Brže od pregledniku!
34 odnosi: Arheološko nalazište i crkva sv. Ilije u Donjem Humcu, Barok, Brač, Crkva Gospe Karmelske u Donjem Humcu, Crkva sv. Fabijana i Sebastijana u Donjem Humcu, Crkva sv. Jadre kod Donjeg Humca, Crkva Sv. Križa u Donjem Humcu, Dalmacija, Domaće životinje, Dračevica, Državna cesta D113, Drugi svjetski rat, Hrvatska, Kopačina, Kuća Cerinić u Donjem Humcu, Lov, Nerežišća, Poljoprivreda, Sklop kuća Jakšić – Martinović, Splitsko-dalmatinska županija, Supetar, Zvonik, 1375., 1645., 1681., 1705., 1708., 1724., 1725., 1738., 1744., 1764., 3. tisućljeće pr. Kr., 8. tisućljeće pr. Kr..
Arheološko nalazište i crkva sv. Ilije u Donjem Humcu
Crkva sv.
Novi!!: Donji Humac i Arheološko nalazište i crkva sv. Ilije u Donjem Humcu · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Donji Humac i Barok · Vidi više »
Brač
Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Novi!!: Donji Humac i Brač · Vidi više »
Crkva Gospe Karmelske u Donjem Humcu
Crkva Gospe Karmelske se nalazi na groblju u Donjem Humcu, općina Nerežišća, otok Brač.
Novi!!: Donji Humac i Crkva Gospe Karmelske u Donjem Humcu · Vidi više »
Crkva sv. Fabijana i Sebastijana u Donjem Humcu
Crkva sv.
Novi!!: Donji Humac i Crkva sv. Fabijana i Sebastijana u Donjem Humcu · Vidi više »
Crkva sv. Jadre kod Donjeg Humca
Ruševine crkvice sv.
Novi!!: Donji Humac i Crkva sv. Jadre kod Donjeg Humca · Vidi više »
Crkva Sv. Križa u Donjem Humcu
Crkva Sv.
Novi!!: Donji Humac i Crkva Sv. Križa u Donjem Humcu · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Donji Humac i Dalmacija · Vidi više »
Domaće životinje
Domaće ovce i psi Domaće životinje su one životinje koje čovjek pripitomljava i uzgaja radi koristi i razonode, a koje i same imaju koristi od takve trajne zajednice s čovjekom jer su zaštićene u borbi za opstanak.
Novi!!: Donji Humac i Domaće životinje · Vidi više »
Dračevica
Dračevica je mjesto na sjeverozapadnom dijelu otoka Brača, u unutrašnjosti otoka.
Novi!!: Donji Humac i Dračevica · Vidi više »
Državna cesta D113
D113 je državna cesta u Hrvatskoj.
Novi!!: Donji Humac i Državna cesta D113 · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Donji Humac i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Donji Humac i Hrvatska · Vidi više »
Kopačina
Ulaz u špilju Kopačina Kopačina je špilja kod Donjeg Humca, općina Nerežišća.
Novi!!: Donji Humac i Kopačina · Vidi više »
Kuća Cerinić u Donjem Humcu
Kuća Cerinić u selu Donjem Humcu, Donji Humac 38, općina Nerežišća, otok Brač.
Novi!!: Donji Humac i Kuća Cerinić u Donjem Humcu · Vidi više »
Lov
Lovac na jelene u Finskoj Lov je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova divljači.
Novi!!: Donji Humac i Lov · Vidi više »
Nerežišća
Nerežišća (također Nerežišće) su općina i selo u Hrvatskoj na otoku Braču.
Novi!!: Donji Humac i Nerežišća · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Donji Humac i Poljoprivreda · Vidi više »
Sklop kuća Jakšić – Martinović
Crkva Sv. Križa sa sklopom kuća Jakšić - Martinović Sklop kuća Jakšić – Martinović u selu Donjem Humcu, općina Nerežišća, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Donji Humac i Sklop kuća Jakšić – Martinović · Vidi više »
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Novi!!: Donji Humac i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »
Supetar
Naziv grada postavljen u luci Supetar je grad u Hrvatskoj, najveće naselje na otoku Braču te gospodarsko, kulturno i turističko središte otoka u kojem živi petina Bračana.
Novi!!: Donji Humac i Supetar · Vidi više »
Zvonik
Ulmer Münster. Zvonik je samostalna građevina i često sastavni dio crkve ili kapele.
Novi!!: Donji Humac i Zvonik · Vidi više »
1375.
Bez opisa.
Novi!!: Donji Humac i 1375. · Vidi više »
1645.
Godina 1645. je godina drugog tisućljeća, sedamnaestog stoljeća i spada u 1640-e.
Novi!!: Donji Humac i 1645. · Vidi više »
1681.
Bez opisa.
Novi!!: Donji Humac i 1681. · Vidi više »
1705.
Bez opisa.
Novi!!: Donji Humac i 1705. · Vidi više »
1708.
Bez opisa.
Novi!!: Donji Humac i 1708. · Vidi više »
1724.
Bez opisa.
Novi!!: Donji Humac i 1724. · Vidi više »
1725.
Bez opisa.
Novi!!: Donji Humac i 1725. · Vidi više »
1738.
Bez opisa.
Novi!!: Donji Humac i 1738. · Vidi više »
1744.
Bez opisa.
Novi!!: Donji Humac i 1744. · Vidi više »
1764.
Bez opisa.
Novi!!: Donji Humac i 1764. · Vidi više »
3. tisućljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Donji Humac i 3. tisućljeće pr. Kr. · Vidi više »
8. tisućljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Donji Humac i 8. tisućljeće pr. Kr. · Vidi više »
