Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Donjonjemački jezici

Indeks Donjonjemački jezici

Područje gdje se govori donjonjemački Donjonjemački jezici su dio zapadnogermanskih jezika koji nisu sudjelovali u drugoj glasovnoj promjeni sa srednjo- i gornjonjemačkim narječjima i time su se od njih odvojili.

39 odnosi: Achterhoeks, Afrikaans, Baltik, Beda Časni, Belgija, Benrathska linija, Biblija, Donjofranački jezici, Donjosaski jezici, Donjosaski jezik, Drentski jezik, Drugi svjetski rat, Engleski jezik, Flamanski jezik, Frizijski jezici, Glasovna promjena, Gornjonjemački jezici, Groningenski jezik, Istočnofrizijski jezik, Južna Afrika, Laba, Martin Luther, Nizozemska, Nizozemski jezik, Plautdietsch, Sallands, Seoba naroda, Skandinavija, Stellingwerfs, Twents, Ujedinjeno Kraljevstvo, Veluws, Vestfalski jezik, Zapadnogermanski jezici, Zelandski jezik, 1225., 25. svibnja, 672., 735..

Achterhoeks

Područje jezika Achterhoeks Achterhoeks (achterhoek, aachterhoeks; ISO 639-3: act), jedan od deset donjosaksonskih jezika, šire skupine donjonjemačkih jezika kojim danas govori nepoznat broj ljudi u nizozemskoj provinciji Gelderland, u regiji Achterhoek, između rijeka IJssel i Oude IJssel.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Achterhoeks · Vidi više »

Afrikaans

Afrikaans ili afrikanerski jezik (ISO 639-3: afr), donjofranački jezik šire skupine donjonjemačkih jezika kojime se služe Buri ili Afrikaneri, oko 4.740.000 govornika u Južnoafričkoj Republici (2006; poglavito Pretoria i Bloemfontein); 133.324 u Namibiji (1991 popis; 89.900; 2006); 6.000 u Bocvani (2004 Cook; 20.000; 2006).); 41.000 (2006) u Zambiji. U Malaviju ga govore potomci Nizozemaca iz Južnoafričke Republike, ali broj nije poznat; 13,000 u Svaziju (2006). U Južnoafričkoj Republici jedan je od službenih jezika, a imao je nekada službeni status i u Namibiji. Ima nekoliko dijalekata (zapadni i istočnokapski afrikaans i orange river afrikaans), a njime se služi i oko 150,000 Kapskih Malajaca.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Afrikaans · Vidi više »

Baltik

Baltik Baltik je višeznačni termin koji se koristi za označavanje arbitrarne regije povezane s Baltičkim morem.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Baltik · Vidi više »

Beda Časni

Sveti Beda Časni (672./673. – Jarrow, 26. svibnja 735.), svetac i crkveni naučitelj.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Beda Časni · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Belgija · Vidi više »

Benrathska linija

Benratskom linijom naziva se jezična granica između regionalnih narječja sjeverne Njemačke (donjenjemački) i jezičnog područja gdje se govori gornje- odnosno srednjenjemački jezik.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Benrathska linija · Vidi više »

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Biblija · Vidi više »

Donjofranački jezici

Donjofranački jezici, podskupina donjonjemačkih jezika koja obuhvaća 4 jezika kojim se služi nekoliko naroda u Nizozemskoj, Belgiji i Južnoafričkoj Republici, to su: afrikaans, blizu 5.000.000; flamanski, 6.100,000; nizozemski, 21.730,000; i zelandski ili zeeuws.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Donjofranački jezici · Vidi više »

Donjosaski jezici

Donjosaski jezici, podskupina donjonjemačkih jezika, šire zapadnogermanske skupine, koja obuhvaća deset jezika na području Nizozemske, susjedne Njemačke, te znatan broj u Kanadi.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Donjosaski jezici · Vidi više »

Donjosaski jezik

Donjosasko govorno područje. Donjosaski jezik (ISO 639-3: nds; Neddersassisch, Plattdütsch, Nedderdütsch; njem. Niedersächsisch, Plattdeutsch), najznačajniji donjosaski jezik u Njemačkoj, raširen uz donju Rajnu od Aachena do Wittenberga.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Donjosaski jezik · Vidi više »

Drentski jezik

Drents (ISO 639-3: drt; drente), jedan od službenih jezika u Nizozemskoj, član donjosaksonske jezične podskupine donjonjemačkih jezika.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Drentski jezik · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Engleski jezik · Vidi više »

Flamanski jezik

Flamanski jezik (ISO 639-3: vls), jedan od četiri donjofranačka jezika kojim se služe Flamanci na području Belgije 1 070 000 (1998 U. of Ghent), 6 000 000 (2007 M. De Belder); Francuske 10 000 (1984. Menheere, 1993. Evenhuis, govori se u Westhoeku) i Nizozemske 122 000 (1998. U. of Ghent; na jugu provincije Zeeland).

Novi!!: Donjonjemački jezici i Flamanski jezik · Vidi više »

Frizijski jezici

Frizijsko područje Frizijski jezici, jedna od četiri glavne podskupine zapadnogermanskih jezika kojima se služe etnički Frizi u obalnim predjelima Nizozemske i Njemačke (Frizija).

Novi!!: Donjonjemački jezici i Frizijski jezici · Vidi više »

Glasovna promjena

Glasovne promjene jesu promjene glasova zbog tvorbe riječi ili promjene oblika riječi uz međusoban utjecaj glasova sličnih ili različitih zvučnih i izgovornih svojstava.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Glasovna promjena · Vidi više »

Gornjonjemački jezici

Gornjonjemački jezici (Hochdeutsch), jedna od 3 podskupine njemačkih jezika koja se dijeli na dvije uže podskupine,.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Gornjonjemački jezici · Vidi više »

Groningenski jezik

Gronings (ISO 639-3: gos; groningenski jezik; grunnings), najznačajniji donjosaksonski jezik na području Nizozemske kojim govori oko 592 000 ljudi (2003), poglavito u provinciji Groningen.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Groningenski jezik · Vidi više »

Istočnofrizijski jezik

Istočnofrizijski jezik jedan je od jezika frizijske skupine.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Istočnofrizijski jezik · Vidi više »

Južna Afrika

Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Južna Afrika · Vidi više »

Laba

Laba (češki: Labe, njemački: Elbe, latinski: Albis) je rijeka koja teče kroz Češku i Njemačku.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Laba · Vidi više »

Martin Luther

'''Martin Luther''', portretirao Lucas Cranach, stariji Martin Luther (Eisleben, 10. studenog 1483. – Eisleben, 18. veljače 1546.), njemački teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Martin Luther · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Nizozemska · Vidi više »

Nizozemski jezik

Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Nizozemski jezik · Vidi više »

Plautdietsch

Plautdietsch (ISO 639-3: pdt; menonitski donjonjemački) /Plautdietsch ima isto značenje kao i plattdeutsch, ili donjonjemački, u kojem plaut u njemačkom znači platt i u nizozemskom plat.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Plautdietsch · Vidi više »

Sallands

Područje jezika Sallands Sallands (ISO 639-3: sdz), jedan od deset donjosaksonskih jezika kojim govori nepoznat broj ljudi u nizozemskoj provinciji Overijssel, u regiji Salland, imenovanoj po Salijskim Francima.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Sallands · Vidi više »

Seoba naroda

Pojednostavljen prikaz Velika seoba naroda ili seoba naroda opisuje razdoblje koje je potreslo Rimsko Carstvo.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Seoba naroda · Vidi više »

Skandinavija

sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Skandinavija · Vidi više »

Stellingwerfs

Stellingwerfs (ISO 639-3: stl; stellingwerfstellingwarfs, neuniederdeutsch), jedan od službenih jezika u Nizozemskoj, član jezične podskupine donjosaksonskih jezika, šire donjonjemačke skupine.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Stellingwerfs · Vidi više »

Twents

Područje jezika Twents Twents (ISO 639-3: twd; twente), germanski jezik iz podskupine donjosaskih jezika, šire donjonjemačke skupine koji se govori u regiji Twente (možda po plemenu Tuihanti) u nizozemskoj provinciji Overijssel.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Twents · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Veluws

Veluws (ISO 639-3: vel; veluwski jezik), jezik donjosaske podskupine donjonjemačkih jezika kojim govori nepoznat broj ljudi u gorovitom području Veluwe u nizozemskoj provinciji Gelderland.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Veluws · Vidi više »

Vestfalski jezik

Vestfalski jezik (ISO 639-3: wep; westfaelisch, westfälisch), jedan od deset donjosaskih jezika, šire donjonjemačke skupine, kojim govori nepoznat broj ljudi na zapadu Njemačke u Vestfaliji (Westfalen).

Novi!!: Donjonjemački jezici i Vestfalski jezik · Vidi više »

Zapadnogermanski jezici

Zapadnogermanski jezici, zapadna skupina germanskih jezika koja obuhvaća 41 jezik raširenih po zemljama zapadne i središnje Europe.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Zapadnogermanski jezici · Vidi više »

Zelandski jezik

Zelandski jezik (ISO 639-3: zea; zeeuws, zeaws), jezik u Nizozemskoj u pokrajinama Zeeland i Zuid-Holland kojom govori oko 220 000 ljudi.

Novi!!: Donjonjemački jezici i Zelandski jezik · Vidi više »

1225.

Bez opisa.

Novi!!: Donjonjemački jezici i 1225. · Vidi više »

25. svibnja

25.

Novi!!: Donjonjemački jezici i 25. svibnja · Vidi više »

672.

Bez opisa.

Novi!!: Donjonjemački jezici i 672. · Vidi više »

735.

Bez opisa.

Novi!!: Donjonjemački jezici i 735. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Donjenjemački jezik, Donjonjemački, Donjonjemački jezik.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »