20 odnosi: Bihać, Dražan Jerković, Frankapani, Gustoća stanovništva, Hrast, Hrvatska, Jastrebarsko, Klinča Sela, Knezovi Zrinski, Lug, Općina, Orlovići, Seoba Hrvata iz Pounja u Prekokuplje u 16. st., Sjeverozapadna Hrvatska, Stogodišnji hrvatsko-turski rat, Zagreb, Zagrebačka županija, 1562., 2011., 26. listopada.
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Novi!!: Donja Zdenčina i Bihać · Vidi više »
Dražan Jerković
Dražan Jerković (Šibenik, 6. kolovoza 1936. – Zagreb, 9. prosinca 2008.), hrvatski nogometaš, reprezentativac, trener, športski direktor i izbornik.
Novi!!: Donja Zdenčina i Dražan Jerković · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Donja Zdenčina i Frankapani · Vidi više »
Gustoća stanovništva
Karta gustoće stanovništva po državama Gustoća stanovništva je srednji broj stanovnika na površini određenog područja (država, regija ili slično), i u pravilu se navodi kao "broj stanovnika na km²".
Novi!!: Donja Zdenčina i Gustoća stanovništva · Vidi više »
Hrast
Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.
Novi!!: Donja Zdenčina i Hrast · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Donja Zdenčina i Hrvatska · Vidi više »
Jastrebarsko
Jastrebarsko je grad u središnjoj Hrvatskoj koji se nalazi na pola puta između Zagreba i Karlovca.
Novi!!: Donja Zdenčina i Jastrebarsko · Vidi više »
Klinča Sela
Klinča Sela je općina u Hrvatskoj, u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Donja Zdenčina i Klinča Sela · Vidi više »
Knezovi Zrinski
Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.
Novi!!: Donja Zdenčina i Knezovi Zrinski · Vidi više »
Lug
Hrvatska.
Novi!!: Donja Zdenčina i Lug · Vidi više »
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Novi!!: Donja Zdenčina i Općina · Vidi više »
Orlovići
Orlovići ili Orlovčići su bili hrvatska plemićka obitelj.
Novi!!: Donja Zdenčina i Orlovići · Vidi više »
Seoba Hrvata iz Pounja u Prekokuplje u 16. st.
Seoba Hrvata iz Pounja u Prekokuplje u 16.
Novi!!: Donja Zdenčina i Seoba Hrvata iz Pounja u Prekokuplje u 16. st. · Vidi više »
Sjeverozapadna Hrvatska
Sjeverozapadna Hrvatska (narančasto) Sjeverozapadna Hrvatska je jedno od tri statistička područja Hrvatske koje je u suradnji s Eurostatom odredio Državni zavod za statistiku.
Novi!!: Donja Zdenčina i Sjeverozapadna Hrvatska · Vidi više »
Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Stogodišnji hrvatsko-turski rat,Dragutin Pavličević,, u:, pristupljeno 3.
Novi!!: Donja Zdenčina i Stogodišnji hrvatsko-turski rat · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Donja Zdenčina i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka županija
Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Donja Zdenčina i Zagrebačka županija · Vidi više »
1562.
Bez opisa.
Novi!!: Donja Zdenčina i 1562. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Donja Zdenčina i 2011. · Vidi više »
26. listopada
26.
Novi!!: Donja Zdenčina i 26. listopada · Vidi više »