Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Dobrinj

Indeks Dobrinj

Dobrinj je naselje i općina u Hrvatskoj.

187 odnosi: Albanci, Amerika, Antika, Antun Padovanski, Arhiv, Austrija, Austro-Ugarska, Šilo (Dobrinj), Škola, Školjić Veli, Špilja, Šport, Žestilac, Županje, Čakavski sabor, Čakavsko narječje, Česi, Čižići, Baška, Barok, Beč, Biserujka, Bošnjaci, Bonaventura Duda, Branko Turčić, Brod (arhitektura), Brodogradnja, Crikvenica, Crkva, Crnogorci, Darovnica slavnoga Dragoslava, Dobrinj, Dokumentarni film, Dolomit, Dolovo, Dolovo (Dobrinj), Drugi svjetski rat, Ekologija, Erozija, Etnografija, Etnologija, Filologija, Fliš, Framcuska, Franjevci, Frankapani, Gabonjin, Geologija, Glagoljica, Golf, ..., Gostinjac, Gotika, Građevinarstvo, Grad, Greben, Gusari, Hlapa, Hrid, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatski jezik, Iliri, Ivan Črnčić, Ive Jelenović, Jer, Kaštel, Kapela, Katastar, Keramika, Klanice, Klimno, Knez, Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Kras (Dobrinj), Krčka biskupija, Krčki most, Krk, Krk (grad), Kvarnerski zaljev, Latinica, Lektor, Leukemija, Liječnik, Mađari, Malinska, Maslinarstvo, Medicinski fakultet u Zagrebu, Medvjedi, Mletačka Republika, Muzej, Nijemci, Novinar, Omišalj, Općina, Otok, Ovčarstvo, Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima, Petar Strčić, Poklade, Poljaci, Polje (Dobrinj), Povijest, Povjesničar, Prigorje, Primorsko goranski savez, Primorsko-goranska županija, Prvi svjetski rat, Punat, Rasopasno, Reljef, Ribarstvo, Ribolov, Rijeka, Rim, Rimsko Carstvo, Rudine (Dobrinj), Scenarist, Slavistika, Slovaci, Slovemija, Slovenci, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Solana, Soli, Soline (Dobrinj), Srbi, Srednji vijek, Stalagmit, Stalagnat, Stalaktit, Stjepan Prvomučenik, Sužan, Svećenik, Sveti Ivan Dobrinjski, Sveti Vid Dobrinjski, Talijani, Toponim, Tribulje, Turizam, Uljara, Uskoci, Uvala Soline, Vapnenac, Vatikan, Vegetacija, Velebit, Vinodol, Vinodolski kanal, Vlasi, Vrbnik, Zbor, Znanost, Zračna luka Rijeka, 1. siječnja, 11. stoljeće, 1100., 1480., 15. stoljeće, 1509., 1510., 1559., 16. stoljeće, 17. stoljeće, 1720., 1797., 18. stoljeće, 1841., 1850., 1898., 1910., 1918., 1931., 1938., 1944., 1948., 1970., 1971., 1980., 2001., 2007., 7. stoljeće. Proširite indeks (137 više) »

Albanci

Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.

Novi!!: Dobrinj i Albanci · Vidi više »

Amerika

Zemljovid Amerika je skupno ime za kontinente Sjevernu Ameriku i Južnu Ameriku.

Novi!!: Dobrinj i Amerika · Vidi više »

Antika

Etruriji (Anthony Blunt, ''La teoría de las artes en Italia del 1450 a 1560.'', 1940. ISBN 84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.).. Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Novi!!: Dobrinj i Antika · Vidi više »

Antun Padovanski

Antun Padovanski, rođen kao Fernando Martins de Bulhões (Lisabon, 1195. – Arcella kod Padove, 13. lipnja 1231.), portugalski katolički svećenik, franjevac i svetac.

Novi!!: Dobrinj i Antun Padovanski · Vidi više »

Arhiv

Arhiv (lat. arcivum, arcivium, archivum, archivium: magistrat), kao etimon javlja se i (grč. ἀρχή: početak, vrhovna vlast).

Novi!!: Dobrinj i Arhiv · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih nacija od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Dobrinj i Austrija · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz kuće Habsburg.

Novi!!: Dobrinj i Austro-Ugarska · Vidi više »

Šilo (Dobrinj)

Šilo je naselje na sjeveroistoku otoka Krka u Hrvatskoj, turistički centar Dobrinjštine.

Novi!!: Dobrinj i Šilo (Dobrinj) · Vidi više »

Škola

Škola Škola je odgojno-obrazovna ustanova s nastavom kao središnjim poljem njezina djelovanja.

Novi!!: Dobrinj i Škola · Vidi više »

Školjić Veli

Školjić Veli ili još Školj, Školjić, Kirinčić, je nenaseljeni otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.

Novi!!: Dobrinj i Školjić Veli · Vidi više »

Špilja

Baraćeve špilje. Acsibi špilje. Špilje, pećine, kaverne i jame su podzemne šupljine u Zemljinoj kori.

Novi!!: Dobrinj i Špilja · Vidi više »

Šport

Kip nogometaša, igrača ragbija i igrača kriketa. Športom (ili sportom) nazivaju se fizičke aktivnosti koje čovjek izvodi iz natjecateljskih razloga.

Novi!!: Dobrinj i Šport · Vidi više »

Žestilac

Žestilac ili čokavski Žestiloc je zaseok u općini Dobrinj na otoku Krku.

Novi!!: Dobrinj i Žestilac · Vidi više »

Županje

Županje je maleno selo na otoku Krku u općini Dobrinj.

Novi!!: Dobrinj i Županje · Vidi više »

Čakavski sabor

Aleji glagoljaša u sjevernoj Istri Čakavski sabor hrvatska je kulturna udruga sa sjedištem u Žminju.

Novi!!: Dobrinj i Čakavski sabor · Vidi više »

Čakavsko narječje

Čakavsko narječje hrvatskoga jezika (čakavština, čakavica, čokovski, čekavski) - jedno od triju glavnih narječja od kojih je satkan hrvatski jezik, uz kajkavsko i štokavsko.

Novi!!: Dobrinj i Čakavsko narječje · Vidi više »

Česi

Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).

Novi!!: Dobrinj i Česi · Vidi više »

Čižići

Čižići su mjesto na otoku Krku, u općini Dobrinj, u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Dobrinj i Čižići · Vidi više »

Baška

Baška je naselje i općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Dobrinj i Baška · Vidi više »

Barok

Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.

Novi!!: Dobrinj i Barok · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Dobrinj i Beč · Vidi više »

Biserujka

Biserujka je špilja koja se nalazi na sjeveroistočnom dijelu otoka Krka, na graničnom području općina Omišalj i Dobrinj, ponad uvale Slivanjska, nedaleko sela Rudina.

Novi!!: Dobrinj i Biserujka · Vidi više »

Bošnjaci

Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.

Novi!!: Dobrinj i Bošnjaci · Vidi više »

Bonaventura Duda

Fra Bonaventura Duda (Rijeka, 14. siječnja 1924. Varaždin, 3. kolovoza 2017.) bio je hrvatski teolog, bibličar, franjevac i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Novi!!: Dobrinj i Bonaventura Duda · Vidi više »

Branko Turčić

Branko Turčić (Čižići na otoku Krku, 27. prosinca 1934. - Rijeka, 5. studenog 2011.) bio je hrvatski novinar, scenarist i jedini pisac na čokavici, govoru njegovog rodnog kraja - dobrinjštine.

Novi!!: Dobrinj i Branko Turčić · Vidi više »

Brod (arhitektura)

Romanički brod opatijske crkve u Saint-Georges-de-Boschervilleu, Normandija, Francuska ima triforijski prolaz iznad svoda pobočnog broda Shematski prikaz tlocrta katedrale. ''Obojeno područje'': '''Brod''' Brod ili lađa (od srednjovjekovnog latinskog navis) je središnji prilaz glavnom oltaru u crkvenoj arhitekturi.

Novi!!: Dobrinj i Brod (arhitektura) · Vidi više »

Brodogradnja

Na slici ljudi s Francisco de Orellana-ove ekspedicije grade jedrenjak ''San Pedro'', da bi mogli krenuti u potragu za hranom Brodogradnja je industrija koja proizvodi jedan od najkompleksnijih proizvoda - brod.

Novi!!: Dobrinj i Brodogradnja · Vidi više »

Crikvenica

Crikvenica je grad u zapadnoj Hrvatskoj, točnije u Kvarnerskome zaljevu.

Novi!!: Dobrinj i Crikvenica · Vidi više »

Crkva

Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.

Novi!!: Dobrinj i Crkva · Vidi više »

Crnogorci

Crnogorci (crnogorska ćiril. Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.

Novi!!: Dobrinj i Crnogorci · Vidi više »

Darovnica slavnoga Dragoslava

Svetom Vidu Dobrinjskom koju je "''slavni Dragoslav''" dao izgraditi, a potom joj je i darovao okolna imanja 1. siječnja 1100. g. Darovnica „slavnog Dragoslava“ najstarija je poznata glagoljska isprava napisana 1. siječnja 1100. godine u Dobrinju na otoku Krku.

Novi!!: Dobrinj i Darovnica slavnoga Dragoslava · Vidi više »

Dobrinj

Dobrinj je naselje i općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Dobrinj i Dobrinj · Vidi više »

Dokumentarni film

Filmski plakat za dokumentarni film "Nanuk" Dokumentarni film ili dokumentarac je filmski žanr koji se bavi stvarnim događajima.

Novi!!: Dobrinj i Dokumentarni film · Vidi više »

Dolomit

Kristali dolomita Dolomit je naziv i za mineral i za sedimentnu stijenu, a oboje su izgrađeni od kalcij-magnezijeva karbonata (CaCO3 x MgCO3) u kristalnome stanju.

Novi!!: Dobrinj i Dolomit · Vidi više »

Dolovo

Dolovo (ćir.: Долово) je naselje u općini Pančevo u Južnobanatskom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Dobrinj i Dolovo · Vidi više »

Dolovo (Dobrinj)

Dolovo ili Dolova je izumrli zaseok u općini Dobrinj na otoku Krku.

Novi!!: Dobrinj i Dolovo (Dobrinj) · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. - 2. rujna 1945.) međunarodni je sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Dobrinj i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Ekologija

Ekologija je znanost koja proučava odnose među živim organizmima, kao i njihov utjecaj na okoliš u kojem obitavaju, te utjecaj tog okoliša na njih.

Novi!!: Dobrinj i Ekologija · Vidi više »

Erozija

Monument Valley, SAD Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.

Novi!!: Dobrinj i Erozija · Vidi više »

Etnografija

Muzeja Međimurja u Čakovcu Etnografija (grč. narod i pisati), opisni (deskriptivni) dio etnologije, znanost koja opisuje i proučava materijalnu, društvenu i duhovnu kulturu (život, običaje, vjerovanja i dr.) pojedinih naroda; u stvari sabiračka, muzejska djelatnost etnologa.

Novi!!: Dobrinj i Etnografija · Vidi više »

Etnologija

Etnologija (narodoznanstvo) je specifična znanost koja se bavi proučavanjem kulture pojedinih naroda.

Novi!!: Dobrinj i Etnologija · Vidi više »

Filologija

Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.

Novi!!: Dobrinj i Filologija · Vidi više »

Fliš

Vardarske zone, Srbija Fliš je serija sedimentnih stijena u kojima se najčešće smjenjuju lapori, pješčenjaci, glineni škriljci i vapnenci.

Novi!!: Dobrinj i Fliš · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Dobrinj i Framcuska · Vidi više »

Franjevci

Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.

Novi!!: Dobrinj i Franjevci · Vidi više »

Frankapani

Grb "Frankopanovića" prema Fojničkom grbovniku datiranom u 17. st. za koji se drži da je kopija starijega grbovnika vjerojatno iz 16. st. Ovaj grb Frankapani su rabili od 1430. godine. Stari grb knezova Krčkih (do 1430. godine), prije nego su postali Frankopani Frankapanski kaštel iz 14. stoljeća crkvi Gospe Trsatske u Rijeci. Latinski natpis kaže: ''Ovdje počiva gospodin Nikola Frankapan krčko-senjsko-modruški knez.'' Krčki knezovi Frankapani (Frankopani) naziv je stare hrvatske plemićke obitelji, izvorno knezova Krčkih.

Novi!!: Dobrinj i Frankapani · Vidi više »

Gabonjin

Gabonjin je selo na otoku Krku, u općini Dobrinj, u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Dobrinj i Gabonjin · Vidi više »

Geologija

Geologija (grčkih riječi γη (Gea.

Novi!!: Dobrinj i Geologija · Vidi više »

Glagoljica

Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. stoljeća.

Novi!!: Dobrinj i Glagoljica · Vidi više »

Golf

Golf je olimpijski šport u kojem igrač nastoji lopticu sa što manje udaraca ubaciti u rupu, u skladu s pravilima.

Novi!!: Dobrinj i Golf · Vidi više »

Gostinjac

Gostinjac, čokavski Gostinjoc, je naselje u općini Dobrinj, na otoku Krku, u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Dobrinj i Gostinjac · Vidi više »

Gotika

bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.

Novi!!: Dobrinj i Gotika · Vidi više »

Građevinarstvo

Gizi, jedna od najstarijih sačuvanih građevina Građevinarstvo ili građevina je primijenjena znanost, najstarija i najznačajnija grana tehnike.

Novi!!: Dobrinj i Građevinarstvo · Vidi više »

Grad

Grad Zagreb Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti, za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Novi!!: Dobrinj i Grad · Vidi više »

Greben

Morski greben ime je za oblik (kamena, pijeska, žala, koralja ili nečeg drugog) koji se nalazi Županović, Šime.

Novi!!: Dobrinj i Greben · Vidi više »

Gusari

Zastava koju je Henry Morgan, kao gusar pod zaštitom Engleske, isticao na svom brodu Engleski su gusari isticali i crvene zastave Gusari (engleski corsairs ili privateers) za razliku od pirata koji su imali u cilj vlastite interese, naziv je za pljačkaše na moru koji su bili u službi države.

Novi!!: Dobrinj i Gusari · Vidi više »

Hlapa

Hlapa je naselje u općini Dobrinj na otoku Krku u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Dobrinj i Hlapa · Vidi više »

Hrid

Hrid Ravica Hrid je erozijski oblik marinskog procesa, stjenoviti ostatak abrazijom razorenoga otočića ili stijenskoga bloka, koji se uvijek nalazi iznad morske razine.

Novi!!: Dobrinj i Hrid · Vidi više »

Hrvati

Hrvati su jedini konstitutivni narod u Republici Hrvatskoj i jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Dobrinj i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Dobrinj i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Sjedište Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu Palača Narodnoga doma, prvo Akademijino sjedište Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Novi!!: Dobrinj i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je hrvatska politička stranka demokršćanske orijentacije.

Novi!!: Dobrinj i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »

Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati

Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati je hrvatska parlamentarna politička stranka.

Novi!!: Dobrinj i Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati · Vidi više »

Hrvatska socijalno-liberalna stranka

Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (svibanj 1989.) u Hrvatskoj.

Novi!!: Dobrinj i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Vidi više »

Hrvatski jezik

O jeziku O njemu, da! O čarobnome vrelu, Što davno ključa iz šikare naše I snagu svoju razmaho je cijelu Kada ga stijenje i glib zatrpaše! On zvuči i psiče, teče gradu i k selu, Kroz zlato njiva, zelenilo paše; Na vatru nalik lije svjetlost vrelu U sve nam sude, čuture i čaše. Ne znamo da l' smo gradili mi njega, Il' on je nama svoju dušu dao.

Novi!!: Dobrinj i Hrvatski jezik · Vidi više »

Iliri

Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.

Novi!!: Dobrinj i Iliri · Vidi više »

Ivan Črnčić

Ivan Črnčić (Ivan Crnčić) Proleksis enciklopedija (Polje (Dobrinj), 2. svibnja 1830. - Rim, 7. siječnja 1897.), otok-krk.org, (MK) Autor: Admin, 7.

Novi!!: Dobrinj i Ivan Črnčić · Vidi više »

Ive Jelenović

otoku Krku; zavičaj Ive Jelenovića Ive Jelenović (Sveti Vid Dobrinjski, 27. srpnja 1898. – Zagreb, 3. ožujka 1981.) bio je istaknuti hrvatski jezikoslovac, povjesničar književnosti, etnolog, filolog, toponomastičar, prevodilac, lektor, publicist.

Novi!!: Dobrinj i Ive Jelenović · Vidi više »

Jer

Slovo ''jer'' u uglatoj glagoljici Jer (stsl. jerь) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Dobrinj i Jer · Vidi više »

Kaštel

Kistanja. Kaštel ili kȁstrum (lat.: castrum, engl.: castle) naziv je za antičku utvrdu ili utvrđeno vojničko naselje; tabor, logor; poglavito uz linije obrambenog limesa.

Novi!!: Dobrinj i Kaštel · Vidi više »

Kapela

romanička crkva u Gackoj), Brinje. Kapela je termin koji se koristi za manju crkvenu građevinu, obično ovisnu o nekoj većoj župnoj crkvi.

Novi!!: Dobrinj i Kapela · Vidi više »

Katastar

Katastar je upisnik zemljišta i nekretnina neke države.

Novi!!: Dobrinj i Katastar · Vidi više »

Keramika

Crijepovi iz Dubrovnika Keramika u stilu fajanse Tehnička keramika: klizni ležaj Keramika dolazi od starogrčke riječi keramikos (grčki: κεραμικός), a ona je označavala glinu za lončarske predmete.

Novi!!: Dobrinj i Keramika · Vidi više »

Klanice

Klanice su naselje u općini Dobrinj na otoku Krku u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Dobrinj i Klanice · Vidi više »

Klimno

Klimno, čokavski Kivno (naglasak na "o"), je naselje u uvali Soline na otoku Krku, Hrvatska.

Novi!!: Dobrinj i Klimno · Vidi više »

Knez

Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.

Novi!!: Dobrinj i Knez · Vidi više »

Kraljevina Italija

Kraljevina Italija (talijanski: Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861.

Novi!!: Dobrinj i Kraljevina Italija · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918.

Novi!!: Dobrinj i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Kras (Dobrinj)

Kras je naselje na otoku Krku, na području općine Dobrinj, u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Dobrinj i Kras (Dobrinj) · Vidi više »

Krčka biskupija

Krčka biskupija je biskupija u Hrvatskoj, sa sjedištem u Krku.

Novi!!: Dobrinj i Krčka biskupija · Vidi više »

Krčki most

Krčki most (stari naziv: Titov most) je most koji spaja otok Krk s hrvatskom obalom.

Novi!!: Dobrinj i Krčki most · Vidi više »

Krk

Krk (čakavski Khark, talijanski Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).

Novi!!: Dobrinj i Krk · Vidi više »

Krk (grad)

Pogled na Krk i njegovu katedralu Krk, lok.

Novi!!: Dobrinj i Krk (grad) · Vidi više »

Kvarnerski zaljev

Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću. Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.

Novi!!: Dobrinj i Kvarnerski zaljev · Vidi više »

Latinica

Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.

Novi!!: Dobrinj i Latinica · Vidi više »

Lektor

* lektor (nastavnik), nastavnik praktičar na visokim školama.

Novi!!: Dobrinj i Lektor · Vidi više »

Leukemija

Leukemija ili leukoza je zloćudna bolest krvotvornih organa, uglavnom koštane srži.

Novi!!: Dobrinj i Leukemija · Vidi više »

Liječnik

Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.

Novi!!: Dobrinj i Liječnik · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Dobrinj i Mađari · Vidi više »

Malinska

Malinska je naselje na otoku Krku u Hrvatskoj, i sjedište općine Malinska-Dubašnica.

Novi!!: Dobrinj i Malinska · Vidi više »

Maslinarstvo

'''Maslinik''' Maslinarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem i preradom maslina.

Novi!!: Dobrinj i Maslinarstvo · Vidi više »

Medicinski fakultet u Zagrebu

Medicinski fakultet u Zagrebu je najveći i najstariji medicinski fakultet u Hrvatskoj.

Novi!!: Dobrinj i Medicinski fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Medvjedi

Medvjedi (Ursidae) su porodica sisavaca iz reda zvijeri (Carnivora).

Novi!!: Dobrinj i Medvjedi · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblica de Venèsia, kasnije Repùblica Vèneta), službeno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblica Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Dobrinj i Mletačka Republika · Vidi više »

Muzej

Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.

Novi!!: Dobrinj i Muzej · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Novi!!: Dobrinj i Nijemci · Vidi više »

Novinar

Ruski premijer Vladimir Putin s novinarima Novinar je osoba koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.

Novi!!: Dobrinj i Novinar · Vidi više »

Omišalj

Omišalj je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Dobrinj i Omišalj · Vidi više »

Općina

Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.

Novi!!: Dobrinj i Općina · Vidi više »

Otok

sjevernom Jadranu Otok je dio kopna manji od kontinenta a veći od hridi (stijene, rta, grebena).

Novi!!: Dobrinj i Otok · Vidi više »

Ovčarstvo

Australske Merino ovce Ovčarstvo je grana stočarstva koja se bavi uzgojem ovaca i njihovim iskorištavanjem radi dobijanja vune, mlijeka i mesa.

Novi!!: Dobrinj i Ovčarstvo · Vidi više »

Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima

Naslovna crkva u Rimu Papinski hrvatski zavod Svetog Jeronima (tal. Pontificio Collegio Croato Di San Girolamo a Roma, lat. Pontificium Collegium Croaticum Sancti Hieronymi) je rimokatolički zavod, crkva i društvo u Rimu u koji se primaju svećenici podrijetlom i jezikom Hrvati.

Novi!!: Dobrinj i Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima · Vidi više »

Petar Strčić

Petar Strčić (Kras na otoku Krku, 1936.) hrvatski povjesničar, arhivist, akademik, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, upravitelj njezina Arhiva, znanstveni i arhivski savjetnik.

Novi!!: Dobrinj i Petar Strčić · Vidi više »

Poklade

Zastave Riječkog karnevala Poklade (Karneval lat. caro: meso + levare: dignuti; u značenju") je svečano razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi.

Novi!!: Dobrinj i Poklade · Vidi više »

Poljaci

Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.

Novi!!: Dobrinj i Poljaci · Vidi više »

Polje (Dobrinj)

Polje, čokavski Poje, je naselje na otoku Krku, Hrvatska.

Novi!!: Dobrinj i Polje (Dobrinj) · Vidi više »

Povijest

Povijest i historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Dobrinj i Povijest · Vidi više »

Povjesničar

Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.

Novi!!: Dobrinj i Povjesničar · Vidi više »

Prigorje

Prigorju''', 1978. svjetlozelenom bojom je označeno Prigorje Prigorje je područje Hrvatske koje se proteže najvećim dijelom oko glavnog grada Zagreba.

Novi!!: Dobrinj i Prigorje · Vidi više »

Primorsko goranski savez

Primorsko goranski savez (PGS) hrvatska je regionalna politička stranka koja djeluje na području Hrvatskog primorja i Kvarnera te Gorskoga kotara.

Novi!!: Dobrinj i Primorsko goranski savez · Vidi više »

Primorsko-goranska županija

Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3.582 km² kopnene površine.

Novi!!: Dobrinj i Primorsko-goranska županija · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Središnje sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenog 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40 milijuna žrtava, uključujući približno 20 milijuna mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti) i značajna razaranja država i gospodarstava, te se smatra prvim ratom globalnih, svjetskih razmjera.

Novi!!: Dobrinj i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Punat

Punat je naselje i općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Dobrinj i Punat · Vidi više »

Rasopasno

Rasopasno, čokavski Rosopasno, je mjesto u općini Dobrinj na otoku Krku u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Dobrinj i Rasopasno · Vidi više »

Reljef

Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.

Novi!!: Dobrinj i Reljef · Vidi više »

Ribarstvo

Ribari iz Brela Ribarstvo je grana privrede koja se bavi ribolovom, uzgojem i preradom ribe, kako one morske tako i one slatkovodne.

Novi!!: Dobrinj i Ribarstvo · Vidi više »

Ribolov

Bakarcu. Ribarski brod Sejšelski ribar sa ulovom Ribari u Bangladešu Kineski ribar hvata ribu uz pomoć ptica kormorana. Ribolov je aktivnost lova riba.

Novi!!: Dobrinj i Ribolov · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Dobrinj i Rijeka · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Dobrinj i Rim · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja tri desetljeća prije Krista.

Novi!!: Dobrinj i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Rudine (Dobrinj)

Rudine su naselje na otoku Krku, u općini Dobrinj.

Novi!!: Dobrinj i Rudine (Dobrinj) · Vidi više »

Scenarist

Scenarist je pisac filmskog ili kazališnog scenarija, tj.

Novi!!: Dobrinj i Scenarist · Vidi više »

Slavistika

Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.

Novi!!: Dobrinj i Slavistika · Vidi više »

Slovaci

Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).

Novi!!: Dobrinj i Slovaci · Vidi više »

Slovemija

Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog rimskog carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.

Novi!!: Dobrinj i Slovemija · Vidi više »

Slovenci

Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.

Novi!!: Dobrinj i Slovenci · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, je naziv za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine. Kroz cijelo vrijeme njezinog postojanja, cjelokupnu vlast u državi imao je komunistički režim, tj. Komunistička partija Jugoslavije (od 1952. Savez Komunista Jugoslavije) na čelu s Josipom Brozom Titom. Glavne značajke te države bile su progon neistomišljenika, titoizam i radničko samoupravljanje. Proglašena je godine 1943. na teritoriju Kraljevine Jugoslavije pod nazivom Demokratska Federativna Jugoslavija, te je međunarodno priznata kao pravni nasljednik Kraljevine. 1946. godine je dobila službeni naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a Ustavom 1963. dobila svoj posljednji naziv Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. S obzirom da je najveći dio postojanja bila pod vlašću Komunističke partije Jugoslavije, odnosno kao službenu ideologiju i društveno-ekonomski sistem koristila socijalističko samoupravljanje, za SFRJ se koriste izrazi socijalistička ili komunistička Jugoslavija. Zbog dugogodišnje vlasti Josipa Broza Tita, također je i naziv "Titova Jugoslavija" u upotrebi. Od raspada do danas se, pak, najčešće kao alternativni naziv koristi izraz "bivša Jugoslavija", djelomično zato da bi je se razlikovalo od Savezne Republike Jugoslavije, koja je postojala od 1992. do 2003. godine. SFR Jugoslavija je zaslužila međunarodno priznanje zahvaljujući borbi protiv fašizma, otporu staljinizmu, politici nesvrstanoga pokreta u kojem se okupilo više od milijarde stanovnika planete. Diktatura je bila životno načelo jugoslavenske države. Dok se 1948. nije odvojila od Moskve, jugoslavenska komunistička partija, četvrt je stoljeća pohađala školu sovjetskog staljinizma. Ta komunistička, boljševička intelektualna i mentalna srodnost se održala, i titoistička vlast je upravo staljinističkim postupcima, čak i preventivno, eliminirala sve opozicije i neistomišljenike. Zemljom i režimom vladala je jedna jedina partija koja se nakon 1945. brutalno nametnula.

Novi!!: Dobrinj i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.

Novi!!: Dobrinj i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »

Solana

Solana u Il de Reu, Francuska Solana u Stonu. Solana je pogon za industrijsko dobivanje morske soli prirodnim procesom.

Novi!!: Dobrinj i Solana · Vidi više »

Soli

Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i kiselinskog ostatka.

Novi!!: Dobrinj i Soli · Vidi više »

Soline (Dobrinj)

Soline su mjesto u općini Dobrinj na otoku Krku, u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Dobrinj i Soline (Dobrinj) · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Dobrinj i Srbi · Vidi više »

Srednji vijek

Karta Europe oko 1000. godine. Srednji vijek označava središnje razdoblje u tradicionalnoj shemi razdoblja europske povijesti.

Novi!!: Dobrinj i Srednji vijek · Vidi više »

Stalagmit

Veliki bijeli stalagmit Aranđelovcu Stalagmiti (iz grčkog jezika stalagma - "Σταλαγμίτης") su špiljski ukrasi koji rastu s poda prema stropu, a nastaju zbog kapanja mineralnih otopina i taloženja vapnenca.

Novi!!: Dobrinj i Stalagmit · Vidi više »

Stalagnat

Stalagnat (također poznat kao špiljski stup) je oblik špiljskog ukrasa koji je formiran od jednog stalaktita i jednog stalagmita.

Novi!!: Dobrinj i Stalagnat · Vidi više »

Stalaktit

Stalaktiti u špilji Treak Cliff Cavern Stalaktiti (grčki: Σταλακτίτης, stalaktites - kapanje) su špiljski ukrasi koji vise sa stropa (ili zidova) špilje.

Novi!!: Dobrinj i Stalaktit · Vidi više »

Stjepan Prvomučenik

Sveti Stjepan Prvomučenik, jedan od sedam đakona izabranih u početcima crkve, prema Djelima apostolskim (Dj 6:5).

Novi!!: Dobrinj i Stjepan Prvomučenik · Vidi više »

Sužan

Sužan je mjesto na otoku Krku, u općini Dobrinj, u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Dobrinj i Sužan · Vidi više »

Svećenik

Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi žrtve i obavlja druge vjerske obrede.

Novi!!: Dobrinj i Svećenik · Vidi više »

Sveti Ivan Dobrinjski

Sveti Ivan Dobrinjski je naselje u općini Dobrinj na otoku Krku u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Dobrinj i Sveti Ivan Dobrinjski · Vidi više »

Sveti Vid Dobrinjski

Sveti Vid Dobrinjski je naselje u općini Dobrinj koje danas broji 52 stanovnika koji tu stalno žive.

Novi!!: Dobrinj i Sveti Vid Dobrinjski · Vidi više »

Talijani

Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.

Novi!!: Dobrinj i Talijani · Vidi više »

Toponim

Toponimi (grč.

Novi!!: Dobrinj i Toponim · Vidi više »

Tribulje

Tribulje, čokavski Tribuje, je naselje u općini Dobrinj na otoku Krku u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Dobrinj i Tribulje · Vidi više »

Turizam

Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).

Novi!!: Dobrinj i Turizam · Vidi više »

Uljara

Uljara za proizvodnju maslinovog ulja Uljara je pogon za proizvodnju ulja u kojem se prerađuju plodovi maslina, koštice suncokreta i buča, te drugih poljoprivrednih kultura u maslinovo, suncokretovo, bučino ili drugo ulje.

Novi!!: Dobrinj i Uljara · Vidi više »

Uskoci

Tvrđava Nehaj Isklesana glava Uskoka Kliški uskoci Save Pojam uskoci dolazi od hrvatske riječi uskočiti, a ovaj pojam se u prošlosti odnosio na vojnički organiziranu grupu, ratnike koje su sačinjavali uglavnom katolički bjegunci iz područja Hrvatske, Hercegovine i Bosne koji su se nalazili pod Osmanskom okupacijom.

Novi!!: Dobrinj i Uskoci · Vidi više »

Uvala Soline

Uvala Soline, ili još: zaljev Soline, uvala Klimno, Dobrinjski zaton, je uvala Jadranskog mora na istočnoj obali otoka Krka, na području općine Dobrinj, točno nasuprot Crikvenice.

Novi!!: Dobrinj i Uvala Soline · Vidi više »

Vapnenac

Vapnenac je sedimentna stijena (taložna) stijena koja sadrži najmanje 50% minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).

Novi!!: Dobrinj i Vapnenac · Vidi više »

Vatikan

Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Citta del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 800 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.

Novi!!: Dobrinj i Vatikan · Vidi više »

Vegetacija

Vegetacija je pojam koji može značiti.

Novi!!: Dobrinj i Vegetacija · Vidi više »

Velebit

ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili velebitski masiv je najduža (145 km), ali po nadmorskoj visini tek četvrta planina u Hrvatskoj.

Novi!!: Dobrinj i Velebit · Vidi više »

Vinodol

Vinodol ili Vinodolska dolina nalazi se u zaleđu Crikvenice, a obuhvaća mjesta od Križišća do Novog Vinodolskog koja su od antike do današnjih dana sačuvala slavenska imena (izuzetak Bribir).

Novi!!: Dobrinj i Vinodol · Vidi više »

Vinodolski kanal

Dramalj, pogled na Vinodolski kanal. Vinodolski kanal je morski kanal u Jadranskom moru.

Novi!!: Dobrinj i Vinodolski kanal · Vidi više »

Vlasi

Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.

Novi!!: Dobrinj i Vlasi · Vidi više »

Vrbnik

Vrbnik Blažu Baromiću Vrbnik je naselje i općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Dobrinj i Vrbnik · Vidi više »

Zbor

* pjevački zbor.

Novi!!: Dobrinj i Zbor · Vidi više »

Znanost

Hrvatskom institutu za povijest. Znanost (grč. episteme - razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia; eng. i fr. science; njem. Wissenschaft) je organizirani sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Dobrinj i Znanost · Vidi više »

Zračna luka Rijeka

Zračna luka Rijeka (ili Rijeka/Krk I.) je zračna luka civilnog zrakoplovstva.

Novi!!: Dobrinj i Zračna luka Rijeka · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: Dobrinj i 1. siječnja · Vidi više »

11. stoljeće

11.

Novi!!: Dobrinj i 11. stoljeće · Vidi više »

1100.

Bez opisa.

Novi!!: Dobrinj i 1100. · Vidi više »

1480.

Bez opisa.

Novi!!: Dobrinj i 1480. · Vidi više »

15. stoljeće

15.

Novi!!: Dobrinj i 15. stoljeće · Vidi više »

1509.

1509. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Dobrinj i 1509. · Vidi više »

1510.

1510. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Dobrinj i 1510. · Vidi više »

1559.

Bez opisa.

Novi!!: Dobrinj i 1559. · Vidi više »

16. stoljeće

16.

Novi!!: Dobrinj i 16. stoljeće · Vidi više »

17. stoljeće

17.

Novi!!: Dobrinj i 17. stoljeće · Vidi više »

1720.

Bez opisa.

Novi!!: Dobrinj i 1720. · Vidi više »

1797.

Bez opisa.

Novi!!: Dobrinj i 1797. · Vidi više »

18. stoljeće

18.

Novi!!: Dobrinj i 18. stoljeće · Vidi više »

1841.

Bez opisa.

Novi!!: Dobrinj i 1841. · Vidi više »

1850.

Bez opisa.

Novi!!: Dobrinj i 1850. · Vidi više »

1898.

Bez opisa.

Novi!!: Dobrinj i 1898. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: Dobrinj i 1910. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Dobrinj i 1918. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: Dobrinj i 1931. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: Dobrinj i 1938. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Dobrinj i 1944. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Dobrinj i 1948. · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: Dobrinj i 1970. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Dobrinj i 1971. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Dobrinj i 1980. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Dobrinj i 2001. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Dobrinj i 2007. · Vidi više »

7. stoljeće

7.

Novi!!: Dobrinj i 7. stoljeće · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Dobrinj (Dobrinj).

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »