić, Sven Medvešek, Televizijska serija, Vanja Drach, Vilim Matula, Zvonimir Ferenčić, Zvonimir Torjanac, 1991..
Željko Königsknecht
Željko Konigsknecht (Vukovar, 12. veljače 1961.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Dirigenti i mužikaši i Željko Königsknecht · Vidi više »
Cirkvena
Cirkvena je naselje u općini Sveti Ivan Žabno u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Novi!!: Dirigenti i mužikaši i Cirkvena · Vidi više »
Goran Grgić
Goran Grgić (Osijek, 17. studenog 1965.) hrvatski je kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Dirigenti i mužikaši i Goran Grgić · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dirigenti i mužikaši i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Dirigenti i mužikaši i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Inge Appelt
Inge Appelt (Osijek, 1. siječnja 1943.), hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Dirigenti i mužikaši i Inge Appelt · Vidi više »
Jadranka Matković
Jadranka Matković (Mostar, 3. veljače 1951.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Dirigenti i mužikaši i Jadranka Matković · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Dirigenti i mužikaši i Komunizam · Vidi više »
Krešo Golik
Krešimir "Krešo" Golik (Fužine, 20. svibnja 1922. – Zagreb, 20. rujna 1996.), bio je hrvatski filmski i TV redatelj.
Novi!!: Dirigenti i mužikaši i Krešo Golik · Vidi više »
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Dirigenti i mužikaši i Križevci · Vidi više »
Mentalitet
Mentalitet ili mentalni sklop (lat. mens, "u vezi duha") označava pretežna razmišljanja i sklopove ponašanja jedne osobe ili jedne društvene grupe osoba, a odnosi se i na cijele narode.
Novi!!: Dirigenti i mužikaši i Mentalitet · Vidi više »
Mladen Kerstner
Mladen Kerstner (Ludbreg, 8. srpnja 1928. – Zagreb, 9. rujna 1991.) bio je hrvatski glumac, književnik, novinar i scenarist.
Novi!!: Dirigenti i mužikaši i Mladen Kerstner · Vidi više »
Nataša Dorčić
Nataša Dorčić (Rijeka, 9. lipnja 1968.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Dirigenti i mužikaši i Nataša Dorčić · Vidi više »
Nikola Novosel – Miško
Nikola Novosel – Miško (Zagreb, 8. studenoga 1941. – Koprivnica, 13. prosinca 2020.), hrvatski agronom, humorist, kulturni i društveni djelatnik i glumac.
Novi!!: Dirigenti i mužikaši i Nikola Novosel – Miško · Vidi više »
Nina Erak-Svrtan
Nina Erak-Svrtan (Zagreb, 1956.) je hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Dirigenti i mužikaši i Nina Erak-Svrtan · Vidi više »
Podravina
KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.
Novi!!: Dirigenti i mužikaši i Podravina · Vidi više »
Smiljka Bencet-Jagarić
Dudek i Regica, scena iz TV-serije "Gruntovčani" Smiljka Bencet-Jagarić (Novi Sad, 11. lipnja 1934. – Zagreb, 31. ožujka 2023.) bila je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica, najpoznatija po ulozi Regice Katalenić iz kultnih TV serija "Gruntovčani" i "Mejaši", Mace iz serije "Inspektor Vinko", te Kate Barulek iz serije "Dirigenti i mužikaši".
Novi!!: Dirigenti i mužikaši i Smiljka Bencet-Jagarić · Vidi više »
Sven Medvešek
Sven Medvešek (Zagreb, 1965.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Dirigenti i mužikaši i Sven Medvešek · Vidi više »
Televizijska serija
Televizijska serija označava niz filmskih djela, koje se obično emitiraju u isto vrijeme u određenim danima tjedna na televiziji.
Novi!!: Dirigenti i mužikaši i Televizijska serija · Vidi više »
Vanja Drach
Vanja Drach (Bošnjaci, 1. veljače 1932. – Zagreb, 6. rujna 2009.) je bio hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Dirigenti i mužikaši i Vanja Drach · Vidi više »
Vilim Matula
Vilim Matula (Vili Matula) (Zagreb, 5. ožujka 1962.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Dirigenti i mužikaši i Vilim Matula · Vidi više »
Zvonimir Ferenčić
Zvonimir Ferenčić (Garešnica, 21. veljače 1925. – Zagreb, 8. listopada 1998.), hrvatski glumac.
Novi!!: Dirigenti i mužikaši i Zvonimir Ferenčić · Vidi više »
Zvonimir Torjanac
Zvonimir Torjanac (Donji Miholjac, 14. rujna 1930. – Zagreb, 9. rujna 2014.), hrvatski glumac.
Novi!!: Dirigenti i mužikaši i Zvonimir Torjanac · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Dirigenti i mužikaši i 1991. · Vidi više »
