48 odnosi: Bosna i Hercegovina, Busovača, Franjo Tuđman, Fusnota, Gimnazija, Hrvatska, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Hrvoje Matković, Jajce, Josip Torbar (ml.), Juraj Krnjević, Kolo (časopis), Liječnik, Plešivički sastanak, Političar, Prosinac, Prozor, Sarajevo, Saveznici, Travnik, Urota Lorković-Vokić, Ustaše, Visoko, Vladko Maček, Zagreb, Zenica, Zlatko Tomčić, 17. lipnja, 19. siječnja, 1920., 1938., 1941., 1942., 1943., 1944., 1968., 1971., 1980-ih, 1989., 1990., 1991., 1994., 1995., 25. srpnja, 25. svibnja, 5. veljače.
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Drago Stipac i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Busovača
Busovača je općina u Središnjoj Bosni u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Drago Stipac i Busovača · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Drago Stipac i Franjo Tuđman · Vidi više »
Fusnota
Fusnota ili podrubna bilješka je riječ njemačkog podrijetla (njem. Fuss -podnožje, Note - bilješka) koja označava bilješku, napomenu stavljenu na dno stranice teksta.
Novi!!: Drago Stipac i Fusnota · Vidi više »
Gimnazija
Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.
Novi!!: Drago Stipac i Gimnazija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Drago Stipac i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Drago Stipac i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine
Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine (kratica: HSS BiH) je hrvatska politička stranka u BiH.
Novi!!: Drago Stipac i Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Hrvatsko društvo političkih zatvorenika
Hrvatsko društvo političkih zatvorenika je udruga bivših političkih zatvorenika u Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Drago Stipac i Hrvatsko društvo političkih zatvorenika · Vidi više »
Hrvoje Matković
Hrvoje Matković (Šibenik, 12. listopada 1923. – Zagreb, 26. kolovoza 2010.), bio je hrvatski povjesničar.
Novi!!: Drago Stipac i Hrvoje Matković · Vidi više »
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Drago Stipac i Jajce · Vidi više »
Josip Torbar (ml.)
Josip Torbar, mlađi (Zagreb, 14. lipnja 1922. – Zagreb, 6. srpnja 2013.), bio je hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Drago Stipac i Josip Torbar (ml.) · Vidi više »
Juraj Krnjević
Juraj Krnjević (Ivanić-Grad, 19. veljače 1895. – London, 9. siječnja 1988.), bio je hrvatski političar i pravnik.
Novi!!: Drago Stipac i Juraj Krnjević · Vidi više »
Kolo (časopis)
Kolo je književno umjetnički časopis u izdanju Matice hrvatske.
Novi!!: Drago Stipac i Kolo (časopis) · Vidi više »
Liječnik
Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.
Novi!!: Drago Stipac i Liječnik · Vidi više »
Plešivički sastanak
Plešivički sastanak naziv je za povijesni tajni inicijativni skup hrvatskih intelektualaca i disidenata, uglavnom sudionika Hrvatskog proljeća, 19. siječnja 1989. u kleti Ante Ledića u Stošincu, na Plešivici.
Novi!!: Drago Stipac i Plešivički sastanak · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Drago Stipac i Političar · Vidi više »
Prosinac
Prosinac Prosinac (lat. december) dvanaesti je i zadnji mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Drago Stipac i Prosinac · Vidi više »
Prozor
Prozor Prozor je otvor koji se uglavnom nalazi u vanjskom zidu građevine kroz kojeg može proći svjetlost ili zrak u unutrašnjost prostora.
Novi!!: Drago Stipac i Prozor · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Drago Stipac i Sarajevo · Vidi više »
Saveznici
Napada na Pearl Harbor. * ''Plavo'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Sivo'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete Saveznici ili Savezničke sile je izraz koji se ispočetka neformalno, a kasnije formalno koristio za savez država na čelu s Velikom Britanijom, Republikom Kinom, Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Američkim Državama koji je u Drugom svjetskom ratu pobijedio Sile Osovine.
Novi!!: Drago Stipac i Saveznici · Vidi više »
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Drago Stipac i Travnik · Vidi više »
Urota Lorković-Vokić
Urota Lorković-Vokić, bio je neuspjeli pokušaj preuzimanja vlasti u NDH koji su organizirali ministar unutarnjih poslova Mladen Lorković i ministar oružanih snaga NDH krilnik Ante Vokić u kolovozu 1944. godine.
Novi!!: Drago Stipac i Urota Lorković-Vokić · Vidi više »
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Novi!!: Drago Stipac i Ustaše · Vidi više »
Visoko
Bez opisa.
Novi!!: Drago Stipac i Visoko · Vidi više »
Vladko Maček
Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Drago Stipac i Vladko Maček · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Drago Stipac i Zagreb · Vidi više »
Zenica
Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Drago Stipac i Zenica · Vidi više »
Zlatko Tomčić
Zlatko Tomčić (Zagreb, 10. srpnja 1945.), hrvatski političar, bivši predsjednik Hrvatske seljačke stranke, te bivši predsjednik Hrvatskoga sabora.
Novi!!: Drago Stipac i Zlatko Tomčić · Vidi više »
17. lipnja
17.
Novi!!: Drago Stipac i 17. lipnja · Vidi više »
19. siječnja
19.
Novi!!: Drago Stipac i 19. siječnja · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Stipac i 1920. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Stipac i 1938. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Stipac i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Drago Stipac i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Stipac i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Stipac i 1944. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Stipac i 1968. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Stipac i 1971. · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Drago Stipac i 1980-ih · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Stipac i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Stipac i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Stipac i 1991. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Stipac i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Stipac i 1995. · Vidi više »
25. srpnja
25.
Novi!!: Drago Stipac i 25. srpnja · Vidi više »
25. svibnja
25.
Novi!!: Drago Stipac i 25. svibnja · Vidi više »
5. veljače
5.
Novi!!: Drago Stipac i 5. veljače · Vidi više »