Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Dragutin Tadijanović

Indeks Dragutin Tadijanović

Dragutin Tadijanović, znan i po pseudonimu Margan Tadeon (Rastušje, kod Sl. Broda, 4. studenoga 1905. – Zagreb, 27. lipnja 2007.), bio je hrvatski pjesnik, ravnatelj Instituta za književnost JAZU-a, predsjednik Društva književnika Hrvatske, predložen za Nobelovu nagradu, počasni građanin grada Zagreba.

99 odnosi: Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, Anegdota, Antun Branko Šimić, Antun Gustav Matoš, Autobiografija, Łucja Danielewska, Šime Vučetić, Žminj, Banovina Hrvatska, Biblija, Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što – baštinski dani, Cvjetko Milanja, Dobriša Cesarić, Dobrojutro, more, Društvo hrvatskih književnika, Ekspresionizam, Esperanto, Europa, Filologija, Friedrich Hölderlin, Giacomo Leopardi, Haiku, Heinrich Heine, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatska revija, Interliber, Ispovijed, Ivan Goran Kovačić, Janko Polić Kamov, Johann Wolfgang von Goethe, Josip Velebit, Književnik (časopis), Književnost, Kolaž, Kontemplacija, Krugovi (časopis), Lirika, Matica hrvatska, Miroslav Krleža, Mit, Modernizam, Modernizam (književnost), Nagrada "Tin Ujević", Nagrada Vladimir Nazor, Naiva, Narodne novine, Nobelova nagrada za književnost, ..., Novalis, Ontologija, Orden Republike, Pariz, Pavao Pavličić, Podvinje, Poezija, Postmoderna, Pristav, Pseudonim, Rastušje, Red Danice hrvatske, Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom, Republika (časopis), Romantizam, Silvije Strahimir Kranjčević, Slavonija, Slavonski Brod, Tin Ujević, Urbano područje, Vladimir Vidrić, Vlatko Pavletić, Zagreb, 1905., 1912., 1916., 1918., 1920., 1922., 1925., 1928., 1930., 1931., 1933., 1935., 1937., 1939., 1940., 1945., 1964., 1965., 1968., 1973., 1987., 1995., 2005., 2007., 27. lipnja, 4. studenoga. Proširite indeks (49 više) »

Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu

Akademija likovnih umjetnosti (kraticom: ALU) je dijelom Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »

Anegdota

Anegdota (od starogrčkog ἀνέκδοτον, anékdoton - „nije objavljeno“) je vrsta književnosti koja se temelji na izvanrednom događaju obično iz života neke osobe.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Anegdota · Vidi više »

Antun Branko Šimić

Antun Branko Šimić (Drinovci, 18. studenoga 1898. – Zagreb, 2. svibnja 1925.) bio je hrvatski pjesnik, esejist, kritičar i prevoditelj.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Antun Branko Šimić · Vidi više »

Antun Gustav Matoš

Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Antun Gustav Matoš · Vidi više »

Autobiografija

Autobiografija je oblik biografije, pisan u prvom licu.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Autobiografija · Vidi više »

Łucja Danielewska

Łucja Danielewska (Poznanj, 6. studenoga 1932. – Poznanj, 23. kolovoza 2004.), bila je poljska književnica i prevoditeljica.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Łucja Danielewska · Vidi više »

Šime Vučetić

Šime Vučetić (Vela Luka, 21. ožujka 1909. – Zagreb, 28. srpnja 1987.), hrvatski književnik.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Šime Vučetić · Vidi više »

Žminj

Žminj je naselje i općina u zapadnoj Hrvatskoj koja se sastoji od 33 naselja na 72 km².

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Žminj · Vidi više »

Banovina Hrvatska

Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Banovina Hrvatska · Vidi više »

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Biblija · Vidi više »

Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što – baštinski dani

Croatia rediviva ča-kaj-što, baštinski dani hrvatska je pjesnička manifestacija koja okuplja pjesnike svih hrvatskih narječja koja na književničkoj razini traju kao književni jezici.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što – baštinski dani · Vidi više »

Cvjetko Milanja

Cvjetko Milanja (Zaglav, 1943.), hrvatski književni povjesničar i književni teoretičar, član suradnik HAZU od 2016.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Cvjetko Milanja · Vidi više »

Dobriša Cesarić

Dobriša (Dobroslav)Cesarić, Dobriša. Izabrana djela, prir. Vinko Brešić, 2. dopunjeno izd., Zagreb: Matica hrvatska, 2008.,, str. 31., str. 192. Cesarić (Požega, 10. siječnja 1902. – Zagreb, 18. prosinca 1980.), bio je hrvatski pjesnik i prevoditelj.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Dobriša Cesarić · Vidi više »

Dobrojutro, more

Dobrojutro, more!, tradicijska je književna i kulturna manifestacija koja se od 1997.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Dobrojutro, more · Vidi više »

Društvo hrvatskih književnika

Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »

Ekspresionizam

Edvard Munch: ''Krik'', 1893. Ekspresionizam je umjetnički pravac s početka XX. stoljeća razvijen u Njemačkoj, primarno u književnosti (poeziji) i slikarstvu, ali natruhe istog mogle su se pronaći i u glazbenoj umjetnosti.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Ekspresionizam · Vidi više »

Esperanto

Rijeci na Korzu u kojoj se nalazilo sjedište "Adriatika ligo esperantista", prve esperantske udruge u Rijeci i Hrvatskoj od njezina osnutka 28. rujna 1907. godine Esperanto (ISO 639-3: epo), međunarodni je umjetni jezik nastao u drugoj polovici 19.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Esperanto · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Europa · Vidi više »

Filologija

Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Filologija · Vidi više »

Friedrich Hölderlin

'''Friedrich Hölderlin''' Friedrich Hölderlin (Laufen, 20. ožujka 1770. – Tübingen, 7. lipnja 1843.), njemački književnik.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Friedrich Hölderlin · Vidi više »

Giacomo Leopardi

'''Giacomo Leopardi''', portret Giacomo Leopardi (Recanati, 29. lipnja 1798. – Napulj, 14. lipnja 1837.), talijanski pjesnik.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Giacomo Leopardi · Vidi više »

Haiku

Haiku Haiku (jap. 俳句, hrvatski. smiješni stih; mn.: haiku) tradicionalan je japanski oblik poezije, koja se proširila diljem svijeta.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Haiku · Vidi više »

Heinrich Heine

Moritz Daniel Oppenheim: ''Heinrich Heine'' (portret), 1831. Heinrich Heine (Düsseldorf, 13. prosinca 1797. – Pariz, 17. veljače 1856.), njemački književnik židovskog porijekla.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Heinrich Heine · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Hrvatska enciklopedija (LZMK)

Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »

Hrvatska revija

Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Hrvatska revija · Vidi više »

Interliber

Plakat 40. Interlibera. Interliber – međunarodni sajam knjiga i učila, češće Interliber, naziv je sajma koji se održava sredinom studenoga svake godine na Zagrebačkom velesajmu od 1977.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Interliber · Vidi više »

Ispovijed

Giuseppe Molteni: Ispovijed, 1838. Ispovijed ili pomirenje jedan je od sedam svetih sakramenata kod katolika i pravoslavaca.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Ispovijed · Vidi više »

Ivan Goran Kovačić

Ivan Goran Kovačić (Lukovdol, Gorski kotar, 21. ožujka 1913. – okolica Foče, kod sela Vrbnice,Dragutin Rosandić, Miroslav Šicel, Književnost 3: čitanka s pregledom književnosti, uredio Zvonimir Diklić, I. (V., prerađeno izd.), Školska knjiga, Zagreb, u siječnju 1980., str. 142. 12. srpnja 1943.), preuzeto 13.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Ivan Goran Kovačić · Vidi više »

Janko Polić Kamov

Janko Polić Kamov (Sušak danas dio Rijeke, 17. studenoga 1886. – Barcelona, 8. kolovoza 1910.), bio je hrvatski pjesnik, pripovjedač, esejist, putopisac, književni kritičar, publicist, prevoditelj i dramatičar.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Janko Polić Kamov · Vidi više »

Johann Wolfgang von Goethe

(Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749. – Weimar 22. ožujka 1832.) bio je njemački književnik, znanstvenik, mislilac i državnik, čija su djela utjecala na europsku kulturu i književnost.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Johann Wolfgang von Goethe · Vidi više »

Josip Velebit

Josip Velebit (Rijeka, 20. lipnja 1911. – Novi Marof, 21. travnja 2000.), hrvatski pjesnik.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Josip Velebit · Vidi više »

Književnik (časopis)

Književnik ili Časopis za jezik i poviest hrvatsku i srbsku, i prirodne znanosti je časopis koji je izlazio U Zagrebu 1864. – 1866. Pokrenut je uz potporu Matice hrvatske, a među urednicima su bili Franjo Rački i Vatroslav Jagić.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Književnik (časopis) · Vidi više »

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Književnost · Vidi više »

Kolaž

Juan Gris, '''Rolete''', 1914., kolaž s kredom na platnu, 92 × 72,5 cm, Tate galerija, London. Kolaž (francuski: collage, lijepljenje) označava slikarsku tehniku koja se koristi na raznim razinama (školskim, zanatskim, umjetničkim itd.). Sastoji se od lijepljenja raznih materijala (papira, kartona, fotografija, novinskih izrezaka i sl.). S vremenom se taj pojam po metonimiji počeo koristiti za umjetnička djela koja se sastoje od raznih materijala umjesto za samu tehniku.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Kolaž · Vidi više »

Kontemplacija

Kontemplacija, Jean-Joseph Benjamin-Constant Kontemplacija (lat. contemplatio, contemplari: motriti, promatrati, kon- + templum: hram) u prvom redu znači razmišljanje, promatranje, razmatranje, duboko poniranje mislima u nešto, misaoni proces koji nema potrebe za praktičnim ostvarenjem.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Kontemplacija · Vidi više »

Krugovi (časopis)

Krugovi, hrvatski mjesečnik za književnost i kulturu koji je izlazio u Zagrebu od 1952.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Krugovi (časopis) · Vidi više »

Lirika

Lirika ili lirsko pjesništvo je književni rod kojem pripadaju književna djela u kojima su iskazani osjećaji, misli i doživljaji.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Lirika · Vidi više »

Matica hrvatska

Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Matica hrvatska · Vidi više »

Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Miroslav Krleža · Vidi više »

Mit

Mit predstavlja priče nastale u raznim kulturnim područjima širom svijeta koje govore o porijeklu i nastanku čovjeka, naroda, i drugih živih bića, te bogova i heroja kulture, kao i nastanka civilizacije i cjelokupnog svemira.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Mit · Vidi više »

Modernizam

Modernizam je dinamičan i relativan pojam koji se koristi da se označe suvremene pojave u književnosti, umjetnosti, odnosno ono što je novo, inovativno u odnosu na tradiciju.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Modernizam · Vidi više »

Modernizam (književnost)

Modernizam (moderna) je naziv kojim povijest književnosti obuhvaća književni pravac koji se javlja u drugoj polovici 19. stoljeća te koji predstavlja dio šireg pokreta modernizma koji je zahvatio sve aspekte kulture u doba prijelaza iz 19.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Modernizam (književnost) · Vidi više »

Nagrada "Tin Ujević"

Nagrada "Tin Ujević je nagrada koja se dodjeljuje za doprinose u hrvatskom pjesništvu.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Nagrada "Tin Ujević" · Vidi više »

Nagrada Vladimir Nazor

Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »

Naiva

Trgu bana Jelačića oslikano u maniri naive. Oslikali su ga slikari naivci članovi Udruge hlebinskih slikara i kipara, Udruge "Molvarski likovni krug" i Likovne sekcije "Podravka 72".http://www.tz-koprivnicko-krizevacka.hr/index.php?option.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Naiva · Vidi više »

Narodne novine

Reljef Narodnih novina u Frankopanskoj ulici u Zagrebu Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektroničkom obliku.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Narodne novine · Vidi više »

Nobelova nagrada za književnost

Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Nobelova nagrada za književnost · Vidi više »

Novalis

'''Novalis''' Novalis (pravog imena Georg Friedrich Leopold Freiherr von Hardenberg) (Oberviederstedt kod Mansfelda, 2. svibnja 1772. – Weissenfels, 25. ožujka 1801.), njemački filozof i književnik.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Novalis · Vidi više »

Ontologija

Ontologija (grč. όν, particip glagola biti, tj. biće, bivajuće + λόγος, riječ, učenje) Ontologija (opća metafizika) je temeljna disciplina metafizike, koja proučava biće kao takvo, tj.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Ontologija · Vidi više »

Orden Republike

Orden Republike sa zlatnim vijencem Orden Republike bilo je odlikovanje SFRJ u tri stupnja.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Orden Republike · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Pariz · Vidi više »

Pavao Pavličić

Pavao Pavličić (Vukovar, 16. kolovoza 1946.),, Leksikon Marina Držića, leksikon.muzej-marindrzic.eu, pristupljeno 12.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Pavao Pavličić · Vidi više »

Podvinje

Podvinje je naselje u sastavu Slavonskog Broda (Brodsko-posavska županija).

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Podvinje · Vidi više »

Poezija

Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Poezija · Vidi više »

Postmoderna

internacionalnog stila. Joseph Nechvatal, ''Rođenje viraktualnog 2001.'', akrilik na platnu, naslikano uz pomoć računala i robota. Postmoderna, naziv je koji u širem smislu služi za označavanje epohe druge polovice 20 st., a u užem smislu označava neke aspekte mišljenja i stvaralaštva istog razdoblja.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Postmoderna · Vidi više »

Pristav

Pristav (u lat. srednjovj. ispravama: pristaldus) pristav (pristupljeno 22. studenoga 2016.) je višeznačni starohrvatski naziv.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Pristav · Vidi više »

Pseudonim

Pseudonim (starogrčki ψεῦδο.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Pseudonim · Vidi više »

Rastušje

Rastušje je selo u sustavu Općine Podcrkavlje, u Brodsko-posavskoj županiji.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Rastušje · Vidi više »

Red Danice hrvatske

'''Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića''' '''Red Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Nikole Tesle''' '''Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara''' '''Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske''' '''Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića''' Red Danice hrvatske je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima četrnaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Red Danice hrvatske · Vidi više »

Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom

Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima šesto mjesto u važnosnome slijedu hrvatskih odlikovanja.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom · Vidi više »

Republika (časopis)

Republika je mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Republika (časopis) · Vidi više »

Romantizam

Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Romantizam · Vidi više »

Silvije Strahimir Kranjčević

Silvije Strahimir Kranjčević (Senj, 17. veljače 1865. – Sarajevo, 29. listopada 1908.), bio je hrvatski pjesnik.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Silvije Strahimir Kranjčević · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Slavonija · Vidi više »

Slavonski Brod

Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Slavonski Brod · Vidi više »

Tin Ujević

Tin Ujević (Vrgorac, 5. srpnja 1891. – Zagreb, 12. studenoga 1955.), bio je hrvatski pjesnik.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Tin Ujević · Vidi više »

Urbano područje

Područje Velikog Tokija, najnapučenije područje na svijetu, nastanjuje 35 milijuna ljudi. Urbana područja s najmanje jednim milijunom stanovnika 2006. godine. Godine 1800. u gradovima je živjelo oko 3 % svjetskog stanovništva, a taj se broj do kraja dvadesetoga stoljeća povećao na 47 %. Karta svijeta s prikazom postotka stanovništva koje živi u gradskoj okolici. Urbano, urbanizirano ili gradsko područje, naseljeni je prostor koji obilježavaju velika gustoća stanovništva i naglašenost ljudskih promjena prostora u usporedbi s okolnim područjima.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Urbano područje · Vidi više »

Vladimir Vidrić

Vladimir Vidrić Spomen ploča Vladimiru Vidriću na rodnoj kući u Zagrebu Vladimir Vidrić (Zagreb, 30. travnja 1875. – Zagreb, 29. rujna 1909.), hrvatski književnik, jedan od najistaknutijih lirika moderne.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Vladimir Vidrić · Vidi više »

Vlatko Pavletić

Vlatko Pavletić (Zagreb, 2. prosinca 1930. – Zagreb, 19. rujna 2007.), hrvatski akademik i privremeni predsjednik RH, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Vlatko Pavletić · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i Zagreb · Vidi više »

1905.

Bez opisa.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 1905. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 1912. · Vidi više »

1916.

Bez opisa.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 1916. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 1918. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 1920. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 1922. · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 1925. · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 1928. · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 1930. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 1931. · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 1933. · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 1935. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 1937. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 1939. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 1940. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 1945. · Vidi više »

1964.

Bez opisa.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 1964. · Vidi više »

1965.

1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 1965. · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 1968. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 1973. · Vidi više »

1987.

Bez opisa.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 1987. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 1995. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 2005. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 2007. · Vidi više »

27. lipnja

27.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 27. lipnja · Vidi više »

4. studenoga

4.

Novi!!: Dragutin Tadijanović i 4. studenoga · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »