Brže od pregledniku!
37 odnosi: Antologija, Čačak, Beograd, Bob Dylan, Chicago, Cole Porter, Drama, Dramaturg, Engleski jezik, Erskine Caldwell, Eugène Ionesco, Filologija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Beogradu, Francuski jezik, Georges Feydeau, Grafiti, Leksikografija, Ljubivoje Ršumović, Nizozemski jezik, Njemački jezik, Pisac, Poezija, Prevoditelj, Proza, Publicistika, Ruski jezik, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbija, Srpski jezik, Sveučilište, Sveučilište u Beogradu, 10. studenoga, 1923., 1948., 1981., 2005., 27. svibnja.
Antologija
Antologija dolazi od grčkih riječi anthos (cvijet) i legein (izabrati).
Novi!!: Dragoslav Andrić i Antologija · Vidi više »
Čačak
Čačak (srp. ćir. Чачак) je grad i središte istoimene općine u Moravičkom okrugu u Srbiji.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Čačak · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Beograd · Vidi više »
Bob Dylan
Bob Dylan (pravim imenom Robert Allen Zimmerman) (24. svibnja 1941.) američki pjevač, skladatelj i pjesnik.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Bob Dylan · Vidi više »
Chicago
Chicago je nakon New Yorka i Los Angelesa treći grad po veličini u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Chicago · Vidi više »
Cole Porter
Cole Porter (Peru, SAD, 9. lipnja 1891. – Santa Monica, 15. listopada 1964.), američki skladatelj.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Cole Porter · Vidi više »
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Drama · Vidi više »
Dramaturg
Naziv dramaturg označava osobu koja odabire kazališne komade za repertoar i kreira umjetnički profil određenog kazališta.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Dramaturg · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Engleski jezik · Vidi više »
Erskine Caldwell
'''Erskine Caldwell''' Erskine Caldwell (Coweta County, 17. prosinca 1903. – Paradise Valley, 11. travnja 1987.), amerčki književnik.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Erskine Caldwell · Vidi više »
Eugène Ionesco
Eugène Ionesco, rođen kao Eugen Ionescu (Slatina, Rumunjska, 26. studenog 1909. – Pariz, 28. ožujka 1994.), je bio francusko-rumunjski književnik i dramatičar, te jedan od glavnih predstavnika Teatra apsurda.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Eugène Ionesco · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Filologija · Vidi više »
Filozofski fakultet Sveučilišta u Beogradu
Plan Filozofskog fakulteta, Aleksandar Deroko i Petar Anagnosti Filozofski fakultet Sveučilišta u Beogradu (srpski: Филозофски факултет Универзитета у Београду, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu) je najstariji fakultet Sveučilišta u Beogradu.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Filozofski fakultet Sveučilišta u Beogradu · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Francuski jezik · Vidi više »
Georges Feydeau
Georges Feydeau Georges Feydeau (8. prosinca 1862. - 5. lipnja 1921.) veliki francuski komediograf i majstor vodvilja, nasljednik je “kralja vodvilja” Eugènea Labichea, ali na stanovit način i samoga Jeana-Baptistea Poquelina, poznatijega pod imenom Molière.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Georges Feydeau · Vidi više »
Grafiti
Grafit u Branimirovoj ulici u Zagrebu. Grafiti su generički pojam za od privatnih osoba nanošene slike ili napisana slova na površinama javnog prostora a pojavljuju se u raznim oblicima.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Grafiti · Vidi više »
Leksikografija
Leksikografija (grč. lexikón (biblíon).
Novi!!: Dragoslav Andrić i Leksikografija · Vidi više »
Ljubivoje Ršumović
Ljubivoje Ršumović Ljubivoje Ršumović (Donji Ljubiš, 3. srpnja 1939.) srpski je pjesnik.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Ljubivoje Ršumović · Vidi više »
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Nizozemski jezik · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Njemački jezik · Vidi više »
Pisac
pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Pisac · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Poezija · Vidi više »
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Prevoditelj · Vidi više »
Proza
Proza je književna vrsta koja predstavlja pisanje u obliku punih rečenica smještenih u odjeljke (paragrafe).
Novi!!: Dragoslav Andrić i Proza · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Publicistika · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Ruski jezik · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Srbija · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Srpski jezik · Vidi više »
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Sveučilište · Vidi više »
Sveučilište u Beogradu
Sveučilište u Beogradu (srp. Универзитет у Београду) je najstarija i najveća institucija visokog obrazovanja u Srbiji ima preko 7.000 članova, a sveučilište pohađa 89.827 studenata na oko 150 programa osnovnih studija i 1.700 postdiplomaca.
Novi!!: Dragoslav Andrić i Sveučilište u Beogradu · Vidi više »
10. studenoga
10.
Novi!!: Dragoslav Andrić i 10. studenoga · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Dragoslav Andrić i 1923. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Dragoslav Andrić i 1948. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Dragoslav Andrić i 1981. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Dragoslav Andrić i 2005. · Vidi više »
27. svibnja
27.
Novi!!: Dragoslav Andrić i 27. svibnja · Vidi više »
