Brže od pregledniku!
42 odnosi: Antonin Zaninović, Apsida, Barok, Blagovijest, Bogorodica, Bonino da Milano, Cesena, Crkva, Cvito Fisković, Dominik Barač, Dominikanci, Dubrovačke gradske zidine, Dubrovnik, Firenca, Girlanda, Gotika, Grgo Gamulin, Hijacint Bošković, Hrvatska, Jadransko more, Jordan Kuničić, Klaustar, Ljubo Karaman, Lovro Dobričević, Michelozzo, Mihajlo Hamzić, Nikola Božidarević, Paolo Veneziano, Raspelo, Renesansa, Samostan, Serafin Marija Crijević, Spasenje, Stjepan Krasić, Sveti Dominik, Sveti Luka, Sveti Sebastijan, Tizian, Tomo Basiljević (teolog), Tomo Botteri, 1225., 13. stoljeće.
Antonin Zaninović
Antonin Zaninović (1879. 1973.), dominikanac, otac je suvremene hrvatske muzikologije i orguljaš.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Antonin Zaninović · Vidi više »
Apsida
6. st. Apsida (grč. hapsis; lat. absis »spoj, svod, prigradnja«), polukružni je završetak antičke bazilike u kojemu je sjedio predsjednik suda sa svojim prisjednicima.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Apsida · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Barok · Vidi više »
Blagovijest
Blagovijest, Melozzo da Forlì Blagovijest, Leonardo da Vinci Navještenje Gospodinovo, El Greco, 1575. Blagovijest, Sandro Botticelli Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo (lat. Annuntiatio) kršćanska je svetkovina u spomen na događaj kad je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji da će začeti Isusa po Duhu Svetom.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Blagovijest · Vidi više »
Bogorodica
Bogorodica (grč. Θεοτόκος Theotokos; strsl. Богородица) je jedan od naslova koji se raznim kršćanskim crkvama pridaje Mariji, Isusovoj majci.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Bogorodica · Vidi više »
Bonino da Milano
Orlandov stup u Dubrovniku Katedrale sv. Jakova u Šibeniku Katedrale sv. Jakova u Šibeniku s likovima Adama i Eve Bonino da Milano punog imena Bonino di Jacopo da Milano (? - Šibenik 1429.) bio je talijanski gotički kipar i arhitekt, koji je veći dio svog života proveo u Mletačkoj Dalmaciji i Dubrovačkoj Republici.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Bonino da Milano · Vidi više »
Cesena
Cesena je grad u talijanskoj regiji Emilia-Romagna, u pokrajini Forlì-Cesena.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Cesena · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Crkva · Vidi više »
Cvito Fisković
Bista u pomorskom muzeju Orebiću Cvito Fisković (Orebić, 24. prosinca 1908. – Split, 13. srpnja 1996.), hrvatski povjesničar umjetnosti i konzervator.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Cvito Fisković · Vidi više »
Dominik Barač
Dominik (Nedjeljko) Barač (Slano, 14. srpnja 1912. – Trogir, 17. studenog 1945.) hrvatski dominikanac, sociolog.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Dominik Barač · Vidi više »
Dominikanci
Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Dominikanci · Vidi više »
Dubrovačke gradske zidine
Zidine okružuju stari dio grada Dubrovnika Dubrovačke gradske zidine su sklop utvrda koje okružuju stari dio grada Dubrovnika.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Dubrovačke gradske zidine · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Dubrovnik · Vidi više »
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Firenca · Vidi više »
Girlanda
Girlanda (tal. ghirlanda) je naziv za vijenac od cvijeća, lišća i plodova, često isprepleten ukrasnim vrpcama, koji se lučno pruža između dvaju nosača, obično pričvršćenih za zid.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Girlanda · Vidi više »
Gotika
bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Gotika · Vidi više »
Grgo Gamulin
Grgo Gamulin (Jelsa, 21. kolovoza 1910. – Zagreb, 2. listopada 1997.) bio je hrvatski povjesničar umjetnosti i sveučilišni profesor, utemeljitelj hrvatske poslijeratne povijesti umjetnosti.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Grgo Gamulin · Vidi više »
Hijacint Bošković
Hijacint Bošković (Jacint Bošković), rođen kao Ante Bošković (15. travnja 1900., Selca, Brač - Stari Grad, Hvar, 26. prosinca 1947.), bio je hrvatski dominikanac i mislilac.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Hijacint Bošković · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Hrvatska · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Jadransko more · Vidi više »
Jordan Kuničić
Jordan Kuničić O.P. (* Dol, otok Hvar, 21. srpnja 1908. – † Zagreb, 17. veljače 1974.), teološki pisac, glazbenik i pedagog, jedan je od hrvatskih svjetski poznatih teologa, dominikanac i skladatelj.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Jordan Kuničić · Vidi više »
Klaustar
franjevačkog samostana u Dubrovniku.Klaustar (lat. claustrum - claudere: zatvoriti) element je samostanske arhitekture nastao izravno iz rimskoga peristilnog tipa ladanjske vile; pravokutno unutarnje dvorište obično okruženo trijemovima na stupovima, naslonjeno jednom stranom na crkvu, dok ostale zatvaraju samostanske zgrade.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Klaustar · Vidi više »
Ljubo Karaman
Ljubo Karaman (Split, 15. lipnja 1886. – Zagreb, 19. travnja 1971.), hrvatski povjesničar umjetnosti i konzervator.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Ljubo Karaman · Vidi više »
Lovro Dobričević
Lovro Marinov Dobričević (Kotor, oko 1420. – Dubrovnik, 1478.) bio je hrvatski slikar.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Lovro Dobričević · Vidi više »
Michelozzo
Kula Minčeta u Dubrovniku Unutrašnje dvorište Palače Medici u Firenci Palača Medici, Firenca Firence Michelozzo di Bartolomeo Michelozzi (Firenca, 1396. – Firenca, 1472.) bio je talijanski rano renesansni arhitekt i kipar, koji je prvi donio ideje renesanse iz Firence u Dubrovačku Republiku i na istočnu obalu Jadrana.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Michelozzo · Vidi više »
Mihajlo Hamzić
Mihajlo Hamzić (Ston, oko 1460. – Dubrovnik, 1518.) poznat i kao Kamzović, Kančević, Camzouich, Canceuich, Chamza, Chansich; Miho, Mihoč, Mihovil, Michael Joannis Theutonici, Michael Johannis,Radoslav Tomić i Višnja Flego,, Hrvatski biografski leksikon, LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA, preuzeto 28.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Mihajlo Hamzić · Vidi više »
Nikola Božidarević
Nikola Božidarević (lat. Nicolaus Rhagusinus) poznat u Italiji i kao Nicolò Raguseo (vjerojatno Kotor oko 1460. – Dubrovnik 1517.) bio je najveći dubrovački i hrvatski slikar na prijelazu iz gotike u renesansu.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Nikola Božidarević · Vidi više »
Paolo Veneziano
Paolo Veneziano ali i Veneziano Paolo ili Paolo da Venezia (prije 1333. – nakon 1358.), bio je plodan srednjovjekovni venecijanski gotički slikar.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Paolo Veneziano · Vidi više »
Raspelo
Crkvi sv. Marka u Zagrebu Raspelo je križ s kipom raspetoga Krista.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Raspelo · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Renesansa · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Samostan · Vidi više »
Serafin Marija Crijević
Serafin Marija Crijević (Dubrovnik, 4. listopada 1686. — Dubrovnik, 24. lipnja 1759.) je bio hrvatski katolički svećenik, životopisac, prevoditelj, arhivist, skupljač umjetnina i povjesničar iz redova dominikanaca.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Serafin Marija Crijević · Vidi više »
Spasenje
Spasenje je pojam, kojim se označava oslobođenje čovjeka i cijelog čovječanstva od različitih oblika zla, grijeha i smrti.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Spasenje · Vidi više »
Stjepan Krasić
Fr. Stjepan Krasić Stjepan Krasić (Čitluk, 6. listopada 1938.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Stjepan Krasić · Vidi više »
Sveti Dominik
Sveti Dominik Guzman (špa. Domingo de Guzman Garcés) (Caleruega, oko 1170. – Bologna, 6. kolovoza 1221.) bio je katolički svetac, osnivač dominikanskog reda (ordo praedicatorum).
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Sveti Dominik · Vidi više »
Sveti Luka
Sveti Luka (Antiohija, ? - Beocija, oko 84.), evanđelist, kršćanski svetac, autor Evanđelja po Luki i Djela apostolskih te po predaji autor prve ikone.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Sveti Luka · Vidi više »
Sveti Sebastijan
Sveti Sebastijan (oko 256. – Rim, 20. siječnja 287.), kršćanski svetac i mučenik, ubijen tijekom Dioklecijanovog progona kršćana u 3.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Sveti Sebastijan · Vidi više »
Tizian
''Tizianov autoportret'' iz oko 1512. se dugo krivo smatrao likom ''Ariosta''; kompoziciju je kasnije posudio Rembrandt za svoj autoportret. Tiziano Vecelli ili Tiziano Vecellio (Pieve di Cadore, kraj Belluna (Veneto), 1490. - Venecija, 27. kolovoza, 1576.), bio je vođa škole venecijanske renesanse u 16.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Tizian · Vidi više »
Tomo Basiljević (teolog)
Tomo Basiljević (Bassegli) (Dubrovnik, 1438. 1512.), hrvatski teolog, humanist i diplomat iz reda dominikanaca.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Tomo Basiljević (teolog) · Vidi više »
Tomo Botteri
Tomo Botteri (oko 1722. – Dubrovnik, 20. travnja 1771.), hrvatski pisac i propovjednik, dominikanacM.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i Tomo Botteri · Vidi više »
1225.
Bez opisa.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i 1225. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku i 13. stoljeće · Vidi više »
