Brže od pregledniku!
136 odnosi: Aleksije I. Komnen, Apulija, Arpadovići, August Šenoa, Avunkulat, Šibenik, Bašćanska ploča, Ban, Bela I., Biskupija (Biskupija), Bizant, Cetinski sabor, Collectio canonum (1086.), Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105., Drač, Drava, Drugi svjetski rat, Emilij Laszowski, Ferdo Šišić, Gebizon, Glagoljica, Grgur VII., Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva, Honorije III., Hospicij, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska povijest, Hrvatski herceg, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski vladari, Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvatsko primorje, Istra, Italija, Ivan Krstitelj Tkalčić, Ivan Lučić, Ivan Tomašić, Ivo Goldstein, Jadransko more, Jelena Lijepa, Kardinal, Katoličanstvo, Klaudija (hrvatska kraljevna), Knin, Korčulanski kodeks, Kralj, Kralj Tomislav, Kratka kronika Hrvatskoga Kraljevstva, Krešimir III., ..., Krf, Kristian Kreković, Krk, Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija, Kupa, Kvarnerski zaljev, Labin, Ladislav I. Sveti, Ladislav Napuljski, Lapčani, Latinski jezik, Ljetopis popa Dukljanina, Mađari, Marko Marulić, Mletačka Republika, Neven Budak, Nezavisnost, Normani, Operacija Oluja, Papa, Pečenezi, Petar Krešimir IV., Povjesničar, Prijestolonasljednik, Radovan (hrvatski prijestolonasljednik), Rijeka, Rimsko-njemački car, Robert Guiscard, Rujan, Salomon, ugarski kralj, Samostan sv. Stjepana pod borovima, Seldžuci, Slavac, Slavonija, Solin, Split, Srijem, Stari grad Vrana, Starohrvatska kruna, Stjepan Antoljak, Stjepan Držislav, Stjepan Gunjača, Stjepan I. Sveti, Stjepan II., hrvatski kralj, Sveta Stolica, Svetoslav Suronja, Tomislav Raukar, Tridesetodnevnica za Hrvatsku i hrvatski narod, Trpimirovići, Ugarsko-poljska kronika, Urban II., Venecija, Viktor III., Viktor Novak, Viniha Lapčanin, Vrana (Pakoštane), Zagreb, Zavjernica kralja Zvonimira papi Grguru VII., Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925, 1027., 1058., 1060., 1067., 1073., 1074., 1075., 1076., 1077., 1078., 1079., 1084., 1085., 1086., 1089., 1095., 1100., 1192., 12. stoljeće, 1403., 15. stoljeće, 1526., 1601., 1905., 20. travnja, 5. kolovoza, 8. listopada. Proširite indeks (86 više) »
Aleksije I. Komnen
Aleksije I. Komnen (grč. Ἀλέξıος Κομνηνός, Aléksios Komnēnós) (Carigrad, 1048. – Carigrad, 15. kolovoza 1118.), bizantski car od 1081. do 1118. godine i utemeljitelj dinastije Komnena.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Aleksije I. Komnen · Vidi više »
Apulija
Apulija (tal. Puglia) je regija u jugoistočnoj Italiji.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Apulija · Vidi više »
Arpadovići
Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Arpadovići · Vidi više »
August Šenoa
August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.), bio je hrvatski novinar i književnik.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i August Šenoa · Vidi više »
Avunkulat
Avunkulat (od lat. avunculus.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Avunkulat · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Šibenik · Vidi više »
Bašćanska ploča
Bašćanska ploča Tekst ploče na starohrvatskom Bašćanska ploča starohrvatski je spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice, oko 1100. godine.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Bašćanska ploča · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Ban · Vidi više »
Bela I.
Bela I. Pobjednik (mađ. I. Béla) (o. 1015. – 11. rujna 1063.), ugarski kralj (1060. – 1063.) iz mlađeg ogranka dinastije Arpadovića.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Bela I. · Vidi više »
Biskupija (Biskupija)
Biskupija je naselje na jugu Kosova polja u općini Biskupija, smješteno 5 km južno od Knina.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Biskupija (Biskupija) · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Bizant · Vidi više »
Cetinski sabor
Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u Cetingradu 1527. g. (slika Dragutina Weingärtnera) Cetinski sabor, zbor hrvatskog plemstva održan u Cetingradu 31.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Cetinski sabor · Vidi više »
Collectio canonum (1086.)
kralja Zvonimira spomenute u djelu "Collectio canonum'' iz 1086. godine Collectio canonum, zbirka crkvenih dokumenata pape Grgura VII. (1073. – 1085.) koje je objedinio u jedinstvenu zbirku kardinal Deusdedit († 1099.) i posvetio novom papi Viktoru III. (1086. – 1087.). Sastoji se od četiri knjige, o papinoj supermaciji, rimskom kleru, crkvenom vlasništvu i patrimoniju sv. Petra, a od iznimnog je značaja za hrvatsku povijest srednjeg vijeka, jer je u nju 1086.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Collectio canonum (1086.) · Vidi više »
Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105.
Dmitra Zvonimira Smrću hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira (1089.), započeo je niz događaja koji je rezultirao krajem samostalnog Hrvatskog Kraljevstva te njegovim ulaskom u personalnu uniju s Kraljevinom Ugarskom.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105. · Vidi više »
Drač
Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Drač · Vidi više »
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Drava · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Emilij Laszowski
Emilij Laszowski (Brlog na Kupi kraj Ozlja, 1. travnja 1868. – Zagreb, 28. studenoga 1949.), bio je hrvatski povjesničar i arhivist, kulturni i javni djelatnik.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Emilij Laszowski · Vidi više »
Ferdo Šišić
Ferdinand Maksimilijan pl.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Ferdo Šišić · Vidi više »
Gebizon
Gebizon (lat. Gebizzo, Gebizzone, Gepizon, Gepizone) (?, prva polovica 11. stoljeća – ?, iza ožujka 1097.), papinski izaslanik u Hrvatskoj u 11.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Gebizon · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Glagoljica · Vidi više »
Grgur VII.
Grgur VII. (Sovana, tada Soana, oko 1020. – Salerno, 25. svibnja 1085.), poznat i kao Hildebrand iz Soane bio je papa od 22. travnja 1073. godine, pa sve do svoje smrti.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Grgur VII. · Vidi više »
Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva
Henrik IV. (Detalj iz evangelistara samostana St. Emmeram, poslije 1106.) Henrik IV. Okrutni (vjerojatno u Goslaru, 11. studenog 1050. – Lüttich, 7. kolovoza 1106.) bio je sin cara Henrika III. i Agneze od Poiotua.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Honorije III.
Honorije III., pravog imena Cencio Savelli (Rim, o. 1150. – Rim, 18. svibnja 1227.), bio je papa od 1216. do 1227. godine.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Honorije III. · Vidi više »
Hospicij
Dječji hospicij u Sankt-Peterburgu Hospicij (lat. svratište, konačište) je ustanova za palijativnu zdravstvenu skrb gdje se štićenicima pruža najbolje moguća kvaliteta života do prirodne smrti.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Hospicij · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatski herceg
Huma (1197. – 1205.) Hrvatski herceg (lat. dux Dalmatiae et Croatiae, dux totius Sclavoniae), uvriježen prijevod latinskog naslova dux kojom se od vremena dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Hrvatski herceg · Vidi više »
Hrvatski institut za povijest
Hrvatski institut za povijest Platon, rad Rudolfa Valdeca Grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na željeznoj dvorišnoj ogradi, iskovanoj u zagrebačkoj Obrtnoj školi Hrvatski institut za povijest je hrvatska povjesničarska ustanova.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Hrvatski institut za povijest · Vidi više »
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Hrvatski vladari · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Hrvatsko primorje
Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Hrvatsko primorje · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Istra · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Italija · Vidi više »
Ivan Krstitelj Tkalčić
mini Ivan Krstitelj Tkalčić (Zagreb, 4. svibnja 1840. – Zagreb, 11. svibnja 1905.), bio je hrvatski svećenik i povjesničar.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Ivan Krstitelj Tkalčić · Vidi više »
Ivan Lučić
Ivan Lučić (Lucić, Lucius, Lucio Trogir, rujna 1604. - Rim, 11. siječnja 1679.), hrvatski povjesničar, otac hrvatske povijesne znanosti, pravnik, kartograf.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Ivan Lučić · Vidi više »
Ivan Tomašić
Ivan Tomašić (u. poslije 1562.) bio je hrvatski povjesničar i kroničar.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Ivan Tomašić · Vidi više »
Ivo Goldstein
Ivo Goldstein (Zagreb, 16. ožujka 1958.), hrvatski povjesničar i diplomat židovskog podrijetla.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Ivo Goldstein · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Jadransko more · Vidi više »
Jelena Lijepa
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira s Jelenom Lijepom, Hrvatski institut za povijest u Zagrebu Jelena Lijepa (mađ. Ilona) (?, o.1050. – ?, o.1091.), ugarska princeza, hrvatska kraljica, žena kralja Dmitra Zvonimira (1075. – 1089.), kći ugarskoga kralja Bele I. (1060. – 1063.) i sestra ugarskih kraljeva Gejze I. (1074. – 1077.) Ladislava I. (1077. – 1095.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Jelena Lijepa · Vidi više »
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Kardinal · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Katoličanstvo · Vidi više »
Klaudija (hrvatska kraljevna)
Klaudija (?, sredina 11. stoljeća – ?, kraj 11. st. ili početak 12. stoljeća), hrvatska kraljevna; kćer hrvatskoga kralja Zvonimira († 1089.) i Jelene Lijepe († o. 1091.), kraljevne iz mađarske vladarske dinastije Arpadovića.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Klaudija (hrvatska kraljevna) · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Knin · Vidi više »
Korčulanski kodeks
'''Korčulanski kodeks''' Stranica Korčulanskog kodeksa Korčulanski kodeks je srednjovjekovna kompilacija tekstova iz druge polovice 12. stoljeća.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Korčulanski kodeks · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Kralj · Vidi više »
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Kralj Tomislav · Vidi više »
Kratka kronika Hrvatskoga Kraljevstva
Kratka kronika Hrvatskoga Kraljevstva (lat. Chronicon breve Regni Croatiae), poznata i kao Kratka kronologija Hrvatske (Brevis chronologia Croatiae), ranonovovjekovna kronika o prošlosti Hrvatske, koju je 1561. godine napisao franjevac Ivan Tomašić († nakon 1562.). Budući da je zadnje poglavlje kronike pod nazivom De Carniola, posvećeno Kranjskoj, a sam rukopis je pronađen u Ljubljani, vjeruje se da je Tomašić napisao svoju kroniku u tom gradu.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Kratka kronika Hrvatskoga Kraljevstva · Vidi više »
Krešimir III.
Krešimir III. (lat. Cresimirus) († oko 1030.), hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića i osnivač poddinastije Krešimirovića.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Krešimir III. · Vidi više »
Krf
Krf (staro i novogrčki: Κέρκυρα, Kérkyra, latinski: Corcyra) je grčki otok u Jonskom moru.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Krf · Vidi više »
Kristian Kreković
Kristian Kreković (također i Kristijan) (Koprivna kod Modriče, 28. ožujka 1901. – Palma de Mallorca, 21. studenoga 1985.), istaknuti hrvatski slikar i arhitekt,Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997.,, str.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Kristian Kreković · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Krk · Vidi više »
Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija
Krunidbena crkva sv.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija · Vidi više »
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Kupa · Vidi više »
Kvarnerski zaljev
Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Kvarnerski zaljev · Vidi više »
Labin
panorama Labin (lat. Albona) grad je u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Labin · Vidi više »
Ladislav I. Sveti
Ladislav I. poznat i kao sveti Ladislav (mađarski I. László ili Ladislav I. Arpadović; Poljska, o. 1040. – Nitra, Slovačka, 29. srpnja 1095.), mađarski kralj (1077. – 1095.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Ladislav I. Sveti · Vidi više »
Ladislav Napuljski
Portret Ladislava Napuljskog (1377-1414) Zadru 1403. godine Grb Ladislava kao titularnog kralja Ugarske, titularnog kralja Jeruzalema, i kralja Napulja Ladislav Napuljski (11. veljače 1377. – 6. kolovoza 1414.) je bio napuljski i titularni ugarsko-hrvatski kralj.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Ladislav Napuljski · Vidi više »
Lapčani
Grb Lapčana Lapčani, hrvatski plemićki rod, jedno od dvanaestero plemena Kraljevine Hrvatske, koje je prema, Pacti conventi, imalo pravo birati hrvatskog kralja.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Lapčani · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Latinski jezik · Vidi više »
Ljetopis popa Dukljanina
Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Ljetopis popa Dukljanina · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Mađari · Vidi više »
Marko Marulić
Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Marko Marulić · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Mletačka Republika · Vidi više »
Neven Budak
Neven Budak (Zagreb, 3. svibnja 1957.), hrvatski je povjesničar i sveučilišni profesor.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Neven Budak · Vidi više »
Nezavisnost
Indije. Nezavisnost ili neovisnost stanje je nacije ili države, u kojoj njezini stanovnici samostalno donose odluke na području svog teritorija.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Nezavisnost · Vidi više »
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Normani · Vidi više »
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Operacija Oluja · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Papa · Vidi više »
Pečenezi
Pečenezi (lat.: Pacinaca(e), tur.: Peçenek(ler) srednjetur.: بَجَنَكْ) bili su polunomadski narod iz Središnje Azije čija izvorna domovina nije poznata, ali u 8.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Pečenezi · Vidi više »
Petar Krešimir IV.
Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Petar Krešimir IV. · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Povjesničar · Vidi više »
Prijestolonasljednik
Prijestolonasljednik (mocijski parnjak ženskoga roda je prijestolonasljednica), u državama s monarhijskom tradicijom, osoba koja je prva sljedeća u nasljednom pravu na nasljeđivanje vladarskog prijestolja.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Prijestolonasljednik · Vidi više »
Radovan (hrvatski prijestolonasljednik)
Radovan († o. 1083.), hrvatski kraljević i prijestolonasljednik, član pobočne grane dinastije Trpimirovića.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Radovan (hrvatski prijestolonasljednik) · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Rijeka · Vidi više »
Rimsko-njemački car
Josipa II. (1765.) Pojmom rimsko-njemački car novija povijesna literatura označava careve Svetog Rimskog Carstva da bi ih razlikovala s jedne strane od careva antičkog Rima, a s druge strane od njemačkih careva, vladara Njemačkog Carstva, osnovanog 1871., propalog 1918.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Rimsko-njemački car · Vidi više »
Robert Guiscard
Robertov portret iz Nove kronike (''Nuova Cronica''), 14. stoljeće. Robert Guiscard (Robert Lasica), normanski vojvoda i vojvoda Apulije (Normandija, oko 1020. – otok Kefallonia, Grčka, 17. srpnja 1085).
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Robert Guiscard · Vidi više »
Rujan
Rujan Rujan (lat. september) deveti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Rujan · Vidi više »
Salomon, ugarski kralj
Salomon (?, 1053. – Pula, 1087.), ugarski kralj (1063. – 1074.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Salomon, ugarski kralj · Vidi više »
Samostan sv. Stjepana pod borovima
Kamena dekoracija iz stare samostanske crkve sv. Stjepana Samostan sv.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Samostan sv. Stjepana pod borovima · Vidi više »
Seldžuci
Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Seldžuci · Vidi više »
Slavac
Slavac ili Slavić (11. stoljeće) je prema nekim izvorima (Ivan Lučić), bio hrvatski kralj koji je uzurpirao prijestolje nakon smrti hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. 1074. godine i vladao južnim dijelom hrvatskog kraljevstva od 1074.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Slavac · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Slavonija · Vidi više »
Solin
Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Solin · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Split · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Srijem · Vidi više »
Stari grad Vrana
Stari grad Vrana (mjesno i Gradina) lokalitet je u mjestu Vrana, u blizini obale Vranskog jezera i na granici istoimenog Parka prirode.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Stari grad Vrana · Vidi više »
Starohrvatska kruna
Starohrvatska kruna, često nazivana i Tomislavova kruna ili Zvonimirova kruna pojam je koji, osim fizičke krune, označava i virtualnu krunu i Hrvatsko Kraljevstvo u državnopravnom smislu.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Starohrvatska kruna · Vidi više »
Stjepan Antoljak
Stjepan Antoljak, (Doboj, 29. kolovoza 1909. – Zagreb, 14. svibnja 1997.), hrvatski povjesničar.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Stjepan Antoljak · Vidi više »
Stjepan Držislav
Stjepan Držislav, hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića, sin kralja Mihajla Krešimira II. i kraljice Jelene.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Stjepan Držislav · Vidi više »
Stjepan Gunjača
Stjepan Gunjača (Sinj, 28. rujna 1909. – Split, 6. prosinca 1981.), hrvatski povjesničar, muzeolog, arheolog i povijesni topograf.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Stjepan Gunjača · Vidi više »
Stjepan I. Sveti
Stjepan I. Sveti (mađ. I. Szent István, lat. Sanctus Stephanus), rodnim imenom Vajk (Ostrogon, o. 975. – Ostrogon, 15. kolovoza 1038.), posljednji ugarski veliki knez (997. – 1000.) i prvi ugarski kralj (1000. – 1038.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Stjepan I. Sveti · Vidi više »
Stjepan II., hrvatski kralj
Povelja kojom kralj Stjepan II. potvrđuje darovnicu svog prethodnika Dmitra Zvonimira samostanu sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lužanima Stjepan II. († 1090./1091.) hrvatski kralj, vladao je od 1089. do 1091. godine.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Stjepan II., hrvatski kralj · Vidi više »
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Sveta Stolica · Vidi više »
Svetoslav Suronja
Svetoslav Suronja (lat. Suetosclav Surigna), hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića i začetnik poddinastije Svetoslavića.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Svetoslav Suronja · Vidi više »
Tomislav Raukar
Tomislav Raukar (Stari Grad, Hvar, 29. prosinca 1933. – Zagreb, 2. srpnja 2020.) hrvatski povjesničar i akademik HAZU.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Tomislav Raukar · Vidi više »
Tridesetodnevnica za Hrvatsku i hrvatski narod
Photo: obnovauduhu.com Nacionalnog svetišta sv. Josipa. Slika s letaka i plakata Tridesetodnevnice 2017. godine. Tridesetodnevnica za Hrvatsku i hrvatski narod je hrvatska katolička molitvena inicijativa koju je 2015. godine pokrenuo hrvatski pokret Obnove u Duhu Svetom.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Tridesetodnevnica za Hrvatsku i hrvatski narod · Vidi više »
Trpimirovići
Trpimirovići su hrvatska vladarska dinastija iz koje su u ranom srednjem vijeku birani hrvatski knezovi, a kasnije kraljevi.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Trpimirovići · Vidi više »
Ugarsko-poljska kronika
Ugarsko-poljska kronika (lat. Chronicon Hungarico-Polonicum), srednjovjekovna kronika koja postoji u dvije redakcije.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Ugarsko-poljska kronika · Vidi više »
Urban II.
Urban II. (1042. – 29. srpnja 1099.), rođen kao Eudes de Lagery bio je papa od 12. ožujka 1088. do 29. srpnja 1099. Za papu je izabran na papinskoj konklavi 1088. godine.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Urban II. · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Venecija · Vidi više »
Viktor III.
Viktor III., papa od 24. svibnja 1086. do 16. rujna 1087. godine.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Viktor III. · Vidi više »
Viktor Novak
Viktor Novak (Donja Stubica, 4. veljače 1889. – Beograd, 1. siječnja 1977.), bio je hrvatski i jugoslavenski, pristupljeno 16.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Viktor Novak · Vidi više »
Viniha Lapčanin
Viniha je bio pripadnik Lapčana, jednog od dvanaest Hrvatskih plemena spomenutih u Pacta Conventi, koji je 1080-ih oženio Hrvatsku kraljevnu Klaudiju, kćer kralja Dmitra Zvonimira (1075. – 1089.) i Jelene Lijepe.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Viniha Lapčanin · Vidi više »
Vrana (Pakoštane)
Vrana je naselje u sastavu Općine Pakoštane u blizini Vranskog jezera.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Vrana (Pakoštane) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Zagreb · Vidi više »
Zavjernica kralja Zvonimira papi Grguru VII.
'''Zavjernica kralja Zvonimira papi Grguru VII.''' Zavjernica kralja Zvonimira papi Grguru VII. je pismo hrvatskog kralja Zvonimira papi Grguru VII., u kojem se pred papinim izaslanstvom obvezuje ispunjavati svoje obveze prema papi, svećenstvu, zemlji i narodu.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Zavjernica kralja Zvonimira papi Grguru VII. · Vidi više »
Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925
Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925 je leksikon životopisa znamenitih i zaslužnih Hrvata.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925 · Vidi više »
1027.
Bez opisa.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 1027. · Vidi više »
1058.
Bez opisa.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 1058. · Vidi više »
1060.
Bez opisa.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 1060. · Vidi više »
1067.
Bez opisa.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 1067. · Vidi više »
1073.
Bez opisa.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 1073. · Vidi više »
1074.
Bez opisa.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 1074. · Vidi više »
1075.
Bez opisa.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 1075. · Vidi više »
1076.
Bez opisa.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 1076. · Vidi više »
1077.
Bez opisa.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 1077. · Vidi više »
1078.
Bez opisa.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 1078. · Vidi više »
1079.
Bez opisa.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 1079. · Vidi više »
1084.
Bez opisa.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 1084. · Vidi više »
1085.
Bez opisa.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 1085. · Vidi više »
1086.
Bez opisa.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 1086. · Vidi više »
1089.
Bez opisa.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 1089. · Vidi više »
1095.
Bez opisa.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 1095. · Vidi više »
1100.
Bez opisa.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 1100. · Vidi više »
1192.
Bez opisa.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 1192. · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 12. stoljeće · Vidi više »
1403.
Bez opisa.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 1403. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 15. stoljeće · Vidi više »
1526.
Bez opisa.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 1526. · Vidi više »
1601.
Bez opisa.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 1601. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 1905. · Vidi više »
20. travnja
20.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 20. travnja · Vidi više »
5. kolovoza
5.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 5. kolovoza · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: Dmitar Zvonimir i 8. listopada · Vidi više »
