Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Dobrica Ćosić

Indeks Dobrica Ćosić

Dobrica Ćosić (rođen kao Dobrosav Ćosić, poznat kao Otac nacije; Velika Drenova, Trstenik, 29. prosinca 1921. – Beograd, 18. svibnja 2014.), srbijanski književnik, akademik, političar i politički teoretičar, smatra se ocem modernog srpskog nacionalizma.

70 odnosi: Albanci, Aleksandar Ranković, Švedska, B92, Beograd, Boris Tadić, Bosna i Hercegovina, Budimpešta, Crna Gora, Deobe, Drugi svjetski rat, Emir Kusturica, Francuska, Genocid u Srebrenici, Hrvatska, Ivica Dačić, Josip Broz Tito, Jovan Rašković, Koreni, Kosovo, Kruševac, Memorandum SANU, Milorad Dodik, Moskva, Nagrada Meša Selimović (Beograd), Naočale, Narodna knjižnica Srbije, Negotin, NIN-ova nagrada, Nobelova nagrada za književnost, Orden bratstva i jedinstva, Orden za hrabrost, Orden zasluga za narod, Petar II. Petrović Njegoš, Pokret nesvrstanih, Predsjednici Savezne Republike Jugoslavije, Radiotelevizija Srbije, Radovan Karadžić, Rusija, Savez komunista Jugoslavije, Savezna Republika Jugoslavija, Slobodan Milošević, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbi, Srbija, Srpska akademija znanosti i umjetnosti, Srpska demokratska stranka, Suharto, The Guardian, Tomas Tranströmer, ..., Tomislav Nikolić, Trstenik (Srbija), Udruženje književnika Srbije, Ujedinjeno Kraljevstvo, Veliki domovinski rat, Vojvodina, Vreme vlasti, Vreme zla, Vrijeme smrti, Vuk Karadžić, Zoran Đinđić, Zoran Lilić, 18. svibnja, 1921., 1992., 1993., 2013., 2014., 29. prosinca, 9. svibnja. Proširite indeks (20 više) »

Albanci

Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Albanci · Vidi više »

Aleksandar Ranković

Aleksandar Ranković (Draževac kraj Obrenovca, 28. studenoga 1909. – Dubrovnik, 20. kolovoza 1983.), član Politbiroa i bliski suradnik Josipa Broza Tita.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Aleksandar Ranković · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Švedska · Vidi više »

B92

Bivše sjednište B92 u Beogradu B92 je medijska kuća iz Srbije sa sjedištem u Beogradu, koja obuhvaća radio produkciju, TV produkciju iz koje je kasnije nastala Televizija B92, izdavačku djelatnost (časopise, knjige, kompakt diskove), kulturni centar „Reks“, pružanje usluga interneta i web portal.

Novi!!: Dobrica Ćosić i B92 · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Beograd · Vidi više »

Boris Tadić

Boris Tadić (Sarajevo, 15. siječnja 1958.), srbijanski političar, bivši predsjednik Republike Srbije i Demokratske stranke.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Boris Tadić · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Budimpešta

Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Budimpešta · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Crna Gora · Vidi više »

Deobe

Deobe (hr.: Diobe) je trilogija srpskog književnika Dobrice Ćosića, objavljen 1961. godine.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Deobe · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Emir Kusturica

Emir Kusturica (Sarajevo, 24. studenog 1954.) je jugoslavenski i srpski filmski redatelj iz Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Emir Kusturica · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Francuska · Vidi više »

Genocid u Srebrenici

Potočari, 11. srpnja 2007. Bošnjaka Srebrenice koji čekaju na identifikaciju Genocid u Srebrenici je ratni zločin izvršen u razdoblju od 13. do 19. srpnja 1995. godine, tijekom rata u Bosni i Hercegovini, u kojemu su Vojska Republike Srpske i posebna srbijanska vojna postrojba Škorpioni ubila najmanje 8372 bošnjačkih muškaraca i dječaka s područja enklave Srebrenica.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Genocid u Srebrenici · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Hrvatska · Vidi više »

Ivica Dačić

Ivica Dačić Ivica Dačić (Prizren, 1. siječnja 1966.), je bivši predsjednik Vlade Republike Srbije i aktualni ministar vanjskih poslova i prvi potpredsjednik Vlade Republike Srbije.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Ivica Dačić · Vidi više »

Josip Broz Tito

Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Josip Broz Tito · Vidi više »

Jovan Rašković

Jovan Rašković Jovan Rašković (Knin, 5. srpnja 1929. – Beograd, 29. srpnja 1992.) bio je psihijatar i političar iz Hrvatske.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Jovan Rašković · Vidi više »

Koreni

Koreni (hr.: Korjeni) je roman srpskog književnika Dobrice Ćosića, objavljen 1954. godine.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Koreni · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Kosovo · Vidi više »

Kruševac

Kruševac (Крушевац) je grad u središnjoj Srbiji, i sjedište je Rasinskog okruga.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Kruševac · Vidi više »

Memorandum SANU

Memorandum SANU je dokument koji je stvorila Srpska akademija znanosti i umjetnosti - SANU kao strateški program srpske inteligencije.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Memorandum SANU · Vidi više »

Milorad Dodik

Milorad Dodik (srp. Милорад Додик; Laktaši, 12. ožujka 1959.), srpski bosanskohercegovački političar.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Milorad Dodik · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Moskva · Vidi više »

Nagrada Meša Selimović (Beograd)

Meša Selimović (1910. – 1982.) Nagrada Meša Selimović Nagrada Meša Selimović, srbijanska je književna nagrada za knjigu godine s područja Srbije, dodjeljuje se u Beogradu od 1988. godine.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Nagrada Meša Selimović (Beograd) · Vidi više »

Naočale

Naočale za vid. svjetlosnih zraka skupljaju u jednu točku, žarište, s druge strane leće. žarišta) ispred leće. Shematski prikaz dalekovidnosti. rastresnim ili konkavnim lećama (minus-leće). Naočale (razgovorno očale; prema tal. occhiali) su pomagalo za ispravljanje nepravilnosti vida ili za zaštitu očiju.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Naočale · Vidi više »

Narodna knjižnica Srbije

Narodna knjižnica Srbije Narodna knjižnica Srbije osnovana je 1832. u knjižari Gligorija Vozarovića.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Narodna knjižnica Srbije · Vidi više »

Negotin

Negotin je gradić u Borskom okrugu, sjeveroistočna Srbiji.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Negotin · Vidi više »

NIN-ova nagrada

NIN-ova nagrada književna je nagrada za najbolji roman godine, a dodjeljuje ju NIN.

Novi!!: Dobrica Ćosić i NIN-ova nagrada · Vidi više »

Nobelova nagrada za književnost

Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".

Novi!!: Dobrica Ćosić i Nobelova nagrada za književnost · Vidi više »

Orden bratstva i jedinstva

bezokvira Orden bratstva i jedinstva bilo je odlikovanje SFRJ u dva stupnja.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Orden bratstva i jedinstva · Vidi više »

Orden za hrabrost

bezokvira Orden za hrabrost bilo je odlikovanje SFRJ koje je osnovao Josip Broz Tito 15. kolovoza 1943. godine, zajedno s Medaljom za hrabrost.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Orden za hrabrost · Vidi više »

Orden zasluga za narod

Orden zasluga za narod bilo je odlikovanje SFRJ u tri stupnja, kojeg je osnovalo AVNOJ 9. lipnja 1945. godine, zajedno s Medaljom zasluga za narod.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Orden zasluga za narod · Vidi više »

Petar II. Petrović Njegoš

Petar II.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Petar II. Petrović Njegoš · Vidi više »

Pokret nesvrstanih

#0066FF – države promatračice Pokret nesvrstanih je međunarodna organizacija koja danas broji 120 zemalja članica koje su smatrale sebe službeno neujedinjene s jednim ili protiv jednog od većih blokova.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Pokret nesvrstanih · Vidi više »

Predsjednici Savezne Republike Jugoslavije

Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije (Predsjednik Srbije i Crne Gore) naslov je predsjednika federativne država koju su činile Republika Srbija i Republika Crna Gora, nastala 27. travnja 1992. godine.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Predsjednici Savezne Republike Jugoslavije · Vidi više »

Radiotelevizija Srbije

Sjedište RTS-a u Beogradu Radiotelevizija Srbije (skrać. RTS) je nacionalna medijska kuća u Srbiji, osnovana 1. siječnja 1992. godine.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Radiotelevizija Srbije · Vidi više »

Radovan Karadžić

Radovan Karadžić (srp.: Радован Караџић; Petnjica blizu Šavnika, Crna Gora, 19. lipnja 1945.), bosanskohercegovački političar, psihijatar, pjesnik i ratni zločinac srpske nacionalnosti.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Radovan Karadžić · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Rusija · Vidi više »

Savez komunista Jugoslavije

Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »

Savezna Republika Jugoslavija

Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Slobodan Milošević

Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Slobodan Milošević · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Srbi · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Srbija · Vidi više »

Srpska akademija znanosti i umjetnosti

Beogradu Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) je najviša znanstvena i umjetnička institucija u Srbiji.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Srpska demokratska stranka

* Srpska demokratska stranka (Hrvatska).

Novi!!: Dobrica Ćosić i Srpska demokratska stranka · Vidi više »

Suharto

General '''Hadji Mohamed Suharto''' Haji Mohammad Suharto (kraj Yogyakarte, 8. lipnja 1921. – 27. siječnja 2008.), znan obično samo kao Suharto ili General Suharto (u engleskom govornom području), bivši indonezijski vojni i politički vođa.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Suharto · Vidi više »

The Guardian

desno The Guardian (do 1959. godine poznat pod nazivom The Manchester Guardian) britanske su lijevo-liberalne dnevne novine koje izdaje Guardian Media Group.

Novi!!: Dobrica Ćosić i The Guardian · Vidi više »

Tomas Tranströmer

Tomas Gösta Tranströmer (Stockholm, 15. travnja 1931.) švedski je pisac, pjesnik i prevoditelj, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2011. godine.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Tomas Tranströmer · Vidi više »

Tomislav Nikolić

Tomislav Nikolić (Kragujevac, 15. veljače 1952.), srbijanski je političar, bivši predsjednik Republike Srbije i četnički vojvoda.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Tomislav Nikolić · Vidi više »

Trstenik (Srbija)

Trstenik (ćirilično Трстеник) je grad i središte istoimene općine u Republici Srbiji.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Trstenik (Srbija) · Vidi više »

Udruženje književnika Srbije

Udruženje književnika Srbije je organizacija koja okuplja profesionalne književnike u Srbiji.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Udruženje književnika Srbije · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Veliki domovinski rat

Ukrajine s temom Velikoga domovinskoga rata Veliki domovinski rat (rus. Вели́кая Оте́чественная война́) je naziv koji se koristi u Ruskoj Federaciji i drugim državama bivšeg Sovjetskog Saveza za operacije vođene tijekom Drugog svjetskog rata, od 22. lipnja 1941. do 9. svibnja 1945. godine na Istočnom bojištu.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Veliki domovinski rat · Vidi više »

Vojvodina

Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Vojvodina · Vidi više »

Vreme vlasti

Vreme vlasti (hr.: Vrijeme vlasti) je dvodjelni roman srpskog književnika Dobrice Ćosića.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Vreme vlasti · Vidi više »

Vreme zla

Vreme zla (hr.: Vrijeme zla) je trilogija srpskog književnika Dobrice Ćosića, sačinjena od romana Grešnik (1985.), Otpadnik (1986.) i Vernik (1990.). Kronološki, ono je nastavak Ćosićeve tetralogije Vreme smrti, s radnjom koja se odvija od kraja dvadesetih godina 20.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Vreme zla · Vidi više »

Vrijeme smrti

Vreme smrti (hr.: Vrijeme smrti) je tetralogija srpskog književnika Dobrice Ćosića, izašla u razdoblju od 1972. do 1979. godine; uglavnom se smatra njegovim najuspješnijim djelom.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Vrijeme smrti · Vidi više »

Vuk Karadžić

Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Vuk Karadžić · Vidi više »

Zoran Đinđić

Dr.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Zoran Đinđić · Vidi više »

Zoran Lilić

Zoran Lilić (Brza Palanka kraj Kladova, 27. travnja 1953.), srbijanski gospodarstvenik, političar i predsjednik Savezne Republike Jugoslavije 1993.

Novi!!: Dobrica Ćosić i Zoran Lilić · Vidi više »

18. svibnja

18.

Novi!!: Dobrica Ćosić i 18. svibnja · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Dobrica Ćosić i 1921. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Dobrica Ćosić i 1992. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Dobrica Ćosić i 1993. · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: Dobrica Ćosić i 2013. · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Dobrica Ćosić i 2014. · Vidi više »

29. prosinca

29.

Novi!!: Dobrica Ćosić i 29. prosinca · Vidi više »

9. svibnja

9.

Novi!!: Dobrica Ćosić i 9. svibnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »