Brže od pregledniku!
31 odnosi: Anja Šovagović-Despot, Bosna i Hercegovina, Branko Ivanda, Eduard Galić, Filip Šovagović, Hrvatska, Hrvatsko narodno kazalište, Ispod crte (2003.), Konjanik (2003.), Krsto Papić, Mostar, Naša mala klinika, Novine (televizijska serija), Petar Krelja, Počivali u miru, Polagana predaja (2001.), Povratak (1979.), Priča iz Hrvatske (1991.), Pušća Bistra (2005.), Sokak triju ruža (1992.), Tonko Lonza, Zagreb, Zora dubrovačka, 14. srpnja, 1956., 2007., 2013., 2014., 2016., 2017., 2020..
Anja Šovagović-Despot
Anja Šovagović-Despot (Zagreb, 25. ožujka 1963.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica, spisateljica i glazbena umjetnica.
Novi!!: Dragan Despot i Anja Šovagović-Despot · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Dragan Despot i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Branko Ivanda
Branko Ivanda (Split, 25. prosinca 1941.) je hrvatski redatelj.
Novi!!: Dragan Despot i Branko Ivanda · Vidi više »
Eduard Galić
Eduard Galić (Trogir, 11. kolovoza 1936.) je hrvatski filmski i televizijski redatelj i scenarist.
Novi!!: Dragan Despot i Eduard Galić · Vidi više »
Filip Šovagović
Filip Šovagović (Zagreb, 13. rujna 1966.), hrvatski kazališni i filmski glumac i redatelj, dramatičar.
Novi!!: Dragan Despot i Filip Šovagović · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dragan Despot i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište
* Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu.
Novi!!: Dragan Despot i Hrvatsko narodno kazalište · Vidi više »
Ispod crte (2003.)
Ispod crte, hrvatski dugometražni film iz 2003. godine.
Novi!!: Dragan Despot i Ispod crte (2003.) · Vidi više »
Konjanik (2003.)
Konjanik je hrvatska povijesna drama iz 2003. godine koju je režirao Branko Ivanda prema istoimenom romanu Ivana Aralice.
Novi!!: Dragan Despot i Konjanik (2003.) · Vidi više »
Krsto Papić
Krsto Papić (Vučji dol, 7. prosinca 1933. – Zagreb, 7. veljače 2013.) bio je hrvatski scenarist i filmski redatelj čija se karijera protezala kroz pet desetljeća.
Novi!!: Dragan Despot i Krsto Papić · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Dragan Despot i Mostar · Vidi više »
Naša mala klinika
Naša mala klinika je hrvatska humoristična serija koja je prikazivana na programu Nove TV, koja je snimljena nakon slovenske originalne serije u produkciji POP TV.
Novi!!: Dragan Despot i Naša mala klinika · Vidi više »
Novine (televizijska serija)
Novine, hrvatska dramska serija koja se od 2016. do 2020. godine emitirala na programu Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Dragan Despot i Novine (televizijska serija) · Vidi više »
Petar Krelja
Petar Krelja (Štip, Makedonija, 24. lipnja 1940.) hrvatski je dokumentarist, filmski kritičar, filmski urednik na Prvom programu Hrvatskog radija (prije Radio Zagreba).
Novi!!: Dragan Despot i Petar Krelja · Vidi više »
Počivali u miru
"Počivali u miru" hrvatska je dramska serija koja je s prikazivanjem krenula 4. siječnja 2013. godine.
Novi!!: Dragan Despot i Počivali u miru · Vidi više »
Polagana predaja (2001.)
Polagana predaja, hrvatski dugometražni film iz 2001. godine.
Novi!!: Dragan Despot i Polagana predaja (2001.) · Vidi više »
Povratak (1979.)
Povratak, hrvatski dugometražni film iz 1979. godine.
Novi!!: Dragan Despot i Povratak (1979.) · Vidi više »
Priča iz Hrvatske (1991.)
Priča iz Hrvatske, hrvatski dugometražni film iz 1991. godine.
Novi!!: Dragan Despot i Priča iz Hrvatske (1991.) · Vidi više »
Pušća Bistra (2005.)
Pušća Bistra, hrvatski dugometražni film iz 2005. godine.
Novi!!: Dragan Despot i Pušća Bistra (2005.) · Vidi više »
Sokak triju ruža (1992.)
Sokak triju ruža je hrvatski igrani film, proizvodnja HRT.
Novi!!: Dragan Despot i Sokak triju ruža (1992.) · Vidi više »
Tonko Lonza
Tonko Lonza (Zaton, 28. rujna 1930. 23. prosinca 2018.) bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac i kazališni pedagog.
Novi!!: Dragan Despot i Tonko Lonza · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Dragan Despot i Zagreb · Vidi više »
Zora dubrovačka
Zora dubrovačka je hrvatska telenovela autorice i producentice Jelene Veljača.
Novi!!: Dragan Despot i Zora dubrovačka · Vidi više »
14. srpnja
14.
Novi!!: Dragan Despot i 14. srpnja · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Dragan Despot i 1956. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Dragan Despot i 2007. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Dragan Despot i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Dragan Despot i 2014. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Dragan Despot i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Dragan Despot i 2017. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Dragan Despot i 2020. · Vidi više »
